Srbija i EU: Pet godina Prelaznog trgovinskog sporazuma
31.12.2012. / 7:25
BEOGRAD, Srbija i Evropska unija, od 1. januara 2013. godine ulaze u petu godinu primjene Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima (PTS), kojim je predviđena fazna liberalizacija uvoza robe iz EU u Srbiju i momentalna liberalizacija izvoza robe iz Srbije u EU.
Srbija je bescarinski izvozila robu u EU i ranije, od 2001. godine na osnovu jednostrane odluke EU, a PTS koji se primjenjuje od 1. januara 2009. godine, to pravo je pretvorio u ugovornu obavezu EU i Srbije, podsjetila je prošle sedmice Kancelarija Vlade Srbije za evropske integracije.
Sporazumom je naloženo da od 1. januara 2014. bude potpuno slobodan uvoz industrijskih proizvoda iz EU, kao i uvoz najvećeg dijela poljoprivrednih proizvoda.
Potpredsjednica Vlade za evropske integracije Suzana Grubješić istakla je u četvrtak u parlamentu da poljoprivrednici u Srbiji nemaju razloga da strepe da će od 1. januara doći do naglog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU, jer carine neće biti ukinute, već će to biti postepeno urađeno do ulaska naše zemlje u Uniju.
Država je svjesna da poljoprivrednici u Srbiji, kako je naglasila Grubješić, nisu dovoljno konkurentni i da su zbog toga u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ugrađeni zaštitini mehanizmi, odnosno period prilagođavanja i postepenog ukidanja carina.
Za oko 20 odsto poljoprivrednih proizvoda i nakon tog datuma, sve do ulaska Srbije u EU, biće zadržan određeni nivo specifične ili sezonske carinske zaštite.
Takva zaštita domaće proizvodnje, zadržavanjem sezonskih carina za određeni broj proizvoda, po prvi put je sadržana u nekom od ŠP koji je EU potpisala sa drugim državama zapadnog Balkana.
Među proizvodima koji će biti zaštićeni carinom i poslije 1. janaura 2014. godine su paradajz, slatka paprika, grožđe svježe, jabuke, višnje, šljive, jagode, sve vrste mesa, mlijeko u prahu, jogurt, maslac, sirevi, med, krompir, salata i krastavci.
Carinom će biti zaštićeni i kukuruz šećerac, suve šljive, pšenica, kukuruz, brašno, ulje od soje, tjestenine, povrće, džemovi, marmelade, voćni sokovi, kao i vinsko sirće.
Carine se, kako je podsjetila vladina Kancelarija za evropske integracije, neće snižavati ni u toku, a ni poslije tranzicionog perioda od šest godina za proizvode kao što su jestivo ulje od suncokreta, šećer i glikozni sirup, duvan i cigarete.
Trgovina se liberalizuje i po osnovu drugih sporazuma o slobodnoj trgovini koje je Srbija zaključila – sa državama CEFTA, Ruskom Federacijom, Bjelorusijom, Kazahstanom, Turskom i državama EFTA.
Za uvoz iz država sa kojima Srbija nema sklopljene sporazume o slobodnoj trgovini, naplaćuje se pun iznos carine.
Zbog zaštite domaćeg agrara, Vlada Srbije je početkom protekle sedmice odredila proizvode na koje će se, ipak, plaćati posebne dažbine pri uvozu iz EU od 1. januara 2013. godine.
Zaštitne carine utvrđene su za meso, kobasice, mlijeko, voće i povrće.
Prema riječima pomoćnice ministra u Ministarstvu poljoprivrede Milanke Davidović, Odlukom o određivanju proizvoda za koje se plaća posebna uvozna dažbina u 453 tarifne linije obuhvaćeni su razni proizvodi, među kojima su sve vrste mesa, kobasice, mlijeko, jogurt, maslac, margarin, sve vrste sireva, živinska jaja i krompir…
Na spisku tih proizvoda su, takođe, razne vrste svježeg i smrznutog povrća, zatim grožđe, jabuke, kajsije, šljive i drugo voće, pripremljeni i konzervisani proizvodi od mesa, šećera, supe, čorbe, rakija, alkoholna pica, duvan…
Davidović je rekla Tanjugu da iznos posebne dažbine zavisi od vrste proizvoda – na primjer najniži iznos je dinar po komadu za svježa jaja, a najviši je 80 dinara po kilogramu za sve vrste sireva.
Ona je pojasnila da će se sve posebne dažbine naplaćivati prilikom carinjenja. Odluka o određivanju proizvoda na koje se plaća posebna carina u skladu je sa propisima koji važe za naplaćivanje carina i predstavlja dio uvozne zaštite u oblasti poljoprivrede, istakla je Davidović.
Odluka je specifična, ocijenila je ona, jer se ne propisuje za industrijske proizvode, već samo za poljoprivredne i prehrambene proizvode i donosi se na kraju godine, a stupa na snagu od 1. januara naredne godine. Tanjug
Tagovi: euliberalizacija izvozaprelazni trgovinski sporazumsrbija
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
