Capital.ba

Rumunski “Transgaz” demantuje učešće u “Južnom toku”

23.10.2008. / 7:37

MOSKVA, Rumunski operater gasovoda “Transgaz” demantovao je vijest da je vodio pregovore s ruskom gasnom kompanijom “Gasprom” o uključivanju u realizaciju projekta izgradnje gasovoda “Južni tok”, saopštili su juče predstavnici te rumunske kompanije.
 “Gasprom” je krajem prošle sedmice s rumunskim kompanijama “Transgaz” i “Romgaz” razmotrio saradnju u oblasti podzemnog skladištenja gasa i  razvoju postojećih i izgradnji novih tranzitnih kapaciteta, podsjeća Internet sajt oilcapital.ru.
 Tokom susreta predsjednika uprave “Gasproma” Alekseja Milera, ambasadora Rumunije u Moskvi i generalnih direktora tih dveju rumunskih kompanija bilo je riječi i o realizaciji sporazuma o isporukama gasa iz Rusije u Rumuniju, čiji su rokovi važenja produženi do 2030.
 Po završetku susreta, u ruskim sredstvima informisanja pojavila se vijest da je na pregovorima ozbiljno razmatrana mogućnost uključenja “Transgaza” u projekat “Južni tok”, objavljeno je na sajtu.
 “Transgaz” učestvuje u realizaciji projekta “Nabuko”, koji je direktni konkurent “Južnom toku”, s obzirom na to da treba da doprema prirodni gas iz regiona Kaspijskog mora u Evropu, zaobilazeći Rusiju, sa ciljem smanjenja zavisnosti članica Evropske unije od ruskih isporuka gasa.
 Zainteresovanost za učešće u tom projektu do sada su izrazili austrijski OMV, mađarski MOL, bugarski “Bulgargaz”, rumunski “Transgaz”, turski “Botas” i njemački RWE,  koji su vlasnici po 16,67 odsto udela u objedinjenoj kompaniji-operateru tog projekta.
 Francuska kompanija “Gaz de Frans” (France), koja se smatrala još jednim pretendentom na učešće u projektu, saopštila je da će poslije neuspješnih pregovora o priključenju “Nabuku” razmatrati druge projekte u Evropi.
 Gasovod “Nabuko” u dužini od 4.000 kilometara treba da obezbijedi dopremanje srednjeazijskog i kaspijskog gasa u Evropu preko Azerbejdžana, Gruzije, Turske, Bugarske, Rumunije, Mađarske i Austrije. Uvođenje tog gasovoda u eksploataciju predviđeno je za 2011. godinu, a cijena projekta se procijenjuje na pet milijardi evra.
 Projekat “Južni tok” predviđa postavljanje nove maršrute za isporuke gasa u Evropu. Njega realizuju italijanska kompanija ENI i “Gasprom”, koji su 23. juna 2007. potpisali sporazum o izgradnji njegove morske dionice.
 Ukupan obim investicija u “Južni tok”  sada se procijenjuje na 10 milijardi dolara.
 Planirano je da morska dionica “Južnog toka” prođe po dnu Crnog mora od ruske do bugarske obale u dužini od oko 900 kilometara i na maksimalnoj dubini većoj od 2.000 metara.
 Od Bugarske bi se maršruta planiranog gasovoda granala u dva pravca – preko Grčke do Italije po dnu Jadranskog mora i preko Srbije i Mađarske do Austrije. Projektovani kapacitet gasovoda je oko 30 milijardi kubnih metara godišnje.
 U “Gaspromovom” generalnom planu razvoja gasne industrije Rusije do 2030, datum uvođenja u eksploataciju “Južnog toka” pomjeren je sa 2013, na 2015. godinu.
 Dodatne poteškoće u realizaciji tog projekta , kao i projekta “Nabuko”, pričinjava sadašnja finansijska kriza u svijetu.
 “Gasprom” je saopštio da će njegova delegacija  u najskorije vrijeme otputovati u Rumuniju, radi daljeg razmatranja pitanja o kojima se razgovaralo tokom prošlonedeljnog susreta u Moskvi.
 Rusija isporučuje gas Rumuniji još od 1979. Prošle godine je “Gasprom eksport” isporučio toj zemlji 3,93 milijarde kubnih metara.
 Prirodni gas zauzima vodeće mjesto u strukturi potrošnje energenata u Rumuniji, s učešćem od 36,4 odsto u ukupnoj potrošnji, objavljeno je na Internet sajtu oilcapital.ru.

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!