Od žiranta do prosjaka
05.05.2010. / 8:40
BANJALUKA, Nedavni slučaj samoubistva iz Prijedora zbog nemogućnosti vraćanja tuđih kredita, te brojni primjeri izigranog povjerenja, podgrijali su strah mnogih žiranata, ali i otvorili novu polemiku oko inicijative Udruženja za zaštitu žiranata i Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH za ukidanje institucije žiranta u bankarskom sistemu u BiH.
Prema procjenama Udruženja prevarenih žiranata oko 200.000 građana BiH vraća tuđi kredit. Oni će, čini se, pravdu morati tražiti na sudu.
A. S. iz Banje Luke jedan je od brojnih primjera prevarenih žiranata koji je bliskom prijatelju učinio uslugu, a sada otplaćuje njegov kredit. Došao je kaže u situaciju da je postala upitna njegova egzistencija, jer opomene iz banke stalno stižu, a on novca nema. A. S. kaže da bi žiranti trebalo da vraćaju kredit jedino u slučaju da korisnik kredita umre, a nema nasljednika.
– Banke idu u naplatu prema žirantima, iako nisu prethodno iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika – smatra A. S.
Inicijativa za ukidanje institucije žiranta potekla je i iz Agencije za bankarstvo FBiH, odakle se moglo čuti da se banke moraju osigurati na drugačije načine. S druge strane, regulatori bankarskog sistema u RS ne misle tako i navode da je institut žiranta ili jemca regulisan Zakonom o obligacionim odnosima, te drugim zakonskim propisima i da se koristi u bankarskom sistemu kao jedan od načina obezbjeđenja banaka i drugih finansijskih institucija od kreditnog rizika.
– Problemi s aktiviranjem obaveza žiranata, jednim dijelom, došli su i zbog nepoznavanja propisa i olakog prihvatanja obaveza potpisivanjem ugovora o jemstvu. U praksi se često zanemaruje činjenica da je to dobrovoljan čin i da žirant svojim potpisom prihvata obavezu vraćanja kredita u slučaju da to ne radi zajmoprimac. Banka nikog ne moli niti obavezuje da bude žirant – kaže Slavica Injac, direktorka Agencije za bankrastvo RS. Ona je dodala da institut žiranta postaje opterećenje za komitente banaka i sam bankarski sistem, te da očekuje da će sve manje biti zastupljen kao instrument obezbjeđenja.
Bankari smatraju da su diskusije o ukidanju žiranata neosnovane, te da bi više trebalo diskutovati o tome da li su žiranti svjesni šta potpisuju i da li su, u skladu sa ugovorom koji potpišu, spremni otplatiti dug ukoliko glavni dužnik ne bude u mogućnosti ispuniti svoju obavezu otplate kredita.
– Žirant je zakonom tačno regulisan instrument koji se koristi u svim zemljama uređenog pravnog sistema i njegovo ukidanje bilo bi vrlo kontraproduktivno. Za posljedicu bi imali otežano strukturisanje kreditnih zahtjeva i smanjene mogućnosti kreditiranja – kažu u Rajfajzen banci, te navode da ova finansijska ustanova, u skladu s propisanim pravilima poslovanja, prije potraživanja od žiranata pristupa svim raspoloživim instrumentima naplate od glavnog dužnika, a to su administrativna zabrana, te opomene koje podrazumijevaju i lične kotakte sa glavnim dužnicima, u cilju iznalaženja zajedničkog rješenja problema. Sličnog mišljenja je i Milan Radović, direktor Nove banke Banja Luka, koji je rekao da budući žiranti moraju pažljivo izabrati kome garantuju otplatu kredita.
– Ukidanje ove institucije je neosnovano, jer je to dobrovoljan čin, niko nikog nije natjerao na tu obavezu – kaže Radović.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor NLB Razvojne banke Banja Luka, kaže da se žiranti ne mogu zabraniti jer je pravo svakog čovjeka da bude žirant ukoliko to želi, ali isto tako da to znači preuzimanje svih obaveza koje to donosi.
To je potpuno neutemeljena inicijativa i podrazumijevala bi reformu. Jedino što se može jeste da zakon predvidi kraće rokove rješavanja sporova, odnosno naplate potraživanja od dužnika, čime će se sada baviti privredni sudovi – rekao je Bajić.
Obustaviti prinudnu naplatu dospjelih kreditnih potraživanja
Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH, Јovica Cvjetković, rekao je da će od agencija za bankarstvo biti zatraženo da nalože bankama i mikrokreditnim organizacijama da u procesu naplate svojih potraživanja iskoriste sve pravne radnje i naplate od dužnika, a ne od žiranta. Ovo udruženje zahtijeva od svih banaka i mikrokreditnih organizacija u BiH da obustave sve radnje koje se odnose na prinudnu naplatu dospjelih kreditnih potraživanja od žiranata i da stručni timovi entitetskih vlada i Savjeta ministara BiH izvrše analizu odredaba Zakona o obligacionim odnosima u dijelu kojim reguliše jemstvo.
Najavljeno kolektivno samoubistvo
Nakon samoubistva u Prijedoru predsjednik Udruženja prevarenih žiranata iz Prijedora, Nenad Mirkovićj rekao je da je još deset prevarenih žiranata najavilo kolektivno samoubistvo.
– Samoubistvo nije rešenje, ali u bezizlaznoj situaciji čovjek ne razmišlja o svojim postupcima – rekao je Mirković.
I građani na gubitku
Predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju konomista RS “Swot”, Aleksandar Ljuboja, smatra da se može a i ne mora, ukinuti insitucija žiranta.
– Međutim, ukidanjem jemaca gube upravo građani koji ne mogu imati neki drugi instrument obezbjeđenja. Istovremeno će biti manje kredita. Mnogi žiranti su pristali na tu obavezu u vrijeme stabilnih ekonomskih prilika, međutim situacija se zbog krize promijenila i sada su u problemima – kaže Ljuboja. Fokus
PRILOG:
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Bio sam prijatelju zirant u Pavlovic banci 2008 g,na 10000,kreditni sluzbenik tadasnji direktor filijale u Loparama fapsifikovao je mjenicu i potpis i izdao jos jedan kredit peijateljevom sinu,koji ja nisam potpisao kako sam bio u Rusiji na na privremenom radu,prijateljelj je uplacivao dve tri godine i prestao,neznajuci meni stizale opomene kako nisam bio kuci sud je donosio presude u korist banke,kada sam dosao vidjeo sta je uplatim 10000 km na ime kredita koji sam bio zirant,sedam dana posle moje uplate banka kupuje kucu i imanje procenjene vrednosti 150000.00km za 50000km,na ime duga od tada nekih 9000,00km,a razliku uplacuje na depozitni racun balkaninvest banke gdje propadaju,kucu i imanje niti je banka uknjizila na sebe niti ja mogu raspolagati njome,danas 10 godina posle banka trazi da jojsud dodijeli kucu,i trazi od mene ziranta da uplatim gl dug po kojem sam bio zirant i plus novac koji je banci propao u balkaninvest banci,eto ovo se zove prevareni zirant od kredita od 10000 dodjosmo do 50000.koga ja trebam tuziti i kome se obratiti ima li neko preporuku
ovdašnje banke ,kao povjerioci, imaju isti princip ko nekad !
ŽIRANT
Odavno, zaboravljena tema i ljudi, na kraju mog tunela, pojavilo se svjetlo.
Dugim i iscrpnim sudskim postupcima, okončao sam svoju agoniju, na žalost nisam naplatio materijalne i nematerijalne štete.
Na sudovima sam bio 11 JEDANAEST godina.
Hvala Bogu oslobodio sam se svih oaveza po pitanju zloupotrebe žirantovanja.
Sudske postupke sam vodio parnicom i krivičnim postupcima.
Procito sam dosta ovog ovde sto pise,i sam imam pobleme kao zirant ,ali prvo ljudi koji odluce se na samoubistvo prvo trebaju da ubiju onog kome su bi ziranti ,pa onda da odluce sta ce sa sobom ,drugo banke su pravile velike greske zato sto su davale kredite ljudima koji nisu ispunjavali uslove za vracanje kredita,a tako isto i zirant ,samo im je bilo u cilju da se podjele kriditi pa neko ce vratiti,sto je nelogicno.Jos mislim da se prvo treba od duznika ikoristiti sve mogucnosti naplate,i plenidbe i sva imovina koja je prepisana od pocetka dizanja kredita d se zapleni jel to su svjesno radili da bi izbjegli da placaju kredit i vecinom prepisano na uze clanove porodice.
Postovani,
U svom zivotu sam imala vise uredno otplacenih kredita, nekih u bankama, a nekih u MKO. Potpisivala sam mjenice i one su po otplatama kredita ostajale kod kreditora.Izvod iz CRK je uredan i na njemu su ti krediti registrovani kao uredno otplaceni.Zadnji je otplacen prije cca 3 godine. Da li imam razloga za brigu da li neko moze zloupotrijebiti mjenice. Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.
hvala, hoću, čim smislim nešto PAMETNO :)
da li gospodin Vukelić ima neku e-mail adresu?
Administrator,
Ako mislite na urednika CAPITAL-a, mozete slati mail na [email protected]
S postovanjem,
Kako to da ne mogu da vidim ovaj “marxov ” komentar, na ovoj najtužnijoj temi?
Molim vas, vratite temu gdje joj je mjesto…imaćemo šta pisati…slučajeve iz sudske prakse, kako bi ljudi pomogli jedni drugima
Pravda je spora, ali dostižna.
Ako je ne vratite u polje “NAJVIŠE KOMENTARA”, dajte nam bar obrazloženje zbog čega to ne činite?
Možda mislite da ovo nije više aktuelna tema, ali jeste, posljedice ovog problema se još uvijek osjećaju i dugo će se osjećati.
TRAŽIM ŽIRANTA…
Žirante, izgubila sam vašu mail adresu…
ADMIN!
Vratite ovu temu, gdje joj je mjesto, jer ste mnogo toga skrivanjem ove teme i sebi nanijeli štetu, smanjena je posjeta ovom portalu.
A, problema je još uvijek prisutnih u ovoj oblasti, a mnogi postupci su sada u početnim ili završnim fazama, tako da ko ima neka iskustva može da ih prenese, da pojedinci mogu kako tako da pokušaju, da se”isčupaju” od prevaranata, glavnih dužnika, banaka, MKO, sudova i mnogo toga.
@sudija,
neće ovaj dati baš tako kredit, samo se plašim da nije jedan u nizu još prevaranata…ne znam koje su potrebne garancije i koja je kamata, nije se izjasnio, ali sve mi liči nešto na mutno.Koga jednom zmija ujede taj se i guštera plaši, kaže stara. No vidićemo, da li će ko uzeti od ovog tipa kredit, da li će biti ”pošteno.
je li sa jemcima ili bez? mora li se vraćati ili bi to dobrodošlo?
ako nista drugo i korisnije, neka si izvukao ovu, najvise komentarisanu, temu iz naftalina, kada su je vec administratori zagubili :-)
Jeste li u potrebi za kredit? nudimo kredit usluge različitih vrsta u rasponu od potpune krediti podređeni krediti najbolje dizajniran za vas. Krediti su dati na vrlo niske kamatne stope. krediti dostupni su auto krediti, Osobni kredita, Cash Advance, payday zajam, dug konsolidacija, hipoteka kredita i drugih domaćih kredita koji se može urediti. Zainteresovana lica da me kontaktirate putem moju privatnu e-mail adresu na: [email protected]
http://www.avaz.ba/vijesti/teme/istraga-zbog-lancane-prevare-200000-ljudi
da, u pravu ste, i ako nije najčitanja ima najviše komentara, što i jeste “naslov” sa kojeg je brisana..
Bravo…tema zaslužuje da živi i da bude s desne strane portala…kao dokaz i podsjetnik…i kao baza korisnih rečenica…i…kao uspomena na čovjeka sa početka priče i na sve ostale žrtve žirante
p.s. Sudija, nije najčitanija…pismo Čeki je najčitanija
ali, ako je način da tema opstane to da povremeno nešto napišemo…tu smo
ovo je najčitanija tema na portalu, samo su je bez razloga izbacili sa tog mjesta :-)
evo male podrške Temi !
Antena,
Ne vidim načina da pojedinci-građani mogu uticati na zakonodavni organ, jer oni nemaju sluha za patnje i zakonodavstvo, koje reguliše ovu ili bilo koju materiju. Konkretno, da li igdje ima u tim ”komsijama” koga iz naroda ili branše na koji se neki Zakon odnosi-donosi. Nisam tako nešto čuo. Samo organizovano, ali preko nekog dobrog Udruženja, a ne pojedinaca, koji će gledati samo sebe u svemu tome.
Na koji način NAJBRŽE da utičemo na zakonodavne organe?
Antena! Apsolutno se slažem sa Vama, da taj Zakon nije ništa BITNO PROMJENIO! A, Nacrt Zakona o jemstvu, sigurno bolje reguliše ovu oblast, ali nažalost ”ne prolazi”.Ovdje se radi po mom mišljenju o jednom monopolističkom ponašanju finansijskog sektora, koji nažalost ima uporište i u najvećoj zakonodavnoj vlasti. Proći će mnogo vremena, da se zaštiti građanin u ovoj državi, ne samo jemci-žiranti već i u mnogim drugim sferama svakodnevnog života, a mnoge NVO niču, kao ”gljive posle kiše”, nešto se nekada oglase čisto da opravdaju svoje postojanje, a malom broju ugroženih su dali neku pomoć i opravdali svoje postojanje.
zakon razočarava u smislu da nije propisao ništa od onog ZAISTA BITNOG – zaštitu jemca prilikom naplate.
Mnogo bolje je do predvidio Nacrt Zakona o jemstvu koji, kolko znam, “nije prošao”. Ali da je bar taj dio iz Nacrta ugrađen u novi Zakon…bilo bi odlično. tako da ne vidim da ikakvo udruženje prevarenih žiranata ili žiranti pojedinačno imaju čime biti zadovoljni
zakon su prepisane evropske direktive, samo je to kod njih u korpusu zaštite potrošača a kod nas su ga uvaljali u zakon o bankama. da su ga bankari pisali više bi sebi ugodili, ovako administracija im je povećana prilično…
a istina je da suštinski niko nie dobio ovim zakonom nista bog zna vrijedno, iako nekim detaljima (ali samo detaljima) mozemo skinuti kapu. tresla se gora, prepisali su direktive…
Antena!
Pozdravljam Vas, a apsolutno se salažem sa Vama, kao najvjerovatnije i većina iz ”naše ekipe”. Međutim, šta možemo tu mi uticati ovako prepisujući se, a taj Zakon 99% vjerujem pisali su bankari, a ovaj naš zakonodavni organ ga usvojio.
Vidim i ovo NVO ”udruženje prevarenih žiranata”,kao preduzima neke aktivnosti, a skeptičan sam u njihovu veliku pomoć, samo mi je žao, što jedna ”ekipa” nije profesionalno djelovala i svaki pojedinačni slučaj istraživala, to se moglo mnogo više uraditi i pomoći pojedincima od bilo kog advokata, NVO, Obdusmana, ABRS itd. Ja sam, imao zaista volju i želj, na kraju sam dosta toga lično za mene i uradio, ali i zdravlja me koštalo.
Žirante, nije bitno more…nek smo živi i zdravi…
Pročitah izmjene Zakona o bankama…nisam nešto zadovoljna…a ti?
@antena,
Pozdrav!
Da ti iskreno kažem, da je dosta doprinijelo ovome i redizajnirani rtal, nekako je postao nepregledan.A, more nisam vidio odavno, što zbog finansija, što zbog zdravstvenih problema, a mislim, da ni more više nije ”moda”.
Pozdrav i tbi pratim, aktuelna dešavanja, nešto i proleti, uglavnom sam svaki dan na ovom portalu.
I gdje su ti ljudi…Žirant, Sudija, akcionar…Lazar?
Sve se nema, a na more…Fino, fino
Kako nema ništa novo?
Pa ima…presuda protiv jedne bankice…CHF kredit..Još samo da Okružni sud kaže svoje…
Čisto da utvrdimo gradivo…ko je kriv
admin@! postovani,da li postoji nesto sto nisam trebala pisati,pa moji postovi nisu objavljeni?
Evo moje adrese pa mi mozete odg. [email protected].
Hvala….
@rada!
Nisam uopšte u toku, ako nešto meni sugerišete. Ako ste nešto pisali, a nije objavljeno pitajte admina, on sigurno zna o čemu je riječ.pozz
za ZIRANTA/ Zasto nema mojih komentara,da li sam to ja pisala nesto sto nisam trebala?
@ Aleksandar
Ako imas problem sa Mikrofinom, prijatelju tebi se ne moze pomoci, jer tu nema pomoci.
Zdravo svima, evo nisam dugo bio na ovom portalu od kako je promijenjen koncept stranice capital.ba, elem, narode jeste prezivjeli banke ?
marija, možete me kontaktirati na mail [email protected]
Poštovani sudija, na koji mail mogu da Vam pošaljem jedno privatno pitanje?
a što Vi, Ana, živite u Švajcarskoj? Ili, i mi bismo živjeli u Švajcarskoj!
to što Vi kažete, to bi bilo isto kao kada bismo mi pričali savremenicima u Africi koji svakodnevno umiru od žeđi, kako kod nas odeš na česmu i napiješ se vode, jednostavno. Kod nas ne postoje Priprodni Uslovi za život kao u Švarcarskoj!
U pravu ste Ana. Postoji čitav set instrumenata obezbjeđenja kredita, ali je “našim” bankarima najlakše naplatiti od žiranata, pa zato forsiraju takvu vrstu kolaterala. Istina, kod nas je država pravno neuređena, pa je i bankama teško naplatiti npr. hipoteku. Ipak, to ih ne amnestira od malo više inventivnosti u politici kreditiranja i obezbjeđenja naplate kredita.
Zivim u Svajcarskoj vec 11 godina, svi moji prijatelji (kao i ja) otplacuju kredite – i niko nema zirante. To je ipak balkanski specijalitet. Pozdrav!
od danas prvo ugovor o davanju jemstva, pa nacrt ugovora o jemstvu (da ga ragledaš kod kuće), pa tek onda u banku na potpis (a pri potpisu sve redom ti čitaju u šta se uvaljuješ)..
–
pa će biti od žiranta do “finansijskog samoubice” (recimo)..
POZDRAV interesuje me ako neko moze da mi pomogne da ni odg.na mail.moja sestra ima kredit na sebi i uredno ga otplacuje ali je i bila zirant pa je taj predmet na sudu a njoj je blokiran racun od strane suda tako da ne moze da podigne ni ono malo plate sto prima ako neko moze da da savjet bio bi zahvalan moj mail [email protected]
Sory, moja greska, dugo nisam bio na portalu, sad su novi komentari na vrhu!
Znaci stanje je ipak ne promjenjeno! :-(
Vidim, tema je mrtva jos malo pa dve godine, mozda to znaci da se nesto promjenilo na bolje. Ili su ljudi oguglali…
Molio bi da mi se, ako su u mogucnosti , jave na e-mail : ZIRANT, BOJAN B. , AKCIONAR, i BANKKILLER… Imam problem sa Mikrofinom, pa da porazgovaramo…. Unaprijed zahvaljujem…. Moj e-mail je :[email protected]..
Da hoće doći neka vlast da sve strane banke istera iz zemlje da ne globe narod
Hvala ti Sudija, srećom nemam ja mnogo tog tzv. duga za razliku od ljudi koji su prevareni za po par desetina hiljada KM!
Hvala t još jedanput pa se čujemo !
dalibore,
dug je dug..platiti ga mora ili glavni dužnik ili jemci (koji se onda mogu naplatiti od glavnog dužnika)..
svaki povjerilac, pa i banka, ima “računa” bilo koji iznos duga naplaćivati putem suda jer će tebe obavezati da pored ostatka duga (npr 500,00KM) platiš i sudskei advokatske troškove (ukoliko je banka angažovala advokata), pa tvoj dug od 500,00KM može u sudskom postupku postati dvostruko veći..itd
–
jedino pametno rješenje je da gledaš kako postojeće dugove da izmiriš, u protivnom još dugo će ti banke (ili ko već) duvati za vratom opomenama, pozivima na izmirenje duga, tužbama itd itd
–
nema formule da ostanete dužni i spokojni (ukoliko povjerilac/banka krajnje revnosno vodi računa o svojim potraživanjima)
Pozdrav za Akcionara i Sudiju pa ako nemate ništa protiv da vam postavim jedno ili par pitanja, a vi kada stignete da mi odgovorite baš sam se zabrinuo.
Imam svoj kredit u iznosu od 15 hiljada na 5 godina odnosno kredit je na meni a ja sam drugaru dao novac, on uredno plaća već četiri godine i osam mjeseci,
no međutim on kasni već dvije rate a banka me zove svaki dan i PRIJETI da će predmet ići na sud!
Da li banka ima tzv. računa da me šalje na sud i dali uopšte ima pravo tako prijeko da me rebne ili je to trik u smislu naplate ?
Pitanje dva, Ja ovakav naivan i lakomislen da su mi svi prijatelji itd. potpisah kao žirant jednom drugom radnom kolegi
na iznos o 2 hiljade ali taj predmet je već na sudu, no kako će sud od mene naplatiti traženi iznos kada na sebi nemam niti stan niti kola a dao bog
moja plata je već opterećena ! Pozdravljam vas još jedanput i odgovorite ako išta znate o ovoj problematici ! Hvala
Takođe svi ljudi koji imaju ista ili slična iskustva naravno mogu pisati ! Hvala
Postovani, na vaš zahtjev objavili smo Sluzbeni glasnik 116.
Sluzbeni glasnik u pdf formatu se nalazi na kraju glavnog teksta “Od žiranta do prosjaka”.
Pozdrav
evo teksta za banke:
http://www.scribd.com/doc/74242288/116-11
a za analizu i sl. ostaje molba adminu :-P
Admin, vezano za Službeni glasnik RS 116/11, predlažem da se objavi tekst ili analiza o Izmjenama i dopunama Zakona o bankama, Zakona o mikrokreditnim organizacijama i Zakona o lizingu.
konačno..sl gl rs br 116/11..
–
sva problematika sakupljana prethodne dvije godine na 10*ak stranica..
–
kako li će izgledati na proljeće odlazak po kredit? :-P
mail: [email protected]
Sudija!
Molio bih Vas da mi pošaljete Vaš e-mail, ako može jedan savjet?
Pozz i hvala unapred.
Instituciju žiranta treba obavezno ukinuti i tačka!
Banke preko žiranata varaju i klijente i žirante. Nije istina da sve zemlje imaju instituciju žiranta kao jemca plaćanja kredita. Pošteno bi bilo uvesti samo zalog imovine ili predmeta kredita, pa ko voli nek izvoli!
Banke ionako samo pljačkaju narod i za to ne biraju sredstva.
admin, je li ovo neka provokacija ili najava biznisa??
–
a i ako je biznis neozbiljno je ovakvu temu začiniti ekskluzivnim pozivom na private transakciju :-))
–
znam da ti znaš šta bi radio da si na mom mjestu, a da sam ja na tvom ja bih ovo brisao (po principu, bolje se razumije tuđi posao :-))
Narode, nemoj neko da nasjedne na ovaj post 1092, jer ovakvih prevaranata ima dosta, a u BL radila je Agencija koja je unapred uzimala novac, navodno za obradu kredita, a posle ”magla” davaoca kredita. Možda ovo nije prevara, ali sve dobro provjeriti i onda ulaziti u igru, ali pare davati za neke njihove usluge nikako, samo od sume kredita kada legne na račun ukoliko neko želi kredit. Znam dosta prevarenih ljudi i na ovakav način.Pozz
Kakav lopovluk ! Zovu me iz Nove Banke, i kazu mi kako bi trebao biti zirant jedno covjeku koji hoce da reprogramira svoj kredit !!!!!!!!!!!!!!
Razlog tome je cinjenica da sam istom bio zirant na predhodnom kreditu, a inace je pravillo da se ne moze mijenjati zirant !!! Jel ovi mene za****** ??
Znaci sluzbenici iz “Nove Banke” AD Banja Luka, zovu me da budem nekom zirant, jer niko drugi sem mene to ne moze da bude !!!!!!!!!!!!!!!!!
Problem@
[email protected]
ko čeka, taj i dočeka..
ovo nije “napad” na admin*a, ali želja mi je da ovu vijest vežemo za ovu temu, jer to ima smisla..
http://www.capital.ba/imenovala-brata-za-bankarskog-ombudsmana-rs/#comment-49945
očekujem(o) obraćanje ombudsmena na ovom mjestu…
mi imamo kredit u CHF, pa ako smo u istom problemu, pojasniću ti :)
@1086 problem,
Molim te da pojasniš o kakvoj e inicijativi-utuženju radi, nisam u toku, gledao sam lazarov link, nejasan mi i ja bih se pridružio tom zajedničkom obraćanju, jer je poznato što je više to je bolje.
@lazar
lazare, ako si za zajedničko obraćanje hypo banci, pred utuženje, molim te da mi pošaljiš svoj mail. već nas ima dosta, ali što više, to bolje :)
@1083.
budući da je u pitanju “novina” ja se ne usuđujem razmišljati da je na sceni retrogradna varijanta..to je sigurno dobro, pa čak ako mi to i ne vidimo u ovom trenutku..
i da ne zaboravim, sve troškove u vezi pripreme dokumentacije će snositi banke..
naravno, ovo je parodija, ili iskrenije, crni humor..
samo ova vijest je “stara” godinu i nešto više, a problem ko zna koliko još, a Oni su tek u Nacrtu rješavanja problema…
država je neprovjerena glasina?!
evo, dobili su podršku nekolicine..
http://www.capital.ba/kome-smeta-notarski-sistem/
pa kontam da im makar ja naberem posla, ako prođe :-PP
Sudija, a ko ce snositi troskove notarske obrade tog ugovora, to ce, cini mi se, poskupiti kredit…
Isto tako, kako se ljudi za kredit uvijek zure, bojim se da se ne pojave neki mesetari za te ugovore o davanju jemstva…
Hoce li ovaj dodatni kvalitet usporiti ionako sporo dobijanje kredita?
@sudija
a kamo provizija za promičbu notarskoga zanata?
preloženim nacrtom predviđeno je da ugovoru o jemstvu mora da prethodi ugovor o davanju jemstva..i to je to..eto formule da sve prevare/povike/realni problemi budu stvar prošlosti..
nije naglaseno, ali evo ja predlazen da taj ugovor o davanju jemstva mora biti notarski obradjen..
kud se prije ovog nisam sjetio, mogao sam biti rame uz rame sa ministrom za Nobela…ovako, opet će to biti neko iz Višekatnice..
hoćemo li ovdje komentarisati nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o bankama rs, ili nas baš briga za ovu temu??
iskreno, ja nisam ni shvatio da je pitanje bilo postavljeno sa stanovišta makroekonomije, nego onako, btw…
uvazeni kolega, ja se sa Vama slazem pravno, ali se ne slazem u pogledu makroekon. pitanja, jer drzavi ne treba biti svejedno da li su građani preazuzeni ili ne.
naravno…
A da mi neko kaze da li supruznik moze biti jemac-zirant?
Postovani “Poste Srpske”,
Na portalu capital.ba vodi se vec duze vremena diskusija na vise naslova o bankarskom setoru i poslijedicama/uticaju stranog kapitala u ovom sektoru na privredu i drustvo..
Po nasoj analizi/spoznajama poslijedice su katastrofalne!
Na trzistu se pojavila inicijativa koja vodi ka osnivanju domace banke, koja bi balansirala i sprijecila nekontrolisano divljanje kamatnih stopa i drugih nus-pojava koje proizvode drustveno neodgovorne – strane banke.
Osnivanje banke od strane Posta Srpske bi bio pun pogodak.
Smatramo da bi se na ovakav nacin popravio status Posta Srpske, zaposlili novi ljudi, i omogucilo nasim privrednicima da posluju sa svojom domacom bankom “Post-banka”-om.
Zelimo da ovaj mail prihvatite kao impuls sa trzista, koji Vam govori u kojem pravcu treba da se krecete/razmisljate.
Smatramo da bi sprovodjenje ankete po pitanju osnivanja banke u Postama Srpske, bio podrzan od strane fizickih i pravnih lica u RS.
U nadi da cete proslijediti ovaj mail odgovornim u Vasoj kompaniji,
Prijateljski pozdrav,
Bojan B1. dipl.
[email protected]
http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/253222/Olaksice-gradjanima-i-za-postojece-kredite
@Zirant
Druze nista nije vrijedno toga, kada covijek sve pusti niz vodu ostaje mu zivot ako ima zdravlje, ako nema dzaba mu sve!
Bojane B. i sudija, hvala Vam na savjetu. Znam zdravlje je najpreče.
Sudija, vidjeo sam da je link povukao i Vaš nick.
Pozdrav i hvala na sugestijama……….
@1069.
link je povukao i moj nick, pa i vuče na drugu stranicu..
evo prave:
http://www.capital.ba/pireus-banka-spremna-da-vrati-kamate-na-ugovoreni-nivo/
viceguverner nbs svakako jeste jednim dijelom u pravu, ali mislim da samo, i strogo, tumačenje ZOO-a neće riješiti ovaj problem..
banke se zadužuju na jedan način, plasiraju sredstva na drugi, normativno su uklopljeni u više nivoa propisa, i sve to zajedno je nešto poput gordijevog čvora..da je situacija samo po ZOO-u, i da je tako jednostavna, i problem bi bio odavno riješen, ovako za rješenje ovog problema ne treba pravo (toliko), treba kompletan sistem preurediti, a to očigledno kod nas niko ne zna (dokaz je ovaj članak koji je napisan prije godinu dana, a problem datira i od ranije, a od akcije samo je obavezano ministarstvo finansija da donese akta koja ce to rijesiti, i da abrs formira jos jednu lezilebovicku funkciju “ombudsmena za finansije”)…
i da, dobro bojan reče, čuvaj se..
@Zirant
Dobro nam došao :)
Ja bi ti predložio da se maneš kompijutera i foruma i da čuvaš zdravlje.. !
Pozz svima……….
http://www.capital.ba/pireus-banka-spremna-da-vrati-kamate-na-ugovoreni-nivo/Sudija i ostali pogledajte ovaj link, ako neko ima komentar posebno iz ZOO.
vidi ovih likova..ovo za umrijeti od smijeha, da nije tužno, naravno..
http://banjalukain.com/hronika/nove-polemike-oko-inicijative-udruzenja-za-zastitu-ziranata-i-ombudsmana-za-zastitu-potrosaca-bih
Nadam se da ce biti dobro. Koliko se moze biti nakon infarkta. Pitam se samo da li ce mu oprostiti ijednu ratu, dok lezi u bolnici?
Evo jutros u 7.30h kontaktirao me je nas forumas “ZIRANT” iz KBC-a u Banja Luci, sa SMS porukom:
“Dobro jutro Bojane! Tu sam u KBC u BL. Imao sam infrakt. pozz ZIRANT (S….) capital.ba”
prođe godina……
http://www.youtube.com/watch?v=N76LEly5Nag
Evo kako ja vidim NLB banku !
http://www.youtube.com/watch?v=I5AW4izccCs
http://www.youtube.com/watch?v=M8GkeLkUboE
http://www.youtube.com/watch?v=_u8460yw_pA
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija, ali i Udruženje za zaštitu deviznih štediša BiH, dugovanja banaka su sljedeća: Union banka (nekadašnja Jugobanka) duguje 339 miliona maraka, nasljednice Privredne banke – Central profit banka 165 miliona, sadašnja PBS 49 miliona, Gospodarska banka Mostar 187, IKB Zenica 52 miliona, Travnička 134, Una banka 49 i LT komercijalna banka Livno 68 miliona maraka. Ljubljanska banka d.d. Ljubljana duguje 253, a Invest banka Beograd 76 miliona maraka.
Prije rata je jedan Mostarac na tavanu svoje stare porodične kuće pronašao dokument koji mu je pažnju privukao zbog velikog i lijepog grba. No, jezik je bio nepoznat. Prijatelja, koji je bio službeni prevodilac za nekoliko stranih jezika, zamolio je da mu ga prevede. Iako je na prvi pogled izgledalo da se radi o njemačkom, bilo je dosta problema oko prevoda jer je to bio jezik koji se koristio u vrijeme Austro-Ugarske, a koji je od tada pretrpio mnoge promjene.
Ispostavilo se da se radi o priznanici koju su izdale tadašnje austrougarske vlasti na ime imovine oduzete od predaka ovog Mostarca, a za priznanicu je garantirala banka u Njemačkoj. Kako je u dokumentima pisalo i ime banke, nakon što je uspostavljen kontakt, ispalo je da se radi o sumi od nekih 500 njemačkih maraka, no ovom je Mostarcu, u rekordnom roku, sa svim kamatama, isplaćeno skoro deset hiljada maraka. Treba li pominjati da je, od vremena kada je izdata ova potvrda, Njemačka učestvovala u dva svjetska rata, bila potpuno slomljena, banke bankrotirale, granice se mijenjale… Ali, država je ostala garant za preuzetu privatnu imovinu.
Ko je nakon raspada bivše Jugoslavije dužan da građanima današnjih samostalnih država isplati deviznu štednju vrijednu milijarde njemačkih maraka?
U jednom dokumentu bivše Narodne banke BiH stoji: “Prvog augusta 1990. godine Narodna banka BiH je obaviještena od strane Narodne banke Jugoslavije da je cjelokupna štednja Ljubljanske banke iz Sarajeva u iznosu od 1.940.470.185 dinara, što je po tadašnjem kursu od 700.00 dinara za 100 DM iznosilo 276.330.846 DM, prebačena u Narodnu banku Slovenije. Navedeni iznos je isknjižen u Narodnoj banci BiH s obzirom da je Slovenija postala garant ove štednje.”
http://www.capital.ba/u-martu-prva-presuda-za-ljubljansku-banku/
130.000 hrvatskih štediša, 150 milijuna eura s kamatama
Hrvatske štediše već gotovo dva desetljeća pokušavaju doći do svoje devizne ušteđevine koju su pohranili u hrvatskim filijalama Ljubljanske banke. Procjenjuje se da je time oštećeno oko 130.000 hrvatskih građana. Njihova potraživanja procijenjuju se na 150 milijuna eura s kamatama. Neriješeno pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci opterećuje političke odnose između Hrvatske i Slovenije.
Pitanje stare devizne štednje i samim time dolaska Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište bit će riješeno za tri mjeseca, a Slovenija očekuje da će Hrvatska do Božića završiti pregovore s Europskom unijom, objavili su nakon jednosatnog sastanka u Bohinju premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor. Štediše će, dakle dobiti svoj novac, ostalo je još nedorečeno od koga i na koji način.
Banka bi novac mogla isplatiti, ali tek nakon dokapitalizacije..
Iako se ne zna koji scenarij za rješenje pitanja stare devizne štednje su spremne prihvatiti hrvatska i slovenska strana, sigurno je da je premijerka Jadranka Kosor izišla pred slovenskog kolegu Boruta Pahora s prijedlozima koje joj je dao guverner HNB-a Željko Rohatinski, a koja su jedina prihvatljiva za hrvatsku stranu. No neka od njih već je ranije odbila slovenska strana, kao što je kompromisno rješenje koje je nudila banka u Baselu ili pak mogućnost prebijanja potraživanja NLB od hrvatskih komitenata s dugovima prema štedišama, pa je vjerojatno da niti sada nisu za njih spremni. Iako se nije govorilo o četvrtom rješenju, nagađa se kako bi nakon ulaska novog ulagača u NLB banka mogla isplatiti dug. Ako se pak rješenje ne nađe, nastavit će se tužbe štediša na sudu.
Četiri scenarija
1. scenarij – BIS u Baselu
Okupljanje svih zemalja bivše Jugoslavije u Baselu, gdje bi i sve morale prihvatiti rješenje, iako je takav pokušaj već jednom propao prije sedam godina. A i potrajao bi.
2. scenarij – Kompromisno rješenje
Rješenje je i isplata štednje dijelom po teritorijalnom načelu, odnosno da ga preuzme Hrvatska, a drugu polovicu kroz privatno-pravni princip Slovenija.
3. scenarij – Bilateralni pristup
Mogućnost da se zajednički riješi problem ne samo štednje nego i potraživanja NLB od hrvatskih komitenata te da se ti iznosi međusobno prebiju.
4. scenarij – Banka isplaćuje dug
S obzirom na to da će štediše novac ionako dobiti putem suda, NLB možda i prihvati ispuniti svoju obvezu, ali nakon što bude dokapitalizirana jer – trenutačno novca nema.
Milica Gaković: Ja sam prva pobijedila Ljubljansku banku!
Najprije ću počastiti prijateljicu Anu jer me dobro savjetovala. A kamate namjeravam potrošiti za put na Kubu, na koji ću povesti nećaka Petra – tako je Zagrepčanka Milica Gaković unaprijed rasporedila novac koji bi joj za staru deviznu štednju trebala isplatiti Ljubljanska banka. Trošit će, naravno, postane li pravomoćna presuda Okrajnog sudišča u Ljubljani koja banci nalaže da joj, ne ulože li žalbu, u roku od 15 dana isplati 1430 američkih dolara i pripadajuće kamate na štednju.
– Zovu me ljudi sa svih strana, javljaju se znanci iz škole, s posla, prijatelji obitelji… Svi mi čestitaju i vesele se jer sad, konačno, vjeruju da ima nade i za njihov novac. Znam da ova presuda ima pravnu težinu, da će biti presedan, ali ja se još ne veselim. Čekam da ona postane i pravomoćna, iako mi je drago što je pokrenula val optimizma – kaže ta profesorica francuskog i sociologije, zaposlena kao prevoditeljica u Viaduktu, kojoj je ‘ispušni’ ventil honorarno novinarstvo.
Kupila kuću na Hvaru
Štediša stare Ljubljanske banke ona je postala još 1978. godine, kada je počela raditi u Alžiru :
– Imala sam kod njih otvorene četiri devizne i jednu dinarsku knjižicu. Kad se počelo pričati da bi taj novac mogao propasti i kad su drugi uvelike dizali svoju štednju, ja sam bila više u Alžiru nego u Zagrebu i jednostavno nisam otišla po novac. Na kraju je tih 1430 dolara ostalo. Sva sreća da sam nekoliko godina prije kupila kuću na Hvaru jer tako sam spasila onu pravu ušteđevinu koju sam imala na računima u staroj Ljubljanskoj banci – otkriva Milica Gaković.
Još nije dobila presudu
Kad je zamrznuta štednja u Ljubljanskoj banci, prijateljica Ana Sihtar, stručnjakinja za međunarodno i pomorsko pravo iz Rijeke, uputila ju je na odvjetnički ured Jadek i Pensa u Ljubljani: – Ja sam zapravo skroz atipičan štediša. Niti mi je ostalo puno novca u banci, niti sam postupak pokretala pred hrvatskim pravosuđem. Nekako mi je bilo logično da tužiš tamo gdje je sjedište banke i odmah sam poslušala Anin savjet. A kad sam prije 17 godina ušla u odvjetnički ured Jadek i Pensa, najprije me, moram priznati, impresionirao ured, zatim dugokosi odvjetnik nalik Armanijevu modelu, no dugoročno, oduševio me njihov rad. Prihvatili su me kao ozbiljnog štedišu, 17 godina vodili moj predmet i nikada mi nisu davali lažne nade. Bilo je nekoliko odbačaja na ljubljanskom sudu, a sad, konačno, i presuda. Kad im budem isplaćivala honorar, bit će sve gotovo – kaže Ljubica Gaković te domeće kako je zapravo sve ove godine vjerovala da će kad-tad biti donesena presuda u njezinu korist.
Koliko će platiti odvjetnicima, ne zna. Koliko se sjeća, u ugovoru koji su još davno potpisali obvezala se da će im nakon svega isplatiti dogovoreni postotak. – Još nisam dobila presudu jer sam, čim sam doznala za nju, otišla u inozemstvo na godišnji – kaže Milica Gaković.
Premda još uvijek nepravomoćna, presuda ljubljanskog suda otvorila je nadu za oko 140 hrvatskih štediša koji su slovenskim sudovima podnijeli tužbe kojima od Ljubljanske banke potražuju zamrznutu ušteđevinu. Slovenski odvjetnici o tim slučajevima nerado govore, a bankari podsjećaju da, osim 172 milijuna zamrznute štednje, Ljubljanska banka od hrvatskog gospodarstva ima oko 400 milijuna eura potraživanja. Dosadašnji način rješavanja devizne štednje hrvatskih štediša vrlo jasno osuđuje ugledni slovenski makroekonomist Jože Mencinger i kaže da je to “najveća ekonomska greška Slovenije” zbog koje je slovenskom gospodarstvu nanesena velika šteta. Direktor Ljubljanske banke Borut Ožura kaže da presudom ljubljanskog suda nije iznenađen jer je sud uzeo u obzir odnos banke i štediše, ali podsjeća da nije vodio računa o sukcesiji u čijem sklopu države sljednice moraju na sebe preuzeti odgovornost. Na to podsjeća i bivši sudac Lojze Ude kada kaže da su tužbe opravdane, ali da bi se države morale dogovoriti iz kojih će izvora ušteđevine isplatiti.
Ajd dobro necu vise :)
Bojane poceo si filozofirati!
:-))
Na ugoreno se valjda misli kada si u neravnopravnom odnosu sa bankom, ja bi se iskreno osjecao ugorzenim (mozda sam se previse unio u problem individualno/realno kako kaze sudija), a na osudjivano se misli sto si i u kojoj mjeri i ti doprinijeo nastalom problemu. Ja smatram da je on sistemski ne individualni.
Pa, nesto se bas neosijecam ni ugrozeno ni osudjivano. Pisanje ovdje je prilicno dobar nacin da covijek sve izbaci iz sebe, a ako je neko nesto naucio na mojim greskama pa nece morati da uci na svojim onda je satisfakcija potpuna. Mozda jednog dana nasa djeca nebudu morala prozivljavati ovo i budu zivjela u normalnoj drzavi, mozda je i ovo nacin da pomognemo taj proces, mozda….
U svakom slucaju, koga god sta interesuje neka pita, ja sam tu! :-)))
Prelazak u drugu banku je toliko bolan proces i skup da je to strasno. Pregovaro sam sa NLB bankom, jer sam tamo imao otvoren racun koji je funkcionisao. 5% hipo banci, obrada kredita u NLB banci, prikupljanje kompletne nove dokumentacije, novo uknjizavanje Hypoteke, sto vise neradi sud nego notari i kosta mnogo vise nego tada kada je to radio sud. Nova procijena nekretnine koja je data pod hipoteku. Sve to kosta jako mnogo. E sada kredit je ulozen u nekretninu prije pet godina, koja se nalazi u Banja Luci, cijena te nekretnine danas je manja oko 25%. Znaci ta hipoteka vise nije dovoljna, morao bi naci dodatno obezbjedjenje, “dopunsku hipoteku“. Kada bi to sve nekako i sazvakao morao bi se oprostiti od svega sto sam dosada dao Hypo banci a to je oko 50% plasiranog kredita i sve krenuti iz pocetka. Hipo mi zbog skoka kursa CHF racuna, trenutno, da sam im duzan 10% posto vise nego sto su mi plasirali, tako da bi taj kredit u toj novoj banci morao toliko iznositi, plasirano+10%, da bi se namirila Hypo. Toliko o prelasku u drugu banku!
Ali, najinteresantnije je to da je Hypo banka odlucila da nam izadje u susret i da ponudi novi kredit koji bi bio vezan za EUR-o, proces je identican kao da prelazim u drugu banku.
Mislim da sam negdje procitao da je u BiH plasirano 600.000.000.00KM kredita vezanih za CHF, mozda grijesim i meni dijeluje mnogo ali ako je tako onda mozemo da zamislimo koliko ljudi ima taj problem. Svi radimo za KM a kada ustanemo prvo gledamo kurs CHF, kada god na dnevniku spomenu neku novu krizu negdje, prvo pomislimo kako ce to uticati na kurs CHF…
Gura kako ko moze, ali onaj clanak nekidan na Capitalu o broju aktiviranih hipoteka nam najbolje pokazuje da je sve vise onih koji gube snagu.
Slozio bi se da su smogli snage, i neki od njih imaju priliku da se upoznaju sa sasvim novom dimenzijom kao sto su poslovni poratli u njihovim zivotima..
Mislim da ima citav iz postova koji se moze pratiti a koji govori o jednom sudaru te na kraju potencijalnom konfliktu sto ne treba nikom, opet to je moj subjektivan utisak..
Ima nas ovdje par koji treba da razbijemo ovu temu i pokrenemo neke nove stvari i to je poenta, sve ostalo je na individualnoj osnovi te individuali dozivljaj..
ja nisam stekao utisak da bilo ko bilo koga osuđuje na ovoj temi..moguće da nedostaje “porodičnog razumijevanja”, ali ovo i jeste poslovni portal, pa i diskusija nema za cilj saživljavanje sa realnim problemima, nego diskusiju o istim..lazar, žirant, su ljudi koje je ovaj problem direktno pogodio, a koji su smogli snage da ih sa nama podijele..svi ovdje prezentujemo nešto svoje (neko ideju, neko lični problem), ali nam je cilj zajednički, valjda..
Ljudi, Lazar je u problemima i ne mozemo ga po bilo kojoj osnovi osuditi, mozemo nagadjati u kojem je procentu i on kriv sto je uopste usao u taj aranzman, ali to je poprilicno neposteno jer je covjek ocigledno ugrozen trenutnom situacijom u kojoj se nalazi, stoga mozemo mu samo dati ako nista drugo no moralnu podrsku te eventualno pomoci oko rijesenja njegovog problema kroz ove diskusije..
Isto tako ne mogu reci ni jednom zirantu: jesi potpisao, e pa ebiga sta sad hoces.. mislim da se mozemo sloziti da je problem kompleksan i da ova sva diskusija treba da vodi usmjeravanju ljudi i sistema ka novim idejama koje treba da potaknu odgovorne na razmisljanje te iznalazenje rijesena za ovaj nadasve zajednicki/sistemski problem..
Ako ima kakvih pitanja ja sam tu..
nisam shvatio šta je danas prepreka da izađete iz tog kredita otkupom neke druge banke..onih hypo*vih 5% izlaznih, ili nešto drugo..
1041
Kada sam ja podizao kredit jedino ga je bilo moguce dobiti vezanog za CHF, tu vrstu kredita!
A sada, sada cemo placati i pricati! :-))
1042.
šta bismo mi da tebe nema..
nek si navratio, i dobrodošao u “našu kafanu”..prije nego pozdraviš ekipu, i zovneš turu, koncentriši se i razumi gdje si..
u protivnom, voz iz kafane..nama učiteljica ne treba :-P
Vezano za skoro sve postove:
“Proizvodi” koje su banke nudile klijentima u BiH su bili strukturisani tako da su u najvecoj mogucoj mjeri nepovoljni za klijena. Klijentima vrlo cesto nisu pruzane ni najosnovnije informacije o kreditu u koji se upustaju niti su se sami klijenti pretjerano intresovali za to. Ljudi su jednostvano sveli cijelu “igru” na “potpisi istackanu liniju i pokupi novac”. Kada se tome doda da ni mediji ni “strucna javnost” nikada nisu ulozili ni najmanji napor da objasne potrosacima neke osnovne stvari onda nije ni cudo da se na ovakvim mjestima u skoro godinu dana “ispali’ preko hiljadu postova koji gotovo da nemaju nikakvog smisla niti upotrebne vrijednosti. Svrha im je valjda da se autori “ispusu’ ili pokusaju afirmisati na ovaj nacin.
Tuzna istina je da su se ljudi zaduzivali ne da bi ostvarili neki konkretan cilj imajuci pri tom u vidu svoje stvarne finansijske mogucnosti nego da bi preko noci rijesili neke od svojih problema. Najcesce kada kredit zapadne u probleme sa otplatom ispostavi se ili da se navedeni cilj nije nikako mogao ostvariti ili da nije ni bilo nekog konkretnog cilja! U tom smislu kreditori, koji su vise volili da u veoma kratkom roku uvecaju aktivu plasiranjem novih kredita su pocinili fatalne greske na samom pocetku. Bilo je zapravo samo pitanje dana kada ce se taj besmisao poceti urusavati. Pricati danas nekome o unajmljivanju ” strucnjaka”, “sistemskim mjerama’ zastite potrosaca i slicnim stvarima je tragikomicno.
1029.
vjerujem u Vašu istinu, ali me čudi takav nivo znanja da Vam je bilo kada rekao da je kredit u chf na rok duži od godinu, maksimalno dvije, najbolja varijanta..ja uistinu ne poznajem materiju, ali su mi rekli da nikada taj kredit ne treba uzimati ako rok nije kratkoročan..moguće da su svi generali poslije bitke, ali ja sam stekao utisak da niti jedan znalac ovdje kod nas nikada ne bi uzeo, ili preporučio, chf kredit..koliko se sjećam ranijih postova, to je upravo Vaš problem..
ali bez obzira i na ovo, Vaša tvrdnja/istina je prilično interesantna negacija mogućeg izlaza..
i šta ćemo sad ?? :-))
1039
Znaci, ti nemoj ni probavati sam persen odma predji na kombinaciju sa sljivom i poduplaj!
@1037
“bi bila”naivnim Bosancima, sile mraka (koje odlično poznaju mentalitet populacije)dovele su finansijske institucije koj će dovršiti započeti posao na Balkanu.a sve u smisl pola poubijaj, pola zaduži ,pola optuži za korupciju itd.i nakraju šta ostane.ništa.a njima ništa i treba.sve vidimo Balkan,Afrika,Azija,ali ništa mi tu ne možemo.nego,navali narode na kredite,možda će cunami, pa će banke ostati bez hipoteke na našu nekretninu.
1037
Sve ove komentare su napisali: ziranti, prevareni ziranti, potencijalno prevareni ziranti i ljudi koji su digli kredite a sada iz razlicitih razloga dolaze u poziciju da bi njihovi ziranti mogli dospjeti u neku od navedenih kategorija. Ima i komentara koje pisu ekonomisti, pravnici, bankari i ti su komentari dragocijeni jer daju posebnu tezinu napisanom.
Zajednicko za sve napisane komentare je da se bave istim problemom i istom temom a na ovoj temi smo se okupili jer nemamo gdje drugdje. I time se nebavi onaj ko bi trebao, ustvari izgleda da se nebavi niko.
E sada, procitaj malo napisane komentare pa ces, mozda, steci predstavu zasto mi zgubidanimo ovde i nadam se odluciti da nam se pridruzis :-))
@Lazar
A “nit” bi bila?
1035
Polako, prvo probaj sam persen a ako ne ide onda probaj u kombinaciji sa sljivom, sve ce ti biti potaman. A kada se sredis onda odvoji vrijeme i malo procitaj napisano, znam da je puno, pa mozda uhvatis nit.
@admin
dobro ste se sjetili da reagujete. Ovo je odavno izgubilo svaki smisao i pretvorilo se u ponovljeno ponavljanje ponovljenog. Vecina postova cak i nema neke direktne veze za tekstom koji je skoro godinu dana star a nema ni nikakvog follow up-a. Izmedju ostalog niko se nije osvrnuo na pominjanje kolektivnog samoubistva?
Sada vidimo da su finansijske institucije “zarazene’ sve vecim brojem problematicnih kredita a vjerovatno i “pravnih zavrzlama”. Interesantno je da se niko nije osvrnuo na cinjenicu da u zemlji gdje su finansijske usluge i posredovanje “glavni” sektor privrede sa ubjedljivo najvecim godisnjim rastom i profitima po prvi put zabiljezile gubitak!
Vezano za nevolje ziranata one su najvecim djelom posljedica naivnosti, neznanja a ponekad i pohlepe jer ne treba zaboraviti da su u velikom briju ziranti istovremeno i glavni duznici na drugim kreditima.
Da ne navodim dalje mislim da bilo korisno da neko zaista napise neki tekst o stanju u finansijskom sektoru ali da taj tekst istovremeno ne bude ‘elevator analysis’ vec objavljenih izvjestaja.
Prica oko NLB banke je davno ispricana, sve sto bi pisali bi bilo ponavljanje vec napisanog. Problem je sto drzava ne osijeca potrebu da se bavi ovim pitanjem i stane u zastitu gradjana.
Nije nepoznanica ni sta se desava u okruzenju, kao sto sudija rece hrvatska je to podigla na najvisi drzavni nivo. Ako se jos neko pita na kojem smo mi nivou neka pogleda ispred nove dvorane u Laktasima zastave na kojima jedan do drugog stoje logotipi KK Igokea i NLB Banke, u zagrljaju.
Ajde de, napisacemo clanak, te kroz koji dan poslati da se javno publikuje..
Ali ocekujemo da isti zauzme odgovarajucu poziciju na ovom portalu, tj. da ne bude u medijskom zapecku..
Prihvatamo,
napisite argumentovan smislen članak, potpisite se, mi ćemo ga pogledati, redakcijski opremiti i objaviti.
Urednik
@Akcionar
Znam ja dobro tvoje misljenje, ali ja sam morao intervenisati cisto radi dodatnog pojasnjenja..
U poređenju sa ponavljanjem istog posta na ovoj temi, mislim da bi bilo cjelishodnije napisati neki članak o NLB banci, napraviti genezu problema, uporediti sa drugim državama ex-YU itd. Vjerujem da urednik portala ne bi imao ništa protiv da takav članak nekog forumaša (ili više nas) objavi kao autorski tekst…
U svakom slučaju, podržavam bilo kakav vid borbe da se stvari unaprijede i da se građani edukuju.
Vec vise puta se medju komentarima pominje “poznavanje materije“, u mom slucaju, kada sam podizao kredit, prijatelj mi je radio u banci u kojoj sam podizao kredit. Covijek je vrhunski ekonomista koji ima ogromno iskustvo u bankarstvu i tada je u toj banci bio prilicno visoko pozicioniran. Danas radi u jednoj medjunarodnoj finansiskoj instituciji u inostranstvu. Znaci covjek “poznaje materiju“, iza vi prijateljstva mu nije bilo tesko da napravi kalkulaciju sta mi je najpovoljnije, da odabere `najboljeg` kreditnog sluzbenika koji je zbog njegove preporuke pokazao maksimalnu predusretljivost i da proprati kompletnu proceduru. To je bilo tada, danas sam u problemu. Jos uvijek mogu, zahvaljujuci njemu, razgovarati u banci s kim zelim ali to nista ne znaci jer ti isti ljudi koji sada rade u toj banci mi kazu, da se tu nista nemoze uciniti, da kada bi oni bili na mom mjestu neznaju sta bi ucinili. A ima ih koji su u mojoj poziciji jer je to nekada bila ekstra varijanta, ali po njima banci je na prvom mjesu profit i tu je kraj price.
i ja mislim da je to korektna incijativa..
ako hrvatska to pitanje može dići na najviši državni nivo, nije glupo da se kod nas makar i ovako objavljuje istina..
@Akcionar
Ne ne, ima smisla da se kopira ovaj post, razlog tome jeste da se permanentno informise javnost i da svojevrstan prijedlog kako se boriti protiv drustvenog problema, kao u ovom slucaju pozivanjem na bojkot ove banke, ne padne u zaborav. Po meni i vecini nas to je vrlo opravdano i na tome cemo istrajati..
U tom smislu postoji dogovor sa nekolicinom nas forumasa da se ovaj post “svaki dan u podne” postavi na ovoj temi, prije svega iz razloga da se ova inicijativa ne prepusti zaboravu..
U potpunosti sam te transparentno informisao o pozadini kopiranja posta..
Po meni, ne bi trebao imati nista protiv, ni ti niti bilo ko, sem NLB-banke, koja treba da se izjasni o stvarima koji su navedeni u tom postu, te se na takav nacin prikljuci onim bankama koje sebe nazivaju, ako nista drugo, onda drustveno odgovornim..
Iako se slažem sa ovim što je napisano u postu 1025, ne vidim smisao spamovanja kopiranjem istog više puta…
Što se tiče problematike needukovanog stanovništva i sistemske zaštite, mislim da se može djelovati paralelno u oba pravca.
Prvo, znanje je preduslov za uspješno bavljenje bilo čime, pa čak i u tome da što jednostavnije i jeftinije uzmete kredit. U tom smislu, napredak se može ostvariti na dva načina: ili sami savladajte materiju dovoljno dobro da vas ne mogu “preveslati” ili unajmite stručnjaka koji će to raditi za vas. Ukoliko ne možete ili ne želite nijedno od toga, onda ste podložni svim mogućim mahinacijama i u tome vas ne može spasiti ni najbolji sistem…
Drugo, paralelno sa edukovanjem stanovništva ili promovisanjem znanja i stručnosti (kad možete za uslugu platiti frizeru, zubaru ili vodoinstalateru, zašto ne bi mogli i pravniku ili ekonomisti?) mnogo toga se može uraditi i na sistemskom poboljšanju stvari. Npr. striktno zabraniti bankama/MKO odobrenje kredita nekome čija su primanja već opterećena više od 1/2 ili 2/3, pa makar mu žirant bio i Bil Gejts. Npr. drakonski kažnjavati (oduzimanjem dozvole za rad) svaku instituciju čiji je radnik svjesno i namjerno doveo do toga da klijent (žirant) bude oštećen…
Uporedo s tim, moramo imati efikasno sudstvo koje će brzo i kvalitetno rješavati eventualne sporove u odnosu povjerilac-dužnik-žirant.
Na žalost, iako imamo stručne i nezavisne ljude, nemamo stručnu scenu kako reče sudija i onda nam razni interesni lobiji prave zakone, naravno na štetu “običnog” građanina… Jedna stvar je konkurencija, druga je monopol i oligopol, a treća je zaštita potrošača. U tom smislu mnogo toga sistemski može da se poboljša…
I naravno sad se postavlja pitanje, ako nam je NLB banka uzela pare tj. staru deviznu stednju, i negira bilo kakvu vezu sa istom, sto je nonsens, postavlja se pitanje gdje treba svrstati tu banku na nasem trzistu ?
Po meni na bankarsko smetljiste..!
Pozivam sve dobronamjerne gradjane/privrednike na bojkot ove banke na nasem trzistu, sve dok ne istupe u javnost i ne definisu svoju poziciju prema nasim ljudima, koji su citav svoj radni vijek ulozili u navedenu banku u obliku “stare devizne stednje”
U to ime cu svaki dan napisati progodan tekst, koji ce upozoriti nase gradjane na istoriju NLB banke tj. na njihovu iskrivljenu moralnu sliku prema ljudima sa ovih prostora.
Dobar dio njih vec danas i nije ziv nego im naslijednici potrazuju naslijedjena prava.
Toliko o drustvenoj odgovornosti NLB-banke..
(kopiran post 966..)
ja, iskreno rečeno, mislim da o tome makar kod nas (federacijsku scenu ne znam, mogu pretpostaviti) nema ko relevantno diskutovati..
kod nas stručna scena i ne postoji, ja se druzim sa “mladim” nosiocima najviših zvanja, i koji su na ovaj ili onaj način vezani za ovu problematiku..znate koliko oni imaju predstavu o ovome? ni najmanje..
bitno je, ustvari jako je bitno, biti dobar sa mentorom, i dekanom, upasti u koji upravni nekih od agencija, ćuknuti neki nebitan tekst u još manje relevantnom godišnjaku, i to je sasvim dovoljno da digneš kredu za stan, auto i sl..
uspješni mladi ljudi..oni malo življi mogu osvanuti i kao načelnici opština, savjetnici, direktori, ministri..
i kako onda očekivati da neko uzme pred sebe problem, vrijeme i energiju, da se bavi tamo nečim što mu u suštini ništa ne znači..a u to isto vrijeme može osvanuti kao što rekoh..
najviše što se može desiti da neki ćato u ministarstvu prevede srbijanski zakon sa ekavice na ijekavicu, i isti prezentuje kao rješenje problema..kad njima valja što ne bi i nama, a oni su to valjda i uradili stručnije nego što bismo mi…
Zaštita potrošača jeste dio riješenja. Inicijativa da RS uredi ovo područje dopunski je u redu. No kod nas nekako sve završava u par kabineta i o svemu se malo diskutuje. Svi bi mogli da učestvuju u raspravi. Za početak bi neko mogao da pribavi prevedenu direktivu o potrošačkom kreditu u EU. Oni su već donijeli i pravila o hipotekarnim kreditima i o svemu redovno raspravljaju na svojim stručnim i političkim forumima. U našoj stvarnosti sve se svodi na prepucavanje preko medija, malo realne akcije, a ova diskusija na capital.ba predstavlja jedini obiman materijal koji na ovu temu možete naći u RS, ako ne i u BiH.Zašto je to tako teško je odgovoriti, jer po političkim proklamacijama živimo u demokratskom društvu.
I da, moj kredit je kod Hypo banke.
Zaboravio sam reklamu :-))
Sudija
Vas doprinos kvalitetu diskusije na ovom portalu je svakako hvale vrijedan uz jos par ljudi kojima nije tesko da sa nama ostalima podjele svoje iskustvo ili znanje. Iznosenje istine jeste najbolji put ka kolektivnom osvjescenju, a po meni, to jeste prva stepenica na putu ozdravljenja.
A sve sto ste naveli je istina, mozda teska i zalosna ali istina.
Ali, da se razumijemo, ja i nesmatram da bilo ko bilo kome bilo sta treba da oprasta. Primjer o oprastanju dugova, koji ste naveli, hipoteticki posmatrano kada bi se desio, bio bi put u anarhiju a nje vec imamo dovoljno!
Kada govorim o svome problemu to nije zbog puke sebicnosti i svakako ne razmisljam na nacin neka je meni dobro a ostalima kako bude vec onda pricam o necemu sto znam i sto nije samo moj problem, vec problem nekoliko desetina hiljada ljudi u ovoj zemlji. Zamislite da vam banka pozajmi 1000.00KM na petnest godina, u prvih pet godina vi banci platite (sa kamatama) 500.00KM a onda oni kazu kako im glavnice dugujete jos 1300.00KM i da do kraja otplate se meze desiti da im budete duzni glavnice i 2600.00KM. To je moj i problem velikog broja ljudi. I mi tu nista nemozemo nego da placamo i pricamo. Ne pricamo da bi se hvalili nego upravo radi zelje da pomognemo na putu “kolektivnog osvjescenja“.
Slazem se da je to dug i bolan proces ali imamo obavezu nasih potomaka radi da na tom putu istrajemo i pomognemo onoliko koliko mozemo!
Carobni stapic ne postoji, samo jos narodna vlast mora da dodje do te spoznaje. Onda mozda odluce da porade na uredjenju sistema i stanu na put legalizovanom zelenastvu i moru drugih problema sa kojim zivimo!
Lazare
ja sam samo komentarima proširio dijapazon, na sveukupnost života, na svakodnevnicu..
“problem sa bankama” nije ekskluzivitet, to je posljedica..
nisam se bavio traženjem rješenja kako spriječiti posljedicu, želio bih otkloniti uzrok..
kada bi država naredila bankama da oproste sve dugove svojim dužnicima, i da od danas niko nikom nije ništa dužan i da svi krećemo od 0, mislite li da bi za 10 godina ovdje situacija bila bolja?
ja mislim da ne bi..
i razmišljam da nije pitanje ko je koje struke (pošto je tema bankarska logično se nameće da su ekonomisti i pravnici aktuelniji od ostalih kolega), nego umijemo li upravljati svojim životima/potrebama, u odnosu na nas same..ja mislim da ova eskalacija problema u bankarskom sektoru samo upućuje na uzrok, i da “liječeći” nju nećemo se riješiti novog problema..
ko god da ima ključ rješenja za aktuelni problem (o kojem i ova tema govori) neće bog zna kako pomoći sistemu, pomoći će pojedincu u problemu, ali tog istog pojedinca odmah sutradan čeka isti ili sličan problem ukoliko nastavi po starom, a sve su prilike da hoće..
pa i ako se nađemo “na pola puta” u našim razmišljanjima, jedina šansa je da se paralelno liječi posljedica, i otklanja uzrok..ovo prvo može trajati i nešto kraće, ali za otklanjanje uzroka trebaće vremena..
sve dok svi u svom poslu budemo imali na umu samo sebe, i tom smislu dok budemo prećutkivali u svoju korist, lagali u isto ime, interesovali se samo za svoj groš, uvijek će biti prostora za “lihvarstvo”, sumnjive vakcine, smiješni univerzitet, još smiješnije autoputeve i aerodrome, šefice kabineta..ostaje prostora za predsjednika penzića, ministra srednjoškolca, vladiku privrednika..
svi što gube se ljute, to je normalna stvar, ali nije normalno ljutiti se samo kada gubiš, i nije normalno misliti da nisi dio sistema dok ne gubiš, i nije normalno funkcionisati po principu prostog refleksnog luka itd itd..
uostalom, sve smo to mi..nema to puno veze ni sa bankom, još manje sa ekonomijom, ponajmanje sa pravom..
trudimo se ponaosob biti bolji, i biće nam bolje..
nema čarobnog štapa, kako započe novi mandat Direktor Željeznica..
1019
Citajuci ovu korespodenciju izmedju sudije i rakovica namece mi se, kao laiku, jedno pitanje:
ako uzmemo u obzir da vecina gradjana Republike Srpske nisu ni pravnici ni ekonomisti da li to znaci da ih sistem ostavlja na milost i nemilost bankarima i da nemaju nikakvu zastitu od monopola koji banka ima u odnosu na klijenta? Jer sve sto je do sada cinjeno na zastiti klijenata banaka je vise simbolicno nego sto je stvarno moglo da zastiti ljude od zloupotrebe polozaja koji banke imaju u odnosu na gradjane. Pretprosle godine ombdusman je kontrolisao ugovore na koje su se gradjani zalili. Banke su kaznjene iznosima koji su smjesni i prije ce ih podstaketi da cine to sto cine nego suprotno. I da se razumijemo, “drzava“ ima mogucnost da nesto ucini kada bi htjela, prosle godine vlada je donijela odluku da se klijentima koji nemogu odplacivat kredite mora omoguciti da sest mjeseci placaju samo kamatu a glavnicu iz tog perioda otplate na kraju otplate kredita. Znaci drzava moze, samo je pitanje koliko hoce!
Kazete da ljudi treba da pregovaraju sa bankama, citaju ugovore…. Ali to nije moguce, svako ko je podizao kredit zna da prije nego sto dobije ugovor mora da skupi more dokumenata, i ispuni mnogo uslova, sve to kosta i para i zivaca! A kada dodje do ugovora, samo odustajanje mnogo kosta a de ne govorim o tome da smo svi u specificnoj situaciji, svako na svoj nacin, kada se tome doda to da vecina ljudi nisu ni pravnici ni ekonomisti imamo za rezultat to da je svaka promisljena kalkulacija otezana a kada stavimo potpis sve je gotovo!
Stoji cinjenica da ako sam ja preuzeo obavezu da moram da je ispostujem ali ako su se u medjuvremenu promjenile okolnosti i dovele me u nepovoljan polozaj a banka sve vrijeme mase ugovorom i govori to nije nas problem, vi ste potpisali ugovor da li to znaci da je to samo moj problem! Ako je meni anuitet porastao oko 48% i banci mi kazu da moze porasti jos toliko da li to znaci da, sistem, drazvu, to ne interesuje i njih sto se tice mogu slobodno da potonem. Ako je tako, to je strasno! Problem kao sto je moj ima jako puno ljudi i svi cemo biti pusteni niz vodu, jer, eto, nismo ni pravnici ni ekonomisti! Kazete mentalitet nam je takav da “zavrcemo“ i ako je tako, da li to moze da bude opravdanje za ovo sto banke cine i drzava necini?
ne vjerujem u sistem koji će “natjerati” jednu ugovornu stranu da svoju poziciju ne koristi maksimalistički..
kakav god okvir da bude uspostavljen onaj ko više zna to će i maksimalno koristiti u svrhu ostvarenja svog cilja..bio frizer, ili bankar..znam da to nama, momcima, nije toliko interesanto, ali ljepše polovine kada idu kod frizera dobro se naoštre informacijama (da ne kažem znanjem :-)), u protivnom rizikuju “spaljenu sezonu” :-)) čak ni to nije toliko naivno.. :-)
baba na pijaci ima da te zavrne čim trepneš, pa i ona bi trebala da me poštuje kao mušteriju i da me upozna sa svojim proizvodom..a radi li to? malo sutra..zašto onda banka da ne zavrne babu?!
pa babin sin i jeste bankar, njega je školovalo babino vikend zavrtanje itd itd
to je začarani krug naše energije, i njega bismo se trebali riješiti.. :-)
nisam shvatio jel’ za frizera treba nauk kako da se zatraži usluga, ili pak bankari treba da budu na usluzi klijentima.
1011-1013
i meni se čini da će ovaj problem biti riješen, ili će ga bar pokušati riješiti, na način i u formi koji vi zastupate..sve tako govori..
međutim, ja mislim da ni to, niti bilo šta drugo neće biti od velike pomoći ukoliko i dalje odnos prema istinskim vrijednostima (u ovom slučaju neka to bude znanje) bude zanemaren..a samo ovim rješenjem sigurno hoće..
svakako da ne mislim da svi treba da postanu finansijski, ili bilo koji drugi eksperti, ali kada se svi šišamo kod frizera (makar nas 99,9%) kako onda objasniti da “sami” odšetamo do banke i potpišemo ugovor koji će doslovno ubiti sve oko nas, i u nama (na žalost, i među našim komentatorima je bilo takvih)..
to je pristup sa kojim će nikada neću složiti..
ako ja uredno koristim znanja frizera, ili mehaničara, neka i oni shvate da moraju koristiti nutricionistu (ako hoće zdravo da se hrane), ekonomistu (ako hoće da optmalno ulože sredstva), pravnika (ako ulaze u nesvakodnevne aranžmane)..i to je sve..
@Lazar
No comment.
@1012
Druze jos kad bi nam pojasnio kakvo je ovo pisanije i ko se kome obraca i kojim povodom.
@sudija latinska izreka trebalo bi da se odnosi na opšte pravo. Sam znaš da kojekakvi “fine print” monopolistički ili oligopolistički termini ili klauzule ne bi smjele da dobiju tretman po izreci.
Poštovani,
hvala Vam što ste se obratili našoj banci. Obzirom da ste se odlučili za
anonimnost, iskreno nam je žao što Vam ne možemo preporučiti službenika
banke koji bi Vam najbolje mogao pomoći kada su u pitanju Vaše lične ili
finansije Vašeg preduzeća. U slučaju da promijenite svoju odluku, stojimo
Vam na raspolaganju.
Obzirom da ste nas pohvalili zbog naših društveno-odgovornih aktivnosti,
rado bismo čuli još Vaših mišljenja po ovom pitanju, pa nam se slobodno
javite.
U vezi sa našom politikom društveno-odgovornog djelovanja, možemo reći
slijedeće:
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka već dugi niz godina planski i
organizovano promoviše politiku društveno-odgovornog djelovanja na
domaćem tržištu kao izraz zahvalnosti građanima Republike Srpske za
povjerenje koje nam ukazuju tokom svih ovih godina.
Hypo banka Banja Luka je u proteklih osam godina donirala veoma značajna
sredstva za stotine javnih institucija u Republici Srpskoj koje vode
računa o vaspitno-obrazovnom razvoju djece i njihovoj socijalnoj i
zdrastvenoj zaštiti kao što su dječiji vrtići, osnovne i srednje škole,
fakulteti, centri za kulturu, biblioteke, centri za socijalni rad, domovi
zdravlja, bolnice te udruženja građana sa posebnim potrebama čiji su
korisnici prvenstveno djeca.
Naravno, donacije su samo dio onoga što se percipira kao društvena
odgovornost kompanije. Hypo banka Banja Luka osim što je najveća banka u
RS odgovorna je prema državi i društvu u kojem posluje – izvršava sve
svoje zakonske obaveze, redovno plaća poreze i doprinose kako za svoje
poslovanje tako i za svoje zaposlene (njih preko pet stotina), uredno
servisirajući svoje obaveze prema fondovima penzionog i zdrastvenog
osiguranja. Naši poslovni partneri i dobavljači su redovno i na vrijeme
plaćeni za svoje usluge, a politikom sponzorstava se trudimo da pomognemo
i promovišemo znatan broj sportskih i kulturnih manifestacija u cijeloj
Republici Srpskoj.
Takođe, prema mišljenju Agencije za bankarstvo RS Hypo banka je strožije
rezervisala iznose za restruktuirane i nekvalitetne kredite u odnosu na
druge banke na tržištu. Drugim riječima, banka nije kalkulisala da li će
ostvariti dobit nauštrb sigurnosti banke, naših klijenata i tržišta na
kojem poslujemo. Naprotiv, dosljedno su primijenjeni Međunarodni
računovodstveni standarde, te smo na taj način potvrdili principe etičkog
i potpuno transparentnog bankarstva što od nas, kao i od svih članica
Hypo grupacije, očekuje naš vlasnik, Republika Austrija
Svi gore pomenuti segmenti grade jednu cjelinu koja treba da defiše
određenu kompaniju te kako i koliko je ona doprinijela zajednici u kojoj
posluje. Građani te zajednice na osnovu ovih indikatora takođe treba da
valorizuju neku kompaniju u odnosu na njenu konkurenciju.
S poštovanjem,
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka
1010
Retroaktivnost ni na koji način ne bi povrijedila materijalnost obaveza, ali bi otklonila “pogrešan” redoslijed u namirenju potraživanja. Takođe bi trebalo posebnu lupu staviti na multiplikaciju zaduženja pojedinaca i loše bankarske prakse (to je drugo pitanje). Naime, sva stručna, a i pravna literatura, uključujući i zaštitu potrošača, ukazuje na asimetričnost informacija. Tu i jeste poenta zaštite slabije strane. Iako se mnogi zalažu za edukaciju kao rješenje, čini mi se da bi onda odškolovali toliko finansisijskih stručnjaka da ih imamo na izvoz. Jamstva bazirana na odsustvu informacija ili na pogrešnoj prezentaciji informacija upravo spadaju u tu kategoriju.
1007.
hm, ignorantia iuris nocet..znam da vi znate, ali za nepravnike, stara izreka koja kaže da “nepoznavanje prava škodi”..
ukoliko je ovo situacija gdje bismo zbog “opravdanja i društvenog interesa” posegnuli za retraktivnošću, a na štetu jedne strane, nisam siguran da bismo dobro postupili..strana zbog koje bismo to uradili bi i dalje aktivno radila da ostane na dnu, a ovi drugi bi izgubili svako povjerenje i bili loš znak ostalima koji bi eventualno odlučili da od eur*a naprave dva, u ovim gudurama i od boga zaboravljenim..
u sloveniji je sud postigao takvu efikasnost da se izvršenje na računima društva dužnika završi za 48 časova od dana podnošenja prijedloga za izvršenje..kod nas to može da traje fijuuu..
razmišljao bih o retroaktivnosti mnogo otvorenije da smo se makar u sudskim postupcima doveli na pozicije “razumnog trajanja postupka”, ovako zahtijevati naplatu od jemaca kada se sve iscrpi na glavnom dužniku ovom dinamikom sudskih procesa bi značilo da će za većinu jemaca odgovarati nasljednici… :-(
mislim, da razmijete kako razmišljam…
I naravno sad se postavlja pitanje, ako nam je NLB banka uzela pare tj. staru deviznu stednju, i negira bilo kakvu vezu sa istom, sto je nonsens, postavlja se pitanje gdje treba svrstati tu banku na nasem trzistu ?
Po meni na bankarsko smetljiste..!
Pozivam sve dobronamjerne gradjane/privrednike na bojkot ove banke na nasem trzistu, sve dok ne istupe u javnost i ne definisu svoju poziciju prema nasim ljudima, koji su citav svoj radni vijek ulozili u navedenu banku u obliku “stare devizne stednje”
U to ime cu svaki dan napisati progodan tekst, koji ce upozoriti nase gradjane na istoriju NLB banke tj. na njihovu iskrivljenu moralnu sliku prema ljudima sa ovih prostora.
Dobar dio njih vec danas i nije ziv nego im naslijednici potrazuju naslijedjena prava.
Toliko o drustvenoj odgovornosti NLB-banke..
(kopiran post 966.)
@Lemi, sudija, rakovic
Ako nije problem, da li me mozete kontaktirati na mail: [email protected]
@sudija
a što da ne retroaktivno? Odvagni ima li opravdanja i društvenog interesa. ja zaista mislim da su osnovna načela obligacija u velikom, ako ne i najvećem broju slučajeva ozbiljno narušena ili barem dovedena u pitanje.
evo..smatraj da sam pristao..očekujmo odgovor urednika..
:-)
do tada…”malo kasnije liježimo, i malo ranije ustajmo, i niko nas neće stići” :-))
ja sam za 3g internet stikove, najbolji su :P
1003.
ja sam tražio od admina dozvolu da to i sam uradim/predložim, ali nisam dobio odobrenje (post 926.)..doduše u tom slučaju ne samo da ne bismo bili “prva tema”, i jedina sa preko 1000 post*ova, ne bi nas bilo ni među prvih 10, ali bismo imali najbolju pojećenost i dalje, to je sigurno..
admine, hoćemo li urediti temu??
sta misli urednik da za 5 najaktivnijih komentatora na ovoj temi obezbijedi one usb stikove koje je nudio forumašima :-)) ipak je Veliki Nilski Konj izabrao ovu temu za svoju reklamu :-))
min 4gb :-))
mislim da ovu diskusiju treba ili prepoloviti, ili zatvoriti, ili pocistiti komentare. nezgrapno je za ucitavanje, ne moze na telefonu da se cita normalno…admine, smisli nesto :P
E, Bojane B.čestitam na broju 1000 (hiljadu) diskusija.
Dosta su ljudi iznijeli žalopojki, dosta je dalo dobrih i poučnih savjeta, bilo je i prepucavanja, ali nastavljamo dalje.
Uočio sam da se koliko me pamet više sjeća nikada se nisu oglasili ovi iz NVO Prevarenih žiranata ili ne znaju ili su se dobro ”snašli” kao većina iz NVO.
Bojane, pogledaj mail.
Pozdrav svima……..
E sada, ja bi prije pozelio da dogodine nemamo razloga da se bavimo ovim stvarima ali kako stoje stvari jos dugo cemo se druziti!
Jubilarni 1000 post, sa zeljom da ih bude jos duplo ovoliko dogodine.. !
Ovim postom bi napravio smao uvod u…
997.
u pravu si, načelo pravne sigurnosti nalaže da se retroaktivnost pravnih normi aktivira samo izuzetno, i samo određene norme (članovi), ne nikako cjelokupni propisi..
i kada bismo postigli sporazum, kako bi bilo bolje određene odnose normirati, to bi svakako pomoglo samo onima koji tek treba da uđu u “krug”..
ja mislim da im je za sada najbolje da prije svake odluke potraže (što je jako važno, ne mogu ovo naći na svakom ćošku) i konsultuju struku (pa i ako donose odluku da kupe novi bicikl, i tu ima zavrzlama baš, baš..može se 500KM baciti niz vjetar samo tako, a kamoli za “ozbiljnije stvari”)..ovako mislim jer sumnjam da administracija nekom može pomoći?? osim samoj sebi, i centrima moći, naravno..
npr prof željko mirjanić (posanik snsd u rs skupštini i “suvlasnik” jednog privatnog faksa u bl) progurao je na skupštini zakon o izmjenama zakon o pravosdnom ispitu, po kojem će ovaj ispit od sad moći polagati i diplomci koji nisu diplomirani pravnici, nego imaju “slična zvanja” a u toku školovanja su imali određene predmete kao nastavni program..hehe
pa kada se ovo ima na umu, ko još svoj život, i odluke u njemu treba da stavi tim likovima “na raspolaganje”..pojeinac će uvijek biti brži od sistema, i najboljeg a ne ovakvog, samo ako bude imao dovoljno dobre putokaze…
hm moram da napomenem…cak kad bi se i izmijenio ZOO, u smislu u kome ste napisali, to ne bi imalo retroaktivno dejstvo…
e sad milane, nemoj nas odvlačiti i skretati..
čovjek samo npr ne voli dangubu (evo ni ja je ne volim), i to je sve :-))
@G7
Sto se ti bojis kad tema skrene sa kolosijeka ?
Imas li kakvu fobiju ?
@991.
i kada bi usvojili navedeni tekst, bilo u obliku novog ZOO*a, ili ovo inkorporirali u neki od postojećih (pod)zakonskih akata, ne bismo dobili bog zna kako drugačiju situaciju..
sve dok se sa bankama ne bude pregovaralo nego potpisivlo bez i da se pročita šta se potpisuje, one će biti “gornje”, a da bi se pregovaralo trebaaaa mnogooo togaaa…ja sumnjam da je moguće ovdje napraviti sistem koji bi bolje “sačuvao”, sam po sebi, klijente ovakve kakvi su..
Nhttp://www.capital.ba/ziranti-otplatili-42-miliona-km/ovi pokazatelji:
Evo novih pokazatelja:
Danaćnji Capital.ba
Manji bilansni nivo MKO za 12 odstohttp://www.capital.ba/manji-bilansni-nivo-mko-za-12-odsto/
Član 1237 Supsidijarno jemstvo potroača
(1) Ako nije izričito ugovoreno solidarno jemstvo, jemac moe odbiti namirenje povjerioca, sve
dok povjerilac nije bez uspjeha pokuao prinudno izvrenje protiv glavnog dunika.
(2) Isto pravo ima jemac sve dok povjerilac nije bez uspjeha pokuao svoje namirenje traiti iz
neke stvari glavnog dunika, na kojoj mu pripada neko stvarno pravo ili pravo zadravanja.
Ako povjeriocu pripada takvo pravo na stvari i za neko drugo potraivanje koje nije
obezbijeđeno jemstvom, ovo vai samo ako su oba potraivanja pokrivena vrijednoću
stvari.
(3) Jemac ne moe odbiti ispunjenje:
1. ako je vođenje postupka protiv glavnog dunika bitno oteano usljed promjene
prebivalita, boravita ili sjedita glavnog dunika, koja je nastupila nakon preuzimanja
jemstva;
2. ako je nad imovinom glavnog dunika pokrenut postupak stečaja;
3. ako izvrenje u imovini glavnog dunika očito neće dovesti do namirenja glavnog
povjerioca.
@988
Pridruzujem se pozivu!
@986.
ja bih znao artikulisati interes jemca i u pozitivnom pravu, ali me niko nije pitao :-)
skoro niko :-)
za mene je veliki upitnik da se jemstvo uzima bez glavnog dužnika..npr vi ste dužni banci 100.000,00KM, a onda banka mene uzme da im budem jemac, i zaključuju ugovor o jemstvu sa mnom bez znanja vas kao dužnika?!
ja jemčim za vas, a vi o tome nemate pojma, tačnije niste dali saglasnost…to je za mene potpuno otvoreno pitanje, i na prvu nikako ne bih smatrao da je ovaj prijedlog dobro rješenje..
neko je imao želju da poveže jemstvo i cesiju, ali mislim da mu nije pošlo za rukom :-)
I naravno sad se postavlja pitanje, ako nam je NLB banka uzela pare tj. staru deviznu stednju, i negira bilo kakvu vezu sa istom, sto je nonsens, postavlja se pitanje gdje treba svrstati tu banku na nasem trzistu ?
Po meni na bankarsko smetljiste..!
Pozivam sve dobronamjerne gradjane/privrednike na bojkot ove banke na nasem trzistu, sve dok ne istupe u javnost i ne definisu svoju poziciju prema nasim ljudima, koji su citav svoj radni vijek ulozili u navedenu banku u obliku “stare devizne stednje”
U to ime cu svaki dan napisati progodan tekst, koji ce upozoriti nase gradjane na istoriju NLB banke tj. na njihovu iskrivljenu moralnu sliku prema ljudima sa ovih prostora.
Dobar dio njih vec danas i nije ziv nego im naslijednici potrazuju naslijedjena prava.
Toliko o drustvenoj odgovornosti NLB-banke..
(kopiran post 966)
struka, i želja..
svođenje jednačine na iste nazivnike :-)
@sudija
ništa sporno u citiranoj odredbi. Ona upravo naglašava interes jemca (i pretpostavlja ga).
Hvala Rakovicu i Sudiji, sto napokon skrenuse raspravu na pravi kolosijek.
Ovo je doprinos raspravi i temi, a ne lično prepucavanje i vrijedjanje
@rakovic
pogledao sam.. :-)
u opštim odredbama tog nacrta (čl 1213 stav 2.) stoji:
“(2) Za punovažnost ugovora o jemstvu nije potrebna saglasnost glavnog dužnika.”
evo dovoljno prostora (taman da dalje i ne čitam, a jesam :-)), pa da se pitam štošta…
u svakom slučaju, u pravu ste..zanimljivo je vrlo..namjerno sam citirao odredbu nacrta koja i ostalim posjetiocima ove teme može služiti kao početni impuls za razmišljanje o situaciji koju ovdje diskutujemo..
ovaj nacrt mi više liči na “procedure” (koje nam uvode kao ustavna načela u poslovanje..) nego na ozbiljan zakonodavni tekst (najozbiljniji)..
al’ dobro, što ne ostaviti prostora i pravnoj filozofiji :-))
@sudija
pogledaj GTZ nacrt zakona o obligacijama i u njemu odredbe o jemstvu. Vrlo zanimljivo, nadasve.
981.
interesantno pitanje/dilema..
danas jemac, sutra povjerilac (eto interesa!?)
za mene, nije uopšte problem u institutu, nego u neznanju..ako smo naučili pravilno držati viljušku i nož, to ne znači automatski da smo znalci zdrave ishrane..ista situacija je i ovdje..nedovoljno koristimo znanja, i eto problema..
npr ja nikada nisam čuo da iko pominje, a kamoli da koristi, član 1015 ZOO*a, koji bi u dosta slučajeva mogao itekako koristiti stranama u ovim poslovima kada dođe do problema..
mi smo majstori da potpišemo i plačemo..
žao mi je zbog situacije, to svakako, ali nisam siguran da smo iz ovog poraza izašli pametniji..još uvijek (nakon svega) sve je isto, i teško će biti uraditi neophodni dekod nas samih..ja ne bih volio da situaciju lomimo preko koljena te da prilagođavamo sistem (koji se može koristiti dosta kvalitetno, ako se zna) savremenicima koji nisu u stanju da ga koriste kvalitetno..nisam siguran da su koraci unazad u bilo kojoj nauci, i prilagođavanje prosjeku znanja, donijela napredak..bolje “natjerati” sve da uče, ili da plate onima koji uče (nema treće), nego da izmišljamo “hladnu vodu”….
ima toga još :-))
Solidarno jemstvo bi trebalo da se traži, a i da važi, isključivo između strana povezanih interesom. Priznaćete da kolege s posla, rodbina, prijatelji nisu baš povezani dubokim interesima, ili nisu povezani interesima nikako. Veliko je pitanje da li je solidarno jemstvo utemeljeno na načelima obligacija ukoliko mu se izmakne interesna komponenta.
Biti nekome zirant ne bi smjelo biti tako rizicno i strasno, bar u normalnom drustvu i uredjenoj drzavi. E sada sto mi nemamo nijedno ni drugo pa se sve lomi preko nasih ledja je drugi par opanaka!
bas vala, kako god to zvucalo bukvalno se spasavaju zivoti..
katastroficno..
Nego bankari bi rekli, ko vam je kriv, vi niste znali da je naziv zirant zapravo solidarni jemac..
e pa sad razmisljajte..
Svaki spaseni zivot je uspijeh a vecina komentara ovde je zasnovana na licnom iskustvu ili znanju ako to nekome pomogne da ne napravi gresku i ne upropasti si zivot onda je to spasen zivot.
Borimo se protiv jarma, podizuci svijst gradjana na sve moguce nacine, borimo se..
Neznam za prevod ali za mene Hypo znaci Hypoteka sto prevodu znaci Jaram!
Sudija ova formulacija “Veliki Nilski Konj“ vam je genijalna, neznam kako mi to samom nije palo na pamet. Vjerovatno zato sto se zadnje dve tri godine osjecam vise kao “Veliki Nilski Magarac“.
Iako to njima vjerovatno i nije bitno, konj ili magarac, bitno je da vuces!
Ti bi sad na licitaciju, masta proradila.. Znas kako kazu: Nisam toliko bogat da kupujem jeftine stvari..
mi se i pitamo gdje je granica..nije stvar vidi li se ili ne..
ključ koji nas interesuje je nešto misaoniji…
Koliko ste spremni platiti? Ako ste vec toliko transparentni, otvoreni, jasni kritikujete druge, recite cijenu? Koliko to vama vrijedi da se ne vidi reklama? Da li vama vrijedi više nego što vrijedi Hypo da se vidi?
znam, znam..nego drzim kontinuitet razuma..
ipak, i mi ovdje imamo svoju ulogu, baš kao i njihove reklame…
@sudija
Nisi jedini koji to pita admina, ja sam pitao za mikrofin, znaci katastrofa od reklame i to na ovoj temi sa sloganom “nasli smo vam ziranta”, reko bas simpaticna reklama.. Nisu je skinuli, ja sam im isto nudio novac da je skinu! Ne vjeruju mi..
Hvala na sugestiji, trebace mi dva recezenta, bice mi lakse da savladam disertaciju..
i da pitanje za admina:
koliko kosta da skines patetiku hypo*ve reklame sa ove teme, obzirom da je tekst ispod same reklame jedan od najtragičnijih koji je objavljen na portalu..
cisto da se uskladi logika, i ne dozvoli “uzroku” i da na ovakav način jaše “posljedicu”..
barem im dodijeli drugu temu….
ne zaboravi Velikog Nilskog Konja u disertaciji..možda izvučeš koju markicu za kvalitetnije ukoričavanje rada, kao akt društveno odgovornog ponašanje VNilskog Konja..
Nilski Konj neka bude donator, a lemi recenzent
:-))
I naravno sad se postavlja pitanje, ako nam je NLB banka uzela pare tj. staru deviznu stednju, i negira bilo kakvu vezu sa istom, sto je nonsens, postavlja se pitanje gdje treba svrstati tu banku na nasem trzistu ?
Po meni na bankarsko smetljiste..!
Pozivam sve dobronamjerne gradjane/privrednike na bojkot ove banke na nasem trzistu, sve dok ne istupe u javnost i ne definisu svoju poziciju prema nasim ljudima, koji su citav svoj radni vijek ulozili u navedenu banku u obliku “stare devizne stednje”
U to ime cu svaki dan napisati progodan tekst, koji ce upozoriti nase gradjane na istoriju NLB banke tj. na njihovu iskrivljenu moralnu sliku prema ljudima sa ovih prostora.
Dobar dio njih vec danas i nije ziv nego im naslijednici potrazuju naslijedjena prava.
Toliko o drustvenoj odgovornosti NLB-banke..
Šta je to Korporativna društvena odgovornost (CSR)?
U širem smislu Corporate Social Responsibility predstavlja brigu kompanija za potrebe i ciljeve društvene zajednice i interesnih
grupacija. CSR ukratko možemo okarakterisati i kao činjenje dobra kao korporativne društvene norme. Ipak, u naučnim krugovima možemo pronaći nekoliko definicija koje bi ponajbliže mogle definisati napore kompanija da se „uključe u zajednicu i njen razvoj“, ili„korporativno građanstvo“. Tako Philip Kotler nudi definiciju po kojoj :
Korporativna društvena odgovornost predstavlja opredjeljenje za unapređenje dobrobiti zajednice kroz diskecione poslovne prakse i doprinose na račun resursa kompanije.!
Možemo pomenuti još cijeli niz definicija koje pokušavaju okarakterisati korporativnu društvenu odgovornost, ali u osnovi možemo govoriti o opredjeljenju firmi da unapređuju kvalitet života kako svojih zaposlenih, njihovih porodica, raznih nevladinih udruženja i interesnih grupa te drustvenih zajednica u cjelini, shodno podrucju/obimu djelovanja.
Tako sve srednje i velike kompanije svoje pozicioniranje na trzistu zahvaljuju prije svega dugorocno uspostavljenim odnosima baziranim na “korporativnoj drustvenoj odgovornosti” i to kao osnovi za dalji rast ili kao osnovi za dalji opstanak na trzistu.
Rezulatat gore navedenog je to da su najbolje kompanije drustveno najodgovornije.
Razni primjeri govore o tome, pocevsi od automobilske industrije gdje sigurnost zauzima prvo mjesto, onda ekoloski standardi i sl.
Kada dodje do narusavanja ovih normi, kompanije ulazu mnogo vise u vracanje pozitivnog javnog misljenja nego sto ulazu u istrazivanje i razvoj ili marketing.
Odnos banaka kroz njihov proizvod “novac” prema svom okruzenju je jedan od najzanimljivijih, i najinteresantnijih za proucavanje, jer je u direktnoj vezi sa socijalno drustvenim normama i kretanjima drustvene satisfakcije.
Evo obecavam da ce mi ova tema biti izabrana na odbrani doktorske disertacije pod nazivom: “Tranziciono bankrastvo i korporativna odgovornost na podrucju bivse SFRJ”
Korporativna društvena odgovornost: Reputacija, odnosi i veze i uzajamno poštenje
Zagovornici korporativna društvene odgovornosti polaze od ubjeđenja da organizacije sa boljom reputacijom imaju konkurentnu prednost nad organizacija sa manjom ili nedovoljno dobrom reputacijom. Ili, kao što pobornici reputacijskog menadžmenta kažu: jedna od pozitivnih posljedica uspješnog ispunjavanja korporativne društvene odgovornosti, koju javnost prepozna, jeste postizanje bolje reputacije. Bolja reputacija donosi profit i štiti organizaciju u vrijeme krize, kao i od sporova vezanih za javne politike.
@Zirant
To je nas zirant! znam da se svojevremeno pojavljivao jos jedan koji je se isto potpisivao, cak ste i Vi intervenisali.. koliko se sjecam..
Mozete me kontaktirai na mail: [email protected]
Da ovo izvinjenje iskreno potkrijepim i obrazlozim!
Bojan B.
U dosta komentara od početka, pratio sam par ljudi kojima sam odavao i pridavao veći značaj. Među jednim ste i Vi. Odmah da Vam kažem nisam iz FBiH, a kada je riječ o mom pisanju, brzo pišem, a na kompjuteru mi je malo drugačiji raspored slova, pa mislim da ste na to mislili, no ne bitno, ali usvakom slučaju slažem se da treba više pisati, jer mora neko ovo jednom sve analizirati, a može i poslužiti kao izvor ili primjer, kako da se jednom povuče pouka i krene što neko reče u svijetliju budućnost. Naravno ako može i ako je mi dočekamo.
Lemi,
Strucnije teme zahtjevaju vise informacija, spoznaja, te pristup zasnovan na nauci. Bojim se da se vecina ne moze prikljuciti raspravi.
Ali naravno, zato ima onih koji to mogu u ime i za vecinu uciniti.
Takvih je malo i to su obicno proaktivni ljudi, koji svoje vrijeme i druge resurse ustupaju javnom interesu, sto ih cini istinskim liderima i nadasve patriotama.
volio bih kad bi vise ljudi komentarisalo i aktivno se ukljucili.
Ne bi da se petljam u ovo `nase i njihovo`, ali mislim da jedan dobar dio problema u nasoj privredi pociva na tome sto za Srbe netreba da postoji njihovo vec je sve zajednicko a za njih postoji samo njihovo. I dok se mi oko toga raspravljamo polako sve postaje njihovo, tako je Fruktona izgubila licencu pa sada pijemo pepsi iz federacije, Hrvatske kompanije pokupovase tvornice u Srbiji, normalno, automacki i zastupnistva za RS polako ali sigurno prelaze iz Srbskih u Hrvatske i Muslimanske ruke. NPR, Jafa keks cija distribucija je dosad isla preko Zupa komerca od sada ide preko Hrvatske firme iz federacije. Svi mi koji smo do sada forsirali Srbske proizvode pocinjemo muku muciti da dodjemo do njih, (i da je to bar jedina posljedica ovakvog kucenja)…. I polako ali sigurno smo prinudjeni da kupujumo od `njihovih` firmi.
Prije nekog vremena dodje meni neka roba od `njihove` firme i radnica koja je zaprimala robu primjeti neke nove proizvode i pita dostavljaca koji je dovezao ciji su ovo proizvodi a on joj bez pardona kaze “nasi, Turski“. Znaci, nas problem sa bankama i nema bas neke veze sa ovom pricom ali ako kazemo da nema njihovih i nasih banaka onda taj problem poprima jednu sasvim novu dimenziju a tom nam ne treba.
Francuska vlada je, prije mozda dvije sedmice, donijela odluku da drzava moze kupovati strateski vazna preduzeca, samo da bi sprijecili da vecinski vlasnici postaju firme iz inostranstava. Ali to tamo Francuska vlada, ovi nasi bi i rodjenu m….u prodali, i to za male pare.
@Bojan B.
Tacno, samo sto oni koji bi trebali da vode racuna o interesima gradjana Republike Srbske vise vode racuna o sopstvenim interesima.
Neznam da li znas da je NLB banka jedan od glavnih sponzora KK Igokea iz Aleksandrovca, zajedno sa IEFK bankom (mislim da se tako zove ova Ruska banka) :))
NLB grupa je pravni naslijednik Ljubljanske banke (infrastruktura, ime, ljudi, svi resursi), to bi isto bilo kao kad bi ja preregistrovao preduzece i rekao da vise nemam obavza prema svojim povjeriocima.
@Lazar
NLB banka nije smjela doci na nase trziste dok ne izmiri staru deviznu stednju nasim gradjanima. To im je najveci grijh! tj. Nasi gradjani su povjerioci a NLB banka duznik koja izbjegava svoje obaveze..!
@Lemi
Izuzetno uvazavam svaki Vas stav, sugestiju, primjedbu.. Cak i kad mislim da sam u pravu, imam odredjenu zadrsku, jer mozda ima nesto sto ja ne znam, a da je od interesa za drustvo u cjelini..
Ovo sto se otvorilo kao tema “nasi-njihovi” mozda nije za raspravu ali po meni je realnost. Cak iako nemam uvid u citav bankarski sistem u jednom momentu, baziram svoje stav upravo na stavu direktora ABRS. Onako drugarski, citat: “cuti sad ih imamo”.
Ili, nemojte dizati buku.. da ne pricam zbog cega sve! I na tome iznesoh svoj stav gore. (izvor).
Evo jedne price o NLB Banci, ovaj put, za razliku od vecine mojih komentara, se necu baviti Hypo bankom (na Jecinu radost). Moja poznanica je pre dvije godine uzela u NLB Banci u Laktasima pozajmicu u visini dvije neto plate. Posto joj se priblizavao rok za povrat pozajmice ode ona u banku kod sefice filijale (sefica filijale vodi sve poslove oko kredita) i kaze joj trebam vam vratiti 800.00KM, zelim da ih vratim ali bi odma uzela novu pozajmicu, znaci pozajmica u visini dvije neto plate. Kaze njoj sefica nije problem, samo ti to u roku uplati i dodji kod mene, nece biti problema. Cura uzme svoju platu (koju preko 10 godina prima u NLB banci) i uzme muzevu platu koju muz prima preko druge banke i regulise svoje obaveze. Medjutim, kada je dosla da podigne pozajmicu, kazu joj to ipak mora na kreditni odbor. I bi kreditni odbor i kreditni odbor odluci da iako je zaposlena vec godinama i uredno prima platu preko njihove banke da njoj treba zirant (za 800.00KM). I nadje ona ziranta (muzev poslodavac), ode u banku po papire, kompletira dokumentaciju i preda. Ali onda joj se u banci fino izvinu i kazu kako su joj, eto, dali pogresne formulare, daju joj nove formulare, koje je zirant ponovo nosio u svoje knjigovodstvo da se popune. I ponovo ona to preda, i ponovo bi kreditni odbor i odbise je. Bez objasnjenja, kazu nisu duzni ikom ista da objasnjavaju. Znaci, ona je hladno mogla da im da svoju platu, probije rok placanja za ostatak duga i to plati sledecom platom a da zadrzi bar muzevu platu ali ona je isla na to da ispostuje svoje obaveze. Ostavili su je bez kinte u kuci i kazu joj neka se strpi do sledece plate.
bojan b., bogami nisi u pravu. centralna banka, odnosno izgovor za istu, je na nivou bih, platni promet je zajednicki itd. nema nasih i njihovih banaka, iako je trziste otprilike segmentirano entitetski. zato entitetske agencije za bankarstvo i jesu obican vic. pored toga, najvece banke imaju filijale i tamo i ovamo.
u jednoj zemlji, nije bitno u kom je entitetu/kantonu/republici vlada, narodna skupstina, poreska itd. bitno je gdje se pare stampaju.
amebama u ABRS je ovaj izvjestaj jedini posao u godini. srbija nije neka reper zemlja ali njihov bankarski sistem je 20 godina ispred naseg. mi smo jadni, bijedni i beznacajni, sa tendencijom pogorsanja.
@Zirant
E da, primjecujem da mijesate tvrdo i meko C, sto ce reci da ste iz federacije, da Vas pitam, kako kod Vas banke posluju ? Hocu reci, ostavite nama nase banke i nase kriminalce, imate Vi svoje banke i svoje kriminalce, pa se sa njima nosite..
I da, po izvjestaju ABRS, banke u R.S. uzele su vam dobar dio bankarskog trzista ? U ovoj godini Vase banke vrse pritisak na nase bankarsko trziste pokusavajuci uzeti kvalitetne komitente! Jesam li u pravu ? :)
@Zirant
Ovdje kriminal zauzima manje mjesta u odnosu na ne znanje i pisanje izvjestaja koji se mogu posmatrati kako god hocete, sa gledista Slavice Injac sve je u redu, bankarski sektor ne moze biti zdraviji, pred nama je svijetla buducnost..
New approche!
Edukovan ste gražanin-stručnkak!
Ne vrijedi trošiti energiju, kao što je neko navo,polako se skračujemo na kratke komentare.
Ovo ne bezakonje,nema pravne države, sve je dokaz posledice.
Ta,direktorka ABRS, grčiveto se bori da ona nije u paketu javnih preduzeća, a to što je dozvolila da se ovako ponašaju MKO (prvenstveno) donekle banka i čast boli nju briga bitno je da je ona kadar, da je ona birana od strane NS RS i ”potpada pod Javna preduzeća” kao ni Šljivarka ni Jandro.
Sve propalo, pa nije ni čudo što je ovo…….
Pozz………………KRIMINAL!!!!!!!!!!!!!!!!!!?????????????????????????????
На нивоу банкарског система Републике Српске укупни пласмани становништву су
2.331,4 милиона КМ или 1.624 КМ по становнику Републике Српске (са 31.12.2008.
године је 1.801 хиљада КМ, а са 31.12.2009. године 1.664 КМ). За просјечну
задуженост по становнику Републике Српске кориштени су статистички подаци
Републике Српске према којима је у 2009. години било око 1,435 милиона
становника. Пласмане становништву чине кредити банкарског сектора,
микрокредитног сектора и потраживања по основу финансијског лизинга сектора
давалаца лизинга.
Пласмани становништву банкарског сектора са 31.12.2010. године износе 2.018,8
милиона КМ, што износи око 1.407 КМ задужености по становнику Републике
Српске (задуженост по становнику Републике Српске са 31.12.2008. године 1.488 КМ,
а са 31.12.2009. године 1.393 КМ).
Сектор микрокредитних организација у Републици Српској пласирао је становништву
износ од 304,8 милиона КМ или 212 КМ по становнику Републике Српске (са
31.12.2008. године 308 КМ по становнику, а са 31.12.2009. године 266 КМ).
Сектор ДЛ има укупна потраживања од становништва по основу финансијског
лизинга у износу од 7,8 милиона КМ или 5,4 КМ по становнику Републике Српске.
Основна дјелатност микрокредитних организација (у даљем тексту: МКО) је
микрокредитирање са циљем побољшања материјалног стања корисника кредита,
повећања запослености, пружања подршке развоју предузетништва, стицања добити
и друго. Корисници микрокредита су у правилу грађани са нижим приходом,
предузетници, те мала и средња предузећа.
Законом прописани минимални износ уплаћеног оснивачког капитала у новцу за
микрокредитна друштва (у даљем тексту: МКД) је 500 хиљада КМ, а за
микрокредитне фондације (у даљем тексту: МКФ) је 50 хиљада КМ.
АБРС
Извјештај о стању у банкарском систему Републике Српске за период 01.01.2010.-31.12.2010. године
5!
Издавање и одузимање дозвола за рад, те контролу и надзор над пословањем МКО у
Републици Српској у складу са Законом врши Агенција.
До 31.12.2010. године Агенција је издала дозволе за рад три МКД (организована као
д.о.о.) и четири МКФ.
Укупна актива МКО Републике Српске са 31.12.2010. године је износила 280 милиона
КМ, са стопом пада од 12% у односу на 31.12.2009. године.
МКО Републике Српске пласирале су укупно 229 милиона КМ кредита са стопом
пада од 15% у односу на крај 2009. године. Према рочној структури кредита 92,5% су
дугорочни кредити, а 7,5% су краткорочни кредити.
Са 31.12.2010. године МКО су оствариле позитиван финансијски резултат у износу од
1,5 милиона КМ.
МКО Републике Српске запошљавају укупно 380 радника. Број радника МКО мањи
је за 10% у односу на стање са крајем 2009. године.
ИЗВЈЕШТАЈ
О СТАЊУ У БАНКАРСКОМ СИСТЕМУ
РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ
за период 01.01.2010.-31.12.2010. године
Иако је банкарски сектор Републике Српске и у 2010. години био суочен са
негативним посљедицама глобалне финансијске и економске кризе, стање сектора је
стабилно, те је задржано и додатно учвршћено повјерење грађана и привредних
субјеката у банке.
Дугорочно гледано, економска криза која је већ изражена кроз успорени раст
кредитних пласмана, смањење зарада и запослености, представљаће ограничавајући
фактор за раст и одржање позитивних трендова у банкарском систему.
Одлуком Централне банке Босне и Херцеговине у 2009. години смањена је стопа
обавезне резерве и ослобођен је дио новчаних средстава за кредитне и друге пословне
активности банака.
Укупни бруто кредити по МРС су порасли за 7%, а кредити становништву за 4% у
односу на 31.12.2009. године. Релативно ниска стопа раста кредита резултат је, прије
свега, значајно опрезнијих кредитних политика код одобравања нових пласмана и
пада тражње у сектору становништва. Поред наведеног, ограничавајући фактор за
раст кредита је отежани приступ адекватним изворима и све већи негативни утицај
кризе на укупну економију и привреду, тако да и у наредном периоду можемо
очекивати извјесно погоршање квалитета активе, односно раст лоших пласмана и
доспјелих потраживања.
Учешће доспјелих кредита у укупним кредитима је повећано са 4,1% на 5,1%,
односно на 8,7% по МРС у односу на 2009. годину. Са 31.12.2010. године учешће
неквалитетних кредита (кредити класификовани у више категорије ризика) у укупном
кредитном портофолиу је порасло са 7,8% на 13,9%, односно на 17,1% по МРС.
Значајан утицај на раст доспјелих потраживања и неквалитетних кредита са
31.12.2010. године имала је примјена МРС због укључивања у кредитни портфолио
раније отписаних кредита класификованих у категорију ризика “Е”.
Укупне обрачунате резерве за покриће потенцијалних кредитних и других губитака
по регулаторном захтјеву са 31.12.2010. године су веће за 42%, а стопа покривености
укупне ризичне активе резервама је порасла са 5,3% на 7,2%, односно на 10,7% ако се
укључи категорија ризика “Е”.
На нивоу укупног банкарског сектора са 31.12.2010. године остварен је негативан
финансијски резултат у износу од 21,3 милиона КМ (са 31.12.2009. године остварена
нето добит у износу од 17,4 милиона КМ).
Девет банака је са 31.12.2010. године остварило нето добит у износу од укупно 27,3
милиона КМ, а једна банка текући губитак у износу од 48,7 милиона КМ.
Za nepovjerovati, od svih Mikro kreditnih organizacija u R.S. a ima ih sedam, po zvanicnom stavu ABRS, cetiri od njih uopste nemaju web adresu, dok jedna od njih nema ni E-mail adresu.
Katastroficno!
Povodom učestalih pitanja u javnosti u pogledu primene novih mera Narodne banke Srbije kojima se podržava restrukturiranje dugova fizičkih i pravnih lica, Narodna banka Srbije ističe da banke, mogu odmah da pristupe izmeni uslova kreditiranja na dobrovoljnoj osnovi i uz saglasnost obe ugovorne strane. Naime, nova Odluka o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banaka, koja se primenjuje od 30. juna ove godine, sadrži izmenjene kriterijume za procenu kvaliteta ukupnog kreditnog portfelja banaka, o čemu banke tromesečno podnose izveštaje Narodnoj banci Srbiji.
To znači da će naredni redovni kvartalni izveštaj banaka na pomenuti datum biti sačinjen prema novoj odluci o klasifikaciji plasmana i shodno tome obuhvatiti i do tada dobrovoljno restrukturirane kredite građanima.
@radenko
Nadam se da ovaj podstrijek ne ide u pravcu, citiram: “bata djordje bili ti predvodio ovu borbu protiv turaka, onako mi izgledas sposoban”
Elem, kako god bilo godi nema sta..
Nego za sve zainteresovane u ovoj borbi protiv “turaka” mozete me kontaktirati na vec objavljen mail: [email protected]
@ 934. BOJAN B.
Dajem punu podšku tvojim prijedlozima, mislim da si potpuno u pravu.
@Lazar
Došlo je do tehničkih problema. Komentar je objavljen. Pozdrav.
@Administrator
Interesuje me koji je razlog ne objavljivanja mog komentara 937, meni stoji da ceka odobrenje. Ne vrijeda nikog, to su samo linkovi koje sam postavio u duhu dosada napisanog. Posto se povela polemika o komentaru 883. Mene sto se tice komentar sa linkovima nemora biti postavljen ali bi volio znati razlog, ukoliko je to moguce.
To vec ne znam, privatne stvari, jel tako…
@920
Miodrag Jandric ne da ima suprugu nego ista radi u jednoj banci na nasim prostorima, ali kako rece admin, necu iznositi privatne detalje.
http://www.intermezzo.ba/latn/?page=14&kat=9&vijest=38530
http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:294816-Bankar-zaradio-166000-KM
http://www.eposao.info/index.php?option=btg_novosti&catnovosti=13&idnovost=13315&sadrzaj=/Najvece/plate/uRS
Imam osjecaj da su usitnili komentari na ovom portalu, ili me osjecaj vara ili se administrator olako maca hvata. A znete kako kazu: `ko se maca hvata od maca i …..`! Ako je tako zao mi je, nije to dobro za portal!
Ne radi se o godisnjim nego o mjesecnim prihodima i to neto prihodima, izvor je Poreska Uprava Republike Srpske a mediji su samo prenijeli informaciju. Doduse, postoje komentari da je moguce da je u te iznose uracanata preraspodijela dividende, ali to je upitno jer je PURS istovremeno objavila i informaciju o placenim obavezama na te iznose, prema njima je prvi sa liste placao skoro 100.000.00KM obaveza mjesecno na svoju platu.
Mislim da bi trebalo da omogucite covjeku da postavi taj ugovor i da ga prepusti javnosti na procjenu, niste Vi ti koji treba da stitite bilo koju banku ili vladinu/nevladinu ili profitnu/neprofitnu instituciju..
Wiki-liks je objavio najosjetljivije diplomatske dokumente naj jacih vlada u svijetu, a vi se dvoumite oko ugovora hypo banke sa ne znam kime ??
Gdje Vam istrazivacki duh i zelja za slobodom informacija, i to od javnog znacaja !!
Vi se distancirajte od nas koji ovo pisemo jednom jedinom recenicom i tad ste oslobodjeni odgovornosti pred sudovima, ako bude tuzbi zbog tekstova i informacija koje objavljujemo.
Ipak postujem da nastojite da odrzite postove pristojnim bez vrijedjanja i iznosenja privatnih podataka javnih licnosti, mada je i to upitno, koje sve informacije se nebi smjele iznositi, i to je zasebna tema..
Znaci, trebali bi da nam omogucite, u interesu javnosti i pokrenute teme, da se objelodane ugovori i podaci koji egzaktno svrstavaju banke ili druge agancije/institucije tamo gdje zapravo i pripadaju..
ADMINE, NEBOJ SE. NE MOŽE SE DVAPUT UMRIJETI.
Bankar
Vjerujem da shvatate da ne mozete objavljivati ugovore dok ih naš pravnik ne razmotri.
Ugovori mogu predstavljati poslovnu tajnu i u slučaju objavljivanja biti osnov vrlo ozbiljnu za tužbu potpisnika ugovora protiv nas, sa zahtjevom za odštetu.
Molim administratora da objavi originalni ugovor, jer piše: Vaš komentar čeka na odobrenje moderatora. Hvala.
Bankar,
na ovom portalu nema cenzure ali ni vrijeđanja. Dostavite nam na e-mail dokumente koje spominjete da ih pogledamo.
Administrator
Ponovicemo po 10.put. Pridržavanje teme nije glavni osnov da bi vas post ostao.
Da vas post ne bi bio obrisan mora ispunjavati i sledeće kriterije: Ne smije vrijeđati na nacionalno, vjerskoj ili rasnoj osnovi. Takodje, iznosenje optuzbi i kvalifikacija prema odredjenoj ličnosti neće se tolerisati, ukoliko sadrzi uvredljive i neprimjerene rijeci, detalje iz porodičnog života i sl. Takodje, ako iznosite optuzbe morate ih argumentovati. Ova redakcija je zaista bila maksimalno fleksibilna po tom pitanju, sto govore i vaši poslednji postovi. Sve u nastojanju da ne bacimo u koš tekst za koji ste izdvojili vremena da ga napišete. Zato idemo često na selektivno postavljanje xxx gdje su neprimjerene riječi. Ovo je poslovni portal, a ne žuta štampa i vjerujem da ćete se svi složiti sa ovim. Ovakvom komunikacijom, gdje se iznose lične optužbe svi gubimo.
Hvala na razumijevanju.
Administrator
Poštovani administratore,
primjetio sam da je moj post koji govori o vezama Hypo Alpe Adria banke sa episkopom Grigorijem u vezi ilegalne izgradnje stanova u Trebinju, izbrisan. Napominjem da posjedujem originalnu dokumentaciju o istom. Da li je potrebno da istu objelodanim pa da onda pustite moj post ili, u suprotnom, šta je razlog brisanja istog?
U članku o platama je moglo biti riječ samo o godišnjim platama, mjesečnim nikako.
i ja sam sa tom idejom saglasan u potpunosti..da li imam pravo da u narednom periodu procesljam ovu temu i predlozim postove za brisanje koji nemaju veze sa temom kako bi ista imala dignitet..ovako sve mi se cini proizvoljno..
i da, moj brisani komentar je upravo bio sugestija takvom postupanju, napisao sam
“od žiranta preko prosjaka, do Vladike neimara”, a to je upravo bilo aludiranje na “vraćanje temi”..žao mi je što nisam shvaćen..nema veze, imam li dozvolu, ili ne??
Administrator!
Molimo vas da se drzite teme!Komentare koji nisu u vezi sa temom cemo brisati! Hvala!
sta sad admin koristi kao argument za brisanje post*ova..
“jandrić nema suprugu” i jos X takvih su sasvim ok, a onda odjednom neki jednako nebitan post bude brisan..dobro bi bilo da se ova stvar kvalitetnije kontrolise, inace gubi smisao nase prisustvo ovdje..
Kako je dobro biti bankar !
http://www.youtube.com/watch?v=weKN9-9TQcU
Slobodu u ovom vijeku kupuju pare, a da bi dosao do para moras izgubiti slobodu. Slobode nema ili je ima za nekolicinu odabranih.
Koja filozofija, jos u petak. Hi hi hi…
Mnogima se ne svidja, to je evidentno i lako pojmljivo, a sad sto se ne oglasavaju i to je lako dokucivo. Evo u ovom konkrentom slucaju, niko nije spreman da mu KHBV otvori sator u njegovom dvoristu, da mu unisti i ono malo posla sto ima i da stavi katance na brokeraj. Suti i trpi jer kod kuce treba nahraniti od zene do kucnog ljubimca. Zna to ova vlast, pa i igra na kartu da ce ljudi sve uciniti da im se ne ponovi glad i bijeda devedesetih. Pitanje je samo dokle, jer ovo ide u samo jednom pravcu.
@ lemi
Ko god trpi šikaniranje na poslu, mobing, a ne reaguje, treba i dalje trpi šikaniranje i želim da mu bude još gore! Svi se nešto nadaju da će neko drugi za njih ,,golim rukama zmije hvatati,, Toga nikad nije bilo, niti će biti. Samo borba protiv takvih pojava može dovesti do pomaka, ništa ne pada s neba.
koju suprugu? miodrag nema supruge
svi ovi problemi poticu od sistema u kome smo prisiljeni da zivimo. jednom je neko pametan rekao, da nema demokratije u zemljama oko milion stanovnika,sto rs de fakto jeste, isto kao sto nema demokratije u vrlo velikim zemljama preko 100 mil st. zato, mi zivimo u plemenskoj zajednici koja funkcionise po principu rodbinskih veza. npr.,kako i gdje je miodrag jandric zaposlio svoju suprugu, ali, to i nije neki big deal, buduci da pola gradske uprave b.luka (i ostalih gradova), ministarstava, zavoda za statistiku, itd itd je zaposleno isto rodbinskim vezama. a to donosi odredjene posljedice,koje nas smjestaju tu gdje jesmo. siguran sam da bi i mnogi drugi komentarisali ovakve stvari, ali ne smiju, jer se boje-gubitka posla, i sikaniranja. cuti i trpi.
Upravo čitam službeni glasnik 39/11 i nailazim na izmjene pravilnika o nadzoru koje je propisala khov. znaci ovo je copy-paste svih nezakonitosti na koje ukazuje aktiva u svojim tužbama.
ovi ljudi u komisiji su takvi komadi budala, da zaslužuju i veću platu od 5.000 + . Obzirom da ovdje važe principi sto veca budala i kriminalac to ti veca plata
??????????????????????????????
Znaci niko ne zna ko je Dragan Injac ? Po mojim spoznajama to je drugi covjek Radovana Bajica direktora NLB banke, i covjek koji je zaduzen za komunikaciju NLB banke sa Agencijom za bankarstvo tj. sa svojom rodicom Slavicom Injac direktorom ABRS !
Znam slucajeve kada je iz navedenih agencija urgirano da se zaposle odredjeni ljudi u navedene banke…
Kakav sukob interesa !!! jel to ta nezavisnost agencija sto se sad pozivaju vezano za plate ???
@Lemi
Znaci banke placaju reket vlasti da bi nesmetano poslovale na nasem trzistu, tj. u zamjenu za promovisani koncept deregulisnog bankarskog trzista ?
prvo, traziti pravdu i zadovoljenje iste od par excellence kriminalca kakav je premijer rs,aleks dzombic, je prilicno degutantno i lici kao na pokusaj davljenika da se spase slamkom. pored toga, vlada zaista nema ingerencija nad khov rs,niti treba da ih ima (zamislite da smo normalna drzava i da ministar finansija naredjuje khov sta da radi),vec je iskljuciva nadleznost parlamenta da vrsi superviziju i donosi bitne odluke po pitanju ustrojstva i rada khov. ALI, to parlamet ne radi, posto, kako sam juce i napisao, je isti sveden na 66 poslusnika koji samo klimaju glavom onako kako im to vlada i predsjednik kazu, cime derogiraju demokratiju u rs,sto se vidi i na primjeru obje agencije te khov rs,institucija van vremena i prostora. kad je u pitanju direktorica abrs, javna je tajna da je ona direktan intimus sa vrhovnim poglavarom, sto joj je omogucilo lagodan zivot te dobijanje mnogobrojnih nekretnina,a poglavaru omogucilo nesmetano reketiranje banaka (mali primjer: za igokeu, na ime sponzorstava, koje su banke prinudjene da placaju, svaka banka godisnje izdvoji bar 300.000 km). mislim da smo miodraga jandrica detaljno apsolvirali na ovom portalu,a mozda neko drugi moze opisati rad i angazman gdje sljivar.
Da li ko zna sta dodje Slavici Injac momak koji radi u NLB banci kao “direktor centra” Dragan Injac ?
On je se potpisivao i slao odgovore agenciji za bankarstvo kada je to trazeno od NLB banke, vezano za moj slucaj jemstva…
Koliko novca godisnje dobiju svako od to troje bi trebalo da je u sistemu PDV-a.
Jandro d.o.o.
Sljiva d.o.o.
Injac d.o.o.
Pa da onda osnuju holding ”2B1P’ private corporation limited
lemi, nemoj tako. Ovo se mora komentarisati. Jer ako ne budemo komentarisali te amebe i štetočine ce ostati tu gdje jesu jos narednih 15 godina. A to nikako ne želimo.
Slavica Injac je osoba koja je na krivom mjestu u krivo vrijeme postavljena, ona moze biti direktor filijale neke banke, ali direktor agencije za bankarstvo.. to ni u ludilu!
A ludilo nam se dogadja vec duze vremena.
Sta cu, kad je tu i Injac, a nju nemam gdje da smjestim, vec gdje su prevareni ziranti.
Coek i ima pravo da se osjeca silovno. Cinjenice to potvrdjuju:
– dokazano protuustavno djelovanje – nema posljedica
– na sudu oborene ”presude” KHBV – nema posljedica
– unisteno trziste HoV – nema posljedica
– izgubljeno povjerenje u rad institicije na cijem je celu – nema posljedica
– istekao mandat jos prosle godine – i dalje sjedi gdje sjedi
– prima platu astronauta za sve gore navedeno – nema posljedica
itd…itd…
eh,122,promasio si temu gdje si postovao linkove o platama ovih ameba iz navodnog sektora finansijske supervizije,ali je zanimljivo i poucno procitati :) vise mi nije interesantno komentarisati jer je o njima sve vec receno.
Svi su oni silovni, znaju da mogu pa i hoće da iskoriste gužvu maksimalno.
Bas se osilio ovaj jandrić. Pa on odgovara i premijeru? A rudićka brani bratovog šefa?! Da li to znači da će konačno Dzombić rastresti to zmijsko gnijezdo iz Komisije i skinuti vjestacki osmjeh rudićke sa lica
jandriceva plata 5000 KM +
http://www.scribd.com/doc/53059314
http://www.scribd.com/doc/53059203
@897
draga jelena, ako ti radiš u hypu onda valjda najbolje znaš kako tamo ništa nije u redu, ili si skoro počela pa ti još ništa nije jasno. imam mnogo bliskih prijatelja koji rade tamo i odlično znam koliko su zaposleni zadovoljni. prema tome, svaki komentar je suvišan!
ja mislim da je tu riječ o godišnjim iznosima, a ne mjesečnim…vjerovatno je novinar napravio lapsus, a onda se vijest počela širiti nekontrolisano..
ili je neko od navedenih na koncu godine dobio ogromne bonuse koje je novinar podijelio na mjesece pa sve to nazvao “platom”..
@bobo
Te informacije su objavljene juce u medijima, pisanim i elektronskim.
U Austriji, koliko ja znam, vrhunski menadzeri mogu zaradjivat i vise, medjutim za nase prilike ovo jesu sokantni podatci. Jer svaka marka koju banke zarade je toliko krvava da je za ne povjerovat da se ovako razbacuju.
@bobo
Mislim da je covjek napisao na koje se izvore poziva, ako je tu sta nejasno “bobo”, mozes i sam provjeriti te podatke.. Naravno, ako imas vremana, snage i volje..
@Lazar
Izvini, koji je izvor podataka o najvišim mjesečnim platama u RS?
Čini mi se da su previsoki iznosi u pitanju.
166 hiljada mjesečno znači 1,992 miliona godišnje iii milion evra. A milion evra su plate direktora u bankama u npr. Austriji. I to boljim. Možeš provjeriti u njihovim godišnjim izvještajima.
Jelena,
bankar nam je najavljivao neko rezanje troskova u bankama, (ne zelim ti to ni najmanje) ali ako ne budes imala srece u toj prici, bojim se da ces tek onda biti u poziciji da iz nase perspektive posmatras `satisfakciju` koju pruza Hypo banka, gradjanima uopste!
Zasto ne pohvaliti Hypo banku i njenu zelju da omoguci satisfakciju korsicenja proizvoda nasim klijentima, i gradjanima uopste,
Nemojte nas zbog toga napadati, a kad mi pocnemo da nabrajamo, nece biti kraja.
Interesantno, još jedna medijska obmana. Prošle godine, Hypo Alpe Adria banka je dala kredit Toplani ad Banja Luka. Citiram članak iz septembra 2010. godine:
‘”Zahvaljujući kreditnom aranžmanu sa Hipo Alpe Adria Bankom Banjaluka obezbijedili smo potrebna sredstva kako bi nastavili kvalitetne isporuke toplotne energije. Ova sredstva biće iskorištena za izmirenje tekućih obaveza za mazut i nabavku novih količina za uredan početak sezone grijanja 2010/11”, izjavila je Srni direktor “Toplane” Branka Ružević.
Ona je naglasila da je kredit odobren na rok od sedam godina sa grejs periodom od 12 mjeseci, te dodala da Hipo Alpe Adria banka Banjaluka već nekoliko godina finansijski prati banjalučku “Toplanu”, omogućavajući da se sezona grijanja odvija nesmetano i bez povećanja cijena.
Direktor Hipo Alpe Adria Banke Banjaluka Samuel Vlčan rekao je Srni da je banjalučka “Toplana” dobar primjer da javna preduzeća mogu biti uspješna i efikasna u pružanju kvalitetne usluge građanima i da mogu da ispunjavaju svoje kreditne obaveze kada imaju odgovoran i kvalitetan menadžment.
“Posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da će uz pomoć kreditnih sredstava Hipo banke i ova sezona grijanja biti topla za Banjalučane, te da neće biti povećanja cijene grijanja”, rekao je Vlčan.
Sezona grijanja u Banjaluci počinje 15. oktobra i traje do 15. marta, a cijena grijanja iznosi 1,35 KM po metru kvadratnom stambenog prostora.’
Direktor Vlčan je slagao sljedeće stvari:
1. dati kredit Toplani sa katastrofalno lošim poslovanjem i finansijskim izvještajima je logično samo ako ste u dosluhu sa ljudima iz gradske vlasti, koji će vas internim informacijama uvjeriti da vaša investicija-kredit neće propasti, što je ravno kockanju,
2. javno obmanuti javnost da neće poskupjeti grijanje je tako degutantno.
Napominjem da je u Banja Luci, cijena grijanja po m2 od 1.1.2011. poskupjela 23% i da se niko nije ni počešao oko toga. Samuel Vlčan nije znao da će poskupjeti grijanje?! To su upravo one interne informacije o kojima sam govorio. Kao narod, imamo jako kratko pamćenje.
Veliki Nilski Konj i Jazavac..
Ovi moraju, a ovi se našli pri ruci..
Jedan primoran, hiljade obmanute, Jedan zadovoljan..bilans ulaganja u kulturu :-))
http://www.capital.ba/hypo-banka-nastavlja-ulaganje-u-kulturu-rs/#comment-47549
@Lazar
Javi mi se na ovaj mail. I svi drugi forumasi koji smatraju da me trebaju kontaktirati, i bankari naravno..
[email protected]
Bojane,
sve si upravu ali ja mislim da smo mi kao nacija specificni sto se tice `kriticne mase`, to kod nas ne postoji!
Jer ako predsednik Republike moze da izadje i javno kaze da ce Borackoj populaciji ukinuti prinadleznosti ako se budu bunili (a ,mislim, da njih ima oko 150000) i niko se ne buni! Ako imamo situaciju da je nezaposlenost oko 48% i niko se ne buni! Ako kazemo da je u RS plasirano oko 300 miliona maraka CHF kredita, sto nas je strasno ojadilo i unistilo mnoge zivote, i niko se ne buni. Ja sam gledao u Njemackoj pred bankom stoji dvadesetak ljudi, nezadovoljni uslugom, i zvizde. Drze neke kartonice koji bi trebali predstavljati transparente i bune se. Toga ovde nema, trpljenje nam je previse duboko ukorijenjeno. Ispada da cekamo prve otkaze i smanjenja plata administraciji, drzavnoj sluzbi, pa da oni idu na ulicu za sve nas! Ispada, ne da je nama dobro tako kako nam jeste nego da se bojimo da bi moglo biti gore!
Zirant,
Zao mi je druze, odgovori su sistemske prirode, pojedinac ih ne resava, i nece ih rijesiti dok se ne stvori kriticna samsovjesna masa u drustvu.
Mi smo tranziciona zemlja, i svoja prava, slobodu, srecu, necemo izgurati u ovako kratkom istoriskom periodu.
Mi smo samo statisticka informacija za neke buduce generacije, koje ce proucavati kako je to nekad bilo, kad je zemlja bila neuredjena, nesretna i bez perspektive.
Sta da ti kazem, gledaj u neku drugu vedriju stranu u zivotu gdje nema ovih nesretnih drustvenih problema.. to ti je jedina opcija..
Mislim da pisati vrijedi, jer ako samo jednoj osobi pomognemo, da citajuci ovo sto je napisano na osnovu naseg iskustva, da barem pravilno procijeni problem, onda vrijedi pisati.
Osim toga to sto nas ignorisu institucije koje su generatori problema sa kojima se suocavamo ne znaci da im je i svjedno.
Ima jedna interesantna poslovica (mislim kineska):
“I kad tones i kad mislis da ti spasa nema ti i onda mahni rukama obema“
Zbog ovakvih ”plata” ja sada nemam porodice, nemam zdravlja,brata,sestre,prijatelja nemam nikoga.
A, država gleda na sve ovo nijemo?
Da li iko zna na ćemu zaradi 5.000 KM dnevno??
Imaš li Rakoviću,Bosmane,Lemi,akcionaru,Bojane B.predpostavku???????????
HYPO znate li vi ili iko????????????
Da li sam patetican ako kazem da cu za 16 godina u penziju.. ma nisam, to je realnost..
Ne ideš u patetiku, samo se očigledno osjećaš jako ugroženim kao pojedinac u našoj surovoj sredini. Treba pisati, treba transparentno iznositi probleme i biti u stalnoj borbi protiv ovakve ,,trenutne,, loše situacije koja traje 16 godina.
Lazar,
Imamo takav gigantski problem i niko ga ne prepoznaje, katastrofa!
I svi imaju pogresnu percepciju, pocevsi od obicnih ljudi pa do politicko-drustvene elite.
Ovo je bas za nepovjerovati, ja mogu krenuti od geneze problema pa do propratnih nus-pojava, al kome to da pisem ?
Jel to uopste vrijedi pisati ? jel ovo iko cita, a da nije ili bankar ili u nekoj drugoj direktnoj vezi sa ovim drustvenim problemom ?
Cini mi se da idem u patetiku..
Bojane, mislim da mi najbolje znamo na kome. Ovi podatci najbolje govore kakvi su apetiti nasih bankara. Ali sto je najzalosnije, ako se osvrnemo na sve informacije (kukanje) o teskom stanju u bankarstvu, u odnosu na ove podatke nemogu da se ne zapitam kako je tek u osatlim granama nase “privrede“! Vjerovatno vise nemaju snage ni za kukanje.
Lazar
Evo i mene si iznenadio, vala ovo nisam ni ja znao.. ne znam sta bi ti rekao.. e da, to je ona korporativna drustvena odgovornost banaka..
Pitam se na kome oni zarade toliki novac ?
Apsolutni rekorder po visini mjesečne plate u RS u ovoj godini, radi u bankarskom sektoru u Bijeljini, a njegova zarada za jedan radni mjesec iznosi oko 166.000 KM, tačno – 166.052,88 KM!
Ovaj “prvak” po mjesečnoj zaradi u RSj, u vremenu ekonomske krize prima 210 prosječnih plata u RS, koja je za jun iznosila 789 KM!
Kad ovu najveću platu uporedimo sa najnižom neto platom u Srpskoj od 320 KM, koju primaju zaposleni u tekstilnoj industriji, onda najplaćeniji čovjek u RS za mjesec dana rada primi 518 plata tekstilnog radnika!
U poređenju sa najnižom platom u ostalim sektorima u RS koja je 370 KM, ovaj rekorder po mjesečnoj zaradi, prima 448 najnižih neto zarada u Srpskoj. Tu, naravno, treba uzeti u obzir i da oko 135.000 radnika u RS prima platu manju od 500 KM, prenose “Večernje novosti”.
Na drugom i trećem mjestu po mesečnim primanjima u RS takođe se nalaze zaposleni u bankarskom sektoru, ali u Banjaluci. Mjesečna neto zarada drugog iznosi 86.525 KM, a trećeg najplaćenijeg čovjeka u Srpskoj oko 65.182 KM.
Peto i šesto mesto po visini mesečnih primanja pripada isto zaposlenima u bankarskom sektoru u Banjaluci, a riječ je o iznosima od 37.875 KM i 35.284 KM.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS najveće plate u prvih šest mjeseci ove godine u Srpskoj isplaćene su u oblasti finansijskog posredovanja i u prosjeku, prema zvaničnim podacima, iznosile su 1.223 marke, dok su najniže prosječne plate isplaćene u ugostiteljstvu, odnosno hotelima i restoranima i iznose 530 maraka.
http://www.capital.ba/db-u-bih-korisnici-ne-mogu-vratiti-677-mil-km-kredita/
Da je pravne države,generalno posmatrano, trebalo je izvršiti reviziju svih do sada odobrenih kredita,gdje je god došlo do kršenja propisa o odobravanju kredita, takve kredite odnosno ugovore o kreditu poništiti i onda neka banke,MKO ”trljaju ruke”’ i jure glavne svoje službenike,narednike,posrednike itd. I krivična odovornost, gdje je god bilo prevara, da je tražilac kredita zadužen-prezadužen, a banke i MKO svagdje su imale uvida u to. Ali u ovoj,napaćenoj državi i narodu sve je nenormalno osim pravnog i zakonitog.
@bankari
Nema razloga da svi napadate Hypo, nemojte da je ja pocnem braniti ! Ako imaju najveci udio na trzistu to ne znaci du su jedini krivci, sve banke imaju udjela u krizi u kojoj je se naslo ovo drustvo ! I svi treba da snose poslijedice, tj. da preuzmu odgovornost ! Ali ako je ne preuzmu onda ih treba sankcionisati bez milosti.. Prvo narod pa onda banke, to ce vam reci svaka iole samosvjesna vlast koja tezi da ostane vlast !
Ne čudi da se radi o Hypo banci, budući da ista ima najveću aktivu, odnosno plasirala je najviše kredita u RS. S druge strane, zašto bi progovorili, lakše je ignorisati. Važno je da se plata dobija. Samo, vidjećemo dokle.
@857,858
Pa da li treba da nas cudi “progovaranje“ hypo banke kada ovde od 870 komentara bar polovina je o hypo banci i to ponajmanje u pozitivnom kontekstu. Bilo koja firma koja imalo drzi do svog imidza bi “progovorila“`, e sad to sto oni neshvataju da bi im bilo bolje da ulazu trud u rijesavanje problema nego u “progovaranje“ to je vec drugi par opanaka. Ako je istina da medju piscima ovih komentara ima ponajvise ekonomista ja u tome nevidim nista lose, ako je tako to samo daje dodatnu tezinu svemu napisanom. Pouzdano znam da u samoj hipo banci ima zaposlenih ekonomista koji djele sa nama nase probleme, u “svojoj banci“!
Naravno, banke će dijeliti sudbinu privrede. U ovoj godini, u skladu sa privrednopolitičkom situacijom, možemo očekivati još veći rast problematičnih kredita, što će primorati banke da podignu rezervisanja. S druge strane, banke ne mogu plasirati novac jer nema dovoljno dobrih klijenata (u smislu boniteta), kako pravnih, tako i fizičkih lica. Banke su se već okrenule ka naplati kredita, kao core businessu. To će generisati nova otpuštanja u bankarskom sektoru koji karakteriše, prezaposlenost. Ne može se očekivati veći pad kamatnih stopa, koji bi inicirao neko veće zaduživanje, iz razloga, što su sve banke u privatnom vlasništvu, kreditne linije povlače iz inostranstva, gdje im matične banke zaračunavaju maržu, i računaju ono što se zove-rizik zemlje. Tako će, procjenjujem, kamatne stope ostati nerealno (za BH uslove) visoke. Budući da je u IRB RS ostalo samo 300 mil KM, koji su ili već ukalkulisani tj. unaprijed potrošeni, ili će biti podijeljeni podobnim (pravnim) licima, na ovim prostorima će vladati teška bijeda. Problem stare devizne štednje se vrlo lako može aktuelizirati i aktivirati. Znatan broj građana nije prihvatilo verifikaciju stare devizne štednje. Ne bih smio ni pomišljati šta bi se moglo desiti sa kritičnom masom nezadovoljnih ljudi i starih deviznih štediša.
čak je i interesantno da je ovaj posjetilac/komentator iskoristio “moje viđenje pozicije banke” kao svoj nick, a admin ga je “tada-nekada” brisao (kad sam ih počeo tako “oslovljavati”.. :-)))
ima smisla :-)))
Ako nece da se zamisle nad nasom sudbinom neka se zamisle nad svojom.
http://www.capital.ba/alarmantno-nekvalitetni-krediti-u-rs-porasli-za-99/
Interesantan clanak i ,mislim, nista manje interesantan komentar!
@873
nemam nikakvog kontakta sa nlb bankom, ali me očito nisi razumio, ne mislim da valja ijedna banka, ali samo kažem da je hypo najgora. sve su banke ogledalo društva u kojem živimo.
@871
Vidi ti njega, neces nista da nam kazes, hmm, pametno nema sta, da nije NLB-banka ?? opet vam kazem da vratite ljudima staru deviznu stednju ili da kupite prnje iz R.S.! Cuj zaposljavaju 500 ljudi i oni su od nekog znacaju u privredi, Bolje bi vam bilo da deblokirate Novu Formu u Samcu, oni zaposljavaju 800 ljudi!
@871
Jesi luckast, trazis kompromis ? doce vama kompromis od trzista.. ajd nam reci iz koje si banke ? il cemo mi nagadjati..
@862
Ne ulazim ni u čije razloge, pa isto tako mislim da se nikoga ne tiču moji razlozi :)
865.
iskreno, ne vidim šta je ovdje hrabro?
na brzinu sam obišao temu i shvatio da niko u ime pomenute banke nije prodavao maglu, i to je vjerovatno jedini razlog zbog kojeg nisam došao u priliku da potvrdim tvoje sumnje, ili ih konačno demantujem..
to tada, samo struka, i što veća istina..ništa drugo…
@admin
Inace necu stati..
@admin
O kakvoj se zabludi radi, ovaj portal predstavlja mogucnost svih nas da iznesemo svoje misljenje i ukljucimo sve sudionike koji su kreirali ovaj drustveni problem, nacin na koji cemo to da uradimo prepustite nama, a sto se tice Vase rekacije, mnogo se vrti reklama po ovom portalu od tih institucija koje spominjete.
Ne, necemo ih vise nikad spomenuti i time dovoditi u zabludu njih same.
To bi bilo nepravedno prema njima.. kako da ne..
Pozivam Vas da mi blokirate IP adresu.
Hvala uparijed.
Poštovani,
s obzirom na učestalu praksu da se u komentarima često koristi Nickname pravnih lica, obavjestavamo vas da to smatramo zloupotrebom i dovođenje u zabludu ostalih posjetilaca.
Sve buduće komentare čiji je autor Nickname bilo koje institucije, organizacija ili drugog pravnog lica ili asociraju na zvanični naziv, ubuduće će biti obrisani.
Ukoliko se to ponovi, IP tog posjetioca biće potpuno blokirana za ostavljanje komentara.
Administrator poslovnog portala Capital.ba
@865
UniCredit Banja Luka, bez obzira na neke svoje postupke je za pohvalu od odnosu na HYPO, neće vam poslati odmah opomenu i teretiti vaš kredit sa novih 20 KM i nešto.
Imao sam lično prekoračenje po kreditnoj kartici i bio u F modu (pred utuženje) ljudi bez ikakvih problema dali mi 1.500 KM da uplaćujem godinu dana, u t bez neke naročito velike kamate, niti me zovu, niti šalju opomene, uplatim kada stignem, važno je da sam ”koopertivan, ako zakasnim koji dan za kredit ne pominju.
A, ovi iz HIPY-oa još podnijeli krivičnu prijavu protiv klijenta za navodno falsifikovanje izvoda iz CRK-a koji su oni izvadili.
A, da ne govorim o opomenama……..
sudija, zasto ne kritikujes Unicredit Banjaluka? Kad si vec tako hrabar, ili ti je to sukob interesa
nije baš da se Veliki Nilski Konj Oglašava, ja to razumijem kao Ispiranje/Laganje/podizanje kamatne stope kao Krađu/selenje odjela banke u Sarajevo kao mobing itd itd..i princip je jednostavan, kada naiđem ulicom okrenem glavu, kada gledam tv prebacim kanal, a ovdje želim reći da VNK ima najviše prigovora u ABRS*u na zakonitost svog rada..mene i ne zanimaju reakcije ABRS*a/Jelenine ili bilo čije, koristim pravo da ugodim istini (kao i ostali posjetioci sajta) da VNK prikažem(o) u svijetlu nas korisnika..
koristimo vas, ali o vama mislimo Sve Najgore..
@861
Slozio bi se Jecinim postom, a zasto se druge banke ne oglasavaju ?
@861
Nema razloga da ti smeta oglasavanje Hypo banke, a ne smeta ti neoglasavanje drugih banaka ?
Hypo banka je najgora od svih, a ovakvo oglašavanje joj služi da nam kao zamaže oči, ali bezuspješno!
Možda i imaju dobar rezultat, ko će znati??? Meni su prošle godine otuđili 2.400,00 KM time što se nisu pridržavali odredbi ugovora o stambenom krediti!
http://www.capital.ba/pred-bankrotom-oko-10-000-stanovnika-rs/
Sa ponosom predstavljam nove mejere Vlade Srbije u cilju ocuvanja zivotnog standarda gradjana !
Vlada Srbije usvojila je mere koje će omogućiti da 500.000 građana umanji mesečne obaveze po dugoročnim kreditima u proseku za 5.012. dinara u periodu od dve godine. Mogućnost grejs perioda od 24 meseca važiće za sve kredite sa rokom dospeća dužim od 12 meseci, osim subvencionisanih potrošačkih i gotovinskih zajmova i pozajmica sa već ugovorenim grejs periodom i refinansiranjem.
Bankari tek treba da pretoče mere u ponudu građanima: Šoškić, Cvetković i Dugalić- Ovo je samo prva mera za poboljšanje životnog standarda građana, a grejs period je izabran jer se to koristi u otplati zajmova kada neko ima trenutnih problema.
Siguran sam da će za dve godine biti mnogo bolje nego danas, a svako od građana na svom slučaju treba da izračuna da li treba svoje obaveze da odloži na dve godine. Posle grejs perioda mesečna rata se neće povećavati jer se produžava i ukupan rok otplate zajma – istakao je premijer Mirko Cvetković.
On je naveo da je 11 najvećih banaka prihvatilo program i slične mere najavio za privredu.
Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, naveo je da će mogućnost za grejs period važiti za 328.000 gotovinskih kredita, 72.000 potrošačkih, 68.000 stambenih, 16.000 poljoprivrednih i 13.000 zajmova za adaptaciju. „Uputićemo poziv bankama da prihvate ove mere i uveren sam da će ga sve prihvatiti“, naveo je Dugalić.
Za koga važe mere
-za građane kojima je platežna sposobnost privremeno umanjena zbog objektivnih okolnosti
-za korisnike kredita koji su u docnji ne dužoj od 180 dana
-za klijente čiji su krediti odobreni i pušteni u tečaj pre 31. 12. 2010.
-za građane sa dugoročnim zajmovima sa otplatom dužom od 12 meseci
Narodna banka Srbije juče je usvojila odluku kojom se omogućuje veća fleksibilnost banaka u podršci građanima i firmama. Dejan Šoškić, guverner NBS, smatra da oslobađanje 2,2 milijarde dinara kroz smanjenje mesečnih rata za 500.000 građana neće uticati na inflaciju.
Sada su na potezu banke koje vladine mere treba da pretoče u konkretnu ponudu. U bankama nam je rečeno da je „prerano da saopšte računice za otplatu kredita po novim uslovima“. Vladimir Marković, predsednik IO Findomestik banke, kaže da će oni pomoći klijentima čija je sposobnost otplate kredita privremeno umanjena.
Ljubiša Jovanović, član UO AIK banke, ističe da bi Vlada trebalo da oformi neki fond i da garantuje za one koji su se zadužili, a koji su ne svojom krivicom ostali bez posla. „U suprotnom, mere će biti nepovoljne i za banku i za klijenta“, dodao je on.
Kako izgleda reprogram
-maksimalni grejs period je 24 meseca
-rok korišćenja kredita produžava se za odobreni grejs period
-za zajmove kod kojih je rok otplate do 36 meseci grejs period ne može biti duži od 50 odsto preostalog roka otplate
-tokom grejs perioda klijent plaća kamatu, a ne plaćaju je oni koji su ostali bez posla, ali banka im je obračunava
-mogućnost produženja roka otplate kredita bez grejs perioda za najviše 24 meseca
-mogućnost delimičnog umanjenja duga klijenta iz depozita položenog kao obezbeđenje kod gotovinskih i potrošačkih zajmova
-nije dozvoljeno dodatno zaduživanje klijenta koji je u docnji dužoj od 90 dana u toku grejs perioda, ali jeste kratkoročno onima koji su u docnji do 90 dana.
I da se ne lazemo, posjetioci ovog portala u vecini su ljudi ekonomske struke, tj. prije svega ljudi iz bankarskog sektora. Logicno zar ne, ali i pored toga, pravih, iskrenih postova od svojih kolega ja nisam jos vidjela.
Zato kazem Hypo Hvala!
Ipak bi mogli istaci da je Hypo banka jedina progovorila o brizi za klijentima i o drustvenoj odgovornosti u njenom poslovanju na jedan ovakav nacin, kroz medije i kroz ovaj formu koji se u centru fokusira na rad banaka i njihov odnos prema svom okruzenju, dok druge banke imaju praksu da se javno ne oglasavaju sem kad ubacuju postove prikrivajuci identitet posiljaoca.
I u tom smislu Hypo banka je odgovornija od drugih subjekata na nasem trzistu.
Na ovo jadno samohvalisanje Hypo banke u postu 851, dovoljno je reći: Uspjeh se između ostalog mjeri i zadovoljstvom klijenata.
U vašem slučaju, uspjeh je veći što su klijenti siromašniji. Bravo za nilskog konja!
I da, sto se tice vase saradnje sa institucijama Republike Srpske, nema nikakve potrebe da nam to nabijate na nos, znamo mi i sami da vi ne bi mogli ovako gaziti po nama kao sto gazite da sudija nije na vasoj strani. U svakoj normalnoj zemlji frcali bi crveni kartoni. Ovako nama jedino preostaje da poslije gazenja odemo u ambulantu, i to onaj ko ima zdravstveno osiguranje ako nema dobra je i narodna medicina.
Gospodo iz hypo banke mislim da tekstovi koje postavljate ovde predstavljaju uvredu za nas koji se zlopatimo sa vasim uslugama. Sta je za vas mjerilo uspijeha ja neznam, mozda je mjerilo to sto mi je anuitet kredita za pet godina porastao za 60%, vjerovatno je i neki uspijeh to da sluzbenica u “vasoj“ banci na pitanje ima li granice kaze da nema da je sve moguce pa i da poraste jos 300%, i da mi ta ista sluzbenica zamjeri podizanje sredstava sa sopstevnog racuna i kaze “vas racun sluzi samo da ga napunite“, vjerovatno je i uspijeh da naknadu za koristenje revolvnig kartice sa 5.00KM (po jednom podizanju
sredstava sa racuna) podignete na 8.00KM a da pri tome ne osijecate nikakvu obavezu da me o tome obavjestite. I rijesenja koja nudite predstavljaju vrhunski uspijeh, za kredit vezan za CHF ste mi ponudili sledece rijesenje: poslije pet godina otplate ja sam vam duzan oko 20% vise nego sto ste mi vi isplatili i vi predlazete da podnesem novi zahtijev za kredit koji bi bio vezan za EUR-o, sto ukljucuje skupljanje kompletne nove dokumentacije (procijena nekretnine koje ce ici pod hipoteku, novo uknjizavanje `hipo`teke, koju vise neradi sud nego notari i koja poprilicno kosta, itd, kompletna nova dokumentacij) i sada bi ja trebao traziti 20% vise sredstava nego prvi put sto mi je isplaceno i pri tome sve ovo sto sam vam uplatio u prvih pet godina pustiti niz vodu. Da bi zatvorio taj kredit i dobio novi. Ali to rijesenje ima “samo“ jednu manu, moja finansiska situacija se promijenila i ja za vas vise nisam kreditno sposoban (iako otplacujem kredit vec pet godina) tako da od rijesenja nista. Ali bitno da ste vi pokazali dobru volju.
Bitno je da ste vi uspijesni a za nas manje vise, mozemo biti gladni, goli, bosi samo nek je rata na vrijeme, jer ako ne daj Boze nije, umanjicemo vasu uspijesnost.
@851
Pitam vas otvoreno o kriminalu što je počinjem na postu što sam objavio 847.
Zašto, to ne pojasnite i ostalim kreditima datim pod kakvim uslovima, da ste ovaj jadan narod uvalili u ”dužničko robstvo”?
Kako, poslujete ”derete narod”, za jednu običnu opomenu, teretite 20 i više maraka, naprotiv vas ”UniCredit” je tolerantniji,to je vaša poslovna politika.
Koji ”Obdusman”???????????
Van pameti!!!!!!Uh, dokle ćete ovdje poslovati, pod ovakvim uslovima, vidim da vam u lizingu ne cvetaju ruže, a biću sretan ako odete sa ovih prostora. Jer vi ste preteča razbijanja nekih prostora i zagovaranja regija…..
Propadate, kako su vas uzele Švabe…naravno, da je centar bio u Klagenfurtu kao kao regija Alpe-Adria….
E, taj vas detektiv razbi……ali ništa nije vječno.Moćni ste, ali dokle…
Sprovedite unutrašnje istrage, gdje ste dali ne zakonite kredite, a ovi iz Udruženja prevarenih žiranata su najobičniji vaši eksponenti, šta su postigli…..
@851
Prosto plijenite vasim uspjesima, samo ti su rezultati iz 2007 god. Sta danas kazu knjige ?
Banja Luka, 31. mart 2008. godine- Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka najuspješnija je banka u Republici Srpskoj u 2007. godini. Ovo prestižno priznanje Hypo banci dodijelila je Privredna komora Republike Srpske na svečanosti organizovanoj u Banskom dvoru povodom izbora najuspješnijih privrednih subjekata u Republici Srpskoj.
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka ostvarila je impresivne finansijske rezultate u 2007. godini i potvrdila ulogu lidera sa 35% učešća na tržištu Republike Srpske. Hypo banka je prva u četiri ključne bankarske kategorije. Ukupna aktiva Hypo banke iznosi 1,8 milijardi KM (porast 58%), depoziti 1,6 milijardi KM (porast 60,6%), krediti 1,1 milijardu KM (porast 24%), i ukupni kapital 132 miliona KM (porast 6,9%).
Ostvarena dobit prije poreza iznosi 11 miliona KM (porast 6,5%).
Hypo banka je u prošloj godini investirala preko 11 miliona KM u infrastrukturu i IT-sistem. Broj zaposlenih je na kraju 2007. godine iznosio 510, a banka je poslovala kroz 37 poslovnih jedinica.
Ovo je drugi put u poslednje tri godine da je Hypo banka izabrana za najuspješniju banku u Republici Spskoj. Nagradu Privredne komore RS u ime Hypo banke primio je njen direktor, Srećko Bogunović, koji je tom prilikom rekao: „Ova prestižna nagrada predstavlja krunu uspjeha kojeg Hypo banka, zajedno sa svojim klijentima, strpljivo gradi već nekoliko godina. Najveća smo banka u RS sa tržišnim učešćem od 35%, a naši prošlogodišnji rezultati najbolje govore o kvalitetu našeg poslovanja te povjerenju naših klijenata.“
U narednom periodu banka će svoje poslovne aktivnosti značajnije usmjeriti ka poslovanju sa stanovništvom (segment kartičarstva), malim i srednjim preduzećima, investicionom bankarstvu i saradnji sa Vladom i javnim institucijama Republike Srpske.
Sto se tice prijedloga da se bojkotuju banke koje duguju novac nasim gardjanima (NLB) u vidu stare devizne stednje, ili da se istim oduzme dio tržišta, po meni je opravdano i “društveno odgovorno” ponašanje/potez/reakcija/akcija..!
Ne znam šta bi rekla hypo-banka na taj prijedlog ?
Ako oni daju zeleno svjetlo onda idemo u akciju..
Po uzoru na gospodina Mirka Cvetkovica i nas ce premijer uskoro da krene u akciju sa kreativnim prijedlozima kako bi se ocuvao socijalni mir i sprijecio dalji pad drustvenog standarda gradjana Republike Srpske.. Hmm, da li ja to sam sebe lažem ?
Banke su nakon sastanka u Udruženju banaka poslale svoje konkretne predloge Vladi i Narodnoj banci Srbije kako da građanima omoguće odlaganje plaćanja kreditnih obaveza.
Dugovanja po karticama i tekućim računima neće biti uzeta u obzir za prolongiranjeKako “Blic” saznaje, grejs period bi trajao dve godine, ali bi se odnosio na građane koji su ostali bez posla u toku krize, kao i za one kojima su rate zbog nepovoljnog kretanja kursa evra preskočile dozvoljenih 30 odnosno 50 odsto opterećenja zarade.
– Građani koji su ostali bez posla po ovom predlogu u naredna 24 meseca ne bi plaćali kamatu i glavnicu. To bi im bilo obračunato nakon isteka grejs perioda. Klijenti kojima je skok evra u odnosu na dinar preopteretio platu zbog vraćanja kredita indeksiranog u evrima plaćali bi samo kamatu tokom grejs perioda. Ova mera bi se odnosila na sve stambene kredite uključujući i subvencionisane, ali i na potrošačke i keš pozajmice, osim na one koje subvencioniše država. Grejs period se ne bi odnosio na dugovanja po karticama i tekućim računima – rekao je za “Blic” bankar koji je učestvovao u kreiranju ponude.
Šta su banke predložile
– grejs period od 24 meseca,
– pomoć prezaduženima i onima bez posla.
– uključivanje svih vrsta stambenih pozajmica u program,
– dugovanja po karticama i tekućem računu ne ulaze u program,
– grejs period ne važi za subvencionisane keš i potrošačke kredite,
– aneksi ugovora u NKOSK-u kojim se produžava osiguranje,
– smanjivanje obavezne rezerve banaka.
Banke, ipak, imaju zahtev da NBS promeni odluku o klasifikaciji aktive tj. da im smanji obaveznu rezervu, a da Nacionalna korporacija za osiguranje kredita uradi anekse po kojima se osiguranje kredita produžava za dve godine, koliko i traje grejs period. Takođe, trebalo bi da se produži i starosna granica otplate za dve godine po kojoj bi klijent mogao da ima maksimalno 72 godine u trenutku otplate poslednje rate kredita.
– Ovo su samo kozmetičke promene koje Vlada i NBS mogu vrlo brzo da obave, tako da odmah po njihovom obavljanju banke mogu da počnu da odobravaju ove kredite sa grejs periodom – objašnjava naš sagovornik.
Ovakvim razvojem situacije potvrđeno je i ranije pisanje “Blica” po kojem su banke spremne da pomognu građanima, ali nisu oduševljene predlogom da se grejs period odobri svim građanima koji imaju dugoročne kredite. Banke su se na predlog o uvođenju grejs perioda samo za određene kategorije odlučile jer država nije bila spremna da subvencioniše deo kamate zbog problema sa budžetom.
Takođe, bankari su bili veoma oprezni po pitanju procene da li će građani nakon dve godine biti u stanju da vraćuju nešto veću mesečnu ratu jer nije izvesno da bi u tom periodu životni standard skočio da se novo mesečno opterećenje ne bi osetilo. Sada su na potezu premijer Mirko Cvetković, kao i predstavnici NBS koji bi u narednih nekoliko dana morali da daju konačan odgovor na najnoviji predlog banaka.
@846.
interesantno..neke stvari nikad ne bih rekao sudeći po reklamnim post*ovima postavljenim (i) na ovoj temi..utisak mi je bio skroz drugačiji :-))
i da, oko onog “spaljivanja”, vjerujem da bi obračunali naknadu za čišćenje patosa u visini od 5% od ostatka kredita/duga..
Veliki Nilski Konj “uz Vas”
Sto se tice price sa Hypo i ostalim bankama, temu smo zapoceli davno i tu ama bas nista nema novo. U medjuvremenu rate rastu i to nikog u ovoj drzavi ne dotice. Rata mog kredita u hipo je porasla za oko 60% i ponekad se samo zapitam, kada bi usao u banku i polio se benzinom i zapalio da li bi onda neko obratio paznju ili bi poslije samo pepeo zgrnuli u kantu za smece.
Ali sreca u ne sreci je ta sto zahvaljujuci ovome svemu nemam ni za benzin.
Medjutim, nekidan mi se desilo nesto sto sam najmanje ocekivao. U firmu mi dodju momak i djevojka, uljudno se predstavise da su iz Hypo a ja, predpostavivsi da su dosli zbog mog kredita, u momentu krenem padati u nesvjest. Ali iznenadjenjima nikad kraja dosli ljudi da mi nude kredit. E sada, bi mi zao one djevojcice, inace bi najradije prikljucao vrata (sa unutrasnje strane) i objasnio im sta mislim o njihovoj ponudi. Ljudi su mi dosli a da nemaju pojma da vec plivam u njihovim g…..a, kazu ljudi ne uzimaju kredite pa ih poslali od vrata do vrata.
Mozda i ima neke koristi od ovog naseg pisanija!
@sudija
Niko vise ne smije da pisne ni jednu ! tisinaa…
i mene zanima šta kaže hypo na navode iz post*a 840…da li je to tačno ili nije..ja bih ovakve stvari demantovao kada ne bi bile istinite, kada već forsiraju i ovakava način obraćanja javnosti/klijentima..u protivnom iskriviće ionako ružnu sliku Nilskog Konja..
izgleda da je bankar dobro obavijesten, a jeca mi se nasikirala sto ostavlja traga na ljepotu
pošto me administrator koriguje bolje da to uradim sam..
umjesto obrisanog u potpisu post*a 839 treba da stoji
Veliki Nilski Konj
ne vidim u čemu je problem, pa to im je zaštitni znak, to nisam ja smislio..to je valjda jasno :-))
Vi iz NLB banke mogli bi malo pripaziti sta pisete..
Gospodo iz Hypo banke, zašto niste obavijestili javnost, kako ste hinjski podigli naknade za vođenje tekućih računa za preko 50%? Zašto ne pomenete kolika vam je kamatna stopa na poklon kartice? Zašto ne pomenete kako vam šefica ljudskih resursa zapošljava svoje rođake? Zašto ne obavjestite javnost da vam je glavni čovjek za kredite, pilot po zanimanju? Ljudi u marketingu vam se bave likovnim umjetnostima i pisanjem po forumima kao što je ovaj, prevodioci se bave organizovanjem sportskih igara, pola uprave nikad nije ni došlo u banku (a i ne treba, budući da ne smijete pisnuti od centrale u Austriji). Direktor Samuel jedino smišlja načine kako da ispuni svoju normu (i ostvari ugovorenu premiju od 1,3 mil EUR) kako bi što više ujedinio dvije Hypo banke u BiH, za što je i išao kod Milorada Dodika prije određenog vremena.
Nemojte da se blamirate i stavljate linkove tipa Hypo ombudsman, jer je npr. Federacija BiH zabranila da banke mogu da imaju instituciju ombudsmana, odnosno da koriste takav naziv (logično, zar ne). Na kraju krajeva, zašto ne objavite finansijski izvještaj za 2010. godinu, pa da vidimo šta se to dešavalo sa vašim uspješnim poslovanjem?
5% za prijevremenu otplatu, i malo KM-ića za reklamu na “Našoj” temi…
Muka mi je od Hypo banke, o kakvoj društvenoj odgovornosti oni pričaju??? Najgora banka na ovim prostorima, nadam se da će nestati kao takva!
Prošle sedmice sam bila, i fino mi kažu da je provizija za prijevremenu otplatu kredita 5%!!! Smiješno!
Zašto gospoda iz Hypo-a ne objasni kada su podnijeli tužbu-krivićnu prijavu protiv klijenta, zbog navodno falsifikovanih CRK-a izvoda, iako su pritup CRK-au imali i imaju njihovi službenici?Kako je mogao klijent da falsifikuje, zašto nisu podnijeli krivičnu prijavu protiv svoga rdnika, ali kakva bi bila reklama. Klijent je dokazao, da ne može on vaditi izvode, a i iz glavne direkcije iz Mostara su potvrdili, da banka pribavlja CRK-aove uz saglasnost klijenta i žiranta, na osnovu čega je tužilac odustao od dalnjeg gonjega klijenta. tu je i stalo……..
i ja mislim da reklamne post*ove hypo banke 829. i 831. treba brisati jer ovo nije teren za takvo što..prijevremena otplata kredita u hypo*u je 5%,znači ušao si i to ti je,nema nazad..u drugim bankama je u pola manja..itd itd, ne da mi se pisati više o njima, a ova njihova čapri je potpuno out..o hypo*u smo imali priliku slušati prethodnih mjeseci, saznali smo šta ima kod njih “novo”..ovo me podsjeća na vic o severini i svešteniku kada je otišla da se ispovidi (oče griješila sam – znam, gledao sam!)..
znamo vašu društvenu odgovornost, gledamo je!
mislim, ne samo vašu, naravno, al kad ste se već javili…..
@834
Stare devizne stedise NLB-banke su povjerioci te iste banke, dok ne vrate nasim ljudima pare treba ih bojkotovati !
Svetozar Nisic kao predsjednik udruzenja starih deviznih stedisa trebao bi malo bolje organizovati otpor i na trzisnoj osnovi odgovoriti Slovencima tj. NLB-banci…
@827
Sto se tice NLB-banke, ta Slovenacka banka uzela je nasim gradjanima “staru deviznu stednju” tu se radi o stotinama miliona nekadasnjih deutsch maraka!
Sa tim parama finansirano je razbijanje bivse Yugoslavije, kupovina i naoruzavanje tada paravojnih trupa u Sloveniji, te organizacija kao sto je “Mladina” i sl.
Ovdje se postavlja pitanje, ako je Hrvatski Guvrener Rohatinski bio “odgovoran” i nije dao NLB-banci da udje na trziste dok se ne izmiri dug prema starim deviznim stedisama, zasto je nasa Vlada dozvolila NLB-banci da udje na nase trziste i to kupivsi razvijenu infrastrukturu bivseg SDK-a, za nikakve pare!
Zasto je Rohatinski “drustveno odgovorniji” od nase drustvene elite ?
Pored navedene “drustvene odgovornosti banaka” postavlja se pitanje i “drustvene odgovornosti Vlade R.S.” kako se tek sad intervenise i izlazi u javnost, i to kad je Srbija pocela da preduzima “odgovorne” korake prema bankama, pa tek onada smo mi kao mala kopir masina zvana R.S. poceli da se hvalimo nekakvim novim potezima Vlade koji su zapravi cista kopija djelovanja Vlade u Srbiji. Jos je bolje pitanje da li bi nasa Vlada ista preduzela da Srbija nije nista uradila po pitanju nekontrolisane kreditne ekspanzije ?
@ 828, 829, 831
Koliko mi je poznato, mogućnost davanja komentara na tekstove služi da bi diskutovali (u šta se Hypo ne želi upuštati), a ne kao besplatan marketinški prostor…
Uostalom, draga Irena, ako je Hypo banka tako odgovorna kao što je predstavljate, ne bi ni imala potrebe za ombudsmanom koji “štiti” klijente od te iste “odgovorne” banke…
http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba/home.nsf/pages/o_nama-dru%C5%A1tvena_odgovornost-hypo_pro_futuro_2010-hypo_pro_futuro_za_kvalitetniji_%C5%BEivot_najmla%C4%91ih-280
Poslednjih nedelja se aktuelizovala tema reprograma kredita građana koje priprema Vlada Republike Srbije kao podršku prevazilaženja otežane otplate kredita poslovnim bankama. Još uvek nema detaljnijih informacija o načinu na koji će ova mera biti sprovođena, ali u prethodnim godinama su slične mere bile sprovođene, te su očekivanja da će i najavljene mere biti slične.
Vlada Republike Srbije i Narodna banka Srbije su od početka svetske ekonomske krize sprovele nekoliko programa koji su imali za cilj rasterećenje građana zaduženih kod poslovnih banaka i podršku pokretanju privrede kroz povoljnosti u zaduživanju građana. Povoljno kreditiranje kupovine vozila proizvedenih u Srbiji, reindeksiranje kredita indeksiranih u švajcarskim francima bez naknade, potrošački krediti za robu proizvedenu u Srbiji i dinarski gotovinski krediti sa subvencionisanom kamatnom stopom su programi koji su mnogim zaduženim građanima olakšali otežanu otplatu kredita ili prekinuli nemogućnost zaduživanja zbog nepovoljnih kamatnih stopa. Subvencionisanje stambenih kredita je višegodišnji program, koji se u određenoj meri menja svake godine, ali koji je do sada hiljadama građana omogućio rešavanje stambenog pitanja.
Kako je inicijalno najavljeno, reprogram bi se odnosio na dugoročne kredite, što znači da se pomoć države neće odnositi na korisnike kreditnih kartica, dozvoljenih minusa po tekućem računu, kratkoročnih gotovinskih kredita i sličnih kreditnih zaduženja.
Najavljene povoljnosti kod reprograma kredita će verovatno biti zasnovane na nekoj vrsti refinansiranja postojećih kredita ili na odlaganju otplate istih u određenom periodu. Zbog aktuelnosti dinarskih kredita, moguće je da će država u određenoj meri podsticati i reindeksiranje kredita u stranoj valuti u dinarske kredite.
Refinansiranje postojećih kredita bez dodatnog zaduživanja je vrsta reprograma koja podrazumeva produženje roka otplate kredita, preuzimanje dela otplate kamate od strane države ili subvencionisanje dela kamatne stope od strane države.
Produženje vremena otplate kredita po pravilu smanjuje visinu mesečne rate kredita, ali i povećava ukupno plaćen iznos kamate na kredit. Tako, ukoliko bi se zadržali svi isti ostali uslovi kredita, kredit uzet na dve godine, mogli biste da refinansirate na period otplate od pet godina i da plaćate dva puta nižu mesečnu ratu. Ovakav način refinansiranja bi, ipak, povećao ukupno plaćenu kamatu na kredit, zbog dužeg roka otplate. Uprkos ovome, velikom delu kreditno zaduženih građana odgovara niža mesečna rata, što čini ovu vrstu refinansiranja vrlo atraktivnom. Da biste izbegli greške u refinansiranju na duži rok, vrlo je važno da efektivnu kamatnu stopu refinansirajućeg kredita uporedite sa efektivnom kamatnom stopom postojećeg kredita. Univerzalnog pravila nema – ukoliko vam je neophodno smanjenje mesečne rate zbog nemogućnosti redovnog izmirivanja obaveza po postojećim uslovima, preporučljivo je refinansirati kredit na duži rok otplate; ukoliko ste u mogućnosti da otplaćujete postojeću mesečnu ratu kredita redovno, nije preporučljivo produžavati rok otplate, jer ćete na taj način platiti višu cenu kredita i duže ostati kreditno zaduženi.
Ako bi novim programom podrške država preuzela deo otplate kamate ili subvencionisala deo kamatne stope, takva vrsta refinansiranja, odnosno, reprograma bi bila pravi poklon za sve zadužene građane. U ovom slučaju bi svi koji su zaduženi dobili značajno relaksiranje uslova otplate, uz uslov da se dodatno ne zadužuju.
Reindeksiranje kredita sa valutnom klauzulom je mera koja je već sprovođena u jednom modalitetu do sada. Pre dve godine Narodna banka Srbije je sa poslovnim bankama sprovela akciju reindeksiranja kredita indeksiranih u švajcarskim francima bez naknade. Novim programom bi veoma zastupljeni krediti indeksirani u evrima mogli pod povoljnijim uslovima biti reindeksirani u dinarske kredite. Problem i opasnost kod ovakve vrste pomoći bi mogla biti kamatna stopa, koja je još uvek osetno veća kod dinarskih kredita nego kod kredita sa valutnom klauzulom. Međutim, ovakve vrste refinansiranja su već prisutne kod pojedinih poslovnih banaka i moguće ih je sprovesti i bez podrške države. Ukoliko bi novi program Vlade Republike Srbije podrazumevao ovako nešto, verovatno bi akcenat bio stavljen na smanjenje troškova refinansiranja ili subvencionisanje dela kamate na nove dinarske kredite.
Nestabilnost kursa i slabljenje dinara su uticali na većinu građana da već u prethodnom periodu kredite indeksirane u stranoj valuti refinansiraju dinarskim kreditima. U ovom slučaju je kamatna stopa po pravilu veća, ali efekti promene valute kredita koji se refinansira su često jači od negativnih efekata više kamatne stope, jer ovakvim refinansiranjem se oslobađate valutnog rizika od promene kursa dinara tokom perioda otplate.
Jedan od najčešće sprovođenih načina reprograma kredita u praksi je odlaganje otplate kredita u određenom periodu. Za razliku od grejs perioda, koji podrazumeva da se nakon odobrenja kredita, dužnik u određenom periodu oslobodi plaćanja mesečnih rata, odlaganje otplate kod reprograma se pojavljuje tokom otplate kredita. Odlaganje otplate je poznato i pod nazivom moratorijum i poslovnim bankama je dozvoljeno da ga sprovode svojom poslovnom politikom kod kredita građanima. Međutim, u praksi, poslovne banke gotovo da i ne koriste ovaj način kao podršku prevazilaženju finansijskih problema zaduženih građana.
Ukoliko bi Vlada Srbije u saradnji sa poslovnim bankama sprovela neku vrstu moratorijuma na otplatu kredita, građani bi dobili mogućnost da u određenom periodu stabilizuju svoje finansije i kasnije nastave sa redovnom otplatom kredita. Ovakav model pomoći države bi verovatno podrazumevao preuzimanje otplate kredita od strane države u određenom periodu, a građani bi kasnije ovu pomoć vratili u boljoj ekonomskoj situaciji.
Na kraju je vrlo bitno napomenuti da postoji mogućnost da reprogram ili refinansiranje kredita pod povoljnijim uslovima mogu izvršiti samo građani koju imaju urednu kreditnu istoriju u izveštaju Kreditnog biroa. Sve poslovne banke, nezavisno od toga da li je reč o banci kod koje već koristite kredit ili ne, zahtevaju da klijent ima redovno izmirivanje obaveza u protekle 3 godine. To podrazumeva da u navedenom periodu nije bilo kašnjenja u otplati kredita većeg od 60 dana. Zbog toga se potrudite da ovakva kašnjenja nemate u svojoj kreditnoj istoriji.
http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba/home.nsf/pages/o_nama-hypo_ombudsman-za%C5%A1titnik_prava_klijenata-za%C5%A1titnik_prava_klijenata_-_hypo_ombudsman-276
Društveno odgovorno djelovanje
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka već nekoliko godina svjesno radi na usklađivanju svog poslovanja u skladu sa najboljim praksama razvijenih zemalja svijeta koje definišu društvenu odgovornost organizacije po pitanju odnosa prema zaposlenima, klijentima i poslovnim saradnicima, akcionarima, lokalnoj zajednici i zaštiti životne okoline. Iako na nivou Bosne i Hercegovine i Republike Srpske još uvijek nema jasnih direktiva koje se odnose na organizovan način izvještavanja
komercijalnih kompanija u domenu društveno odgovornog djelovanja (Corporate Social Responsibility – CSR), Hypo banka želi da zainteresovane javnosti upozna i sa osnovnim aktivnostima koje preduzima na polju CSR-a.
Globalno gledajući postoje različita mišljenja i pristupi definisanju CSR-a. Od toga da li je riječ o klasičnom marketinško/ PR-ovskom djelovanju u cilju daljeg pozicioniranja nekog brenda, pa do stvarnog prihvatanja novog oblika odgovornog poslovanja s ciljem stvaranja novih vrijednosti za društvo koje želi biti odgovorno prema sebi i prema budućim generacijama. Hypo banka nema namjeru da se upušta u pomenute diskusije, već želi da predstavi sebe, svoj doprinos i politike na kojima se temelji ono za šta banka smatra da je odgovorno društveno djelovanje.
I sad se postavlja pitanje, zasto nasi bankari uporno bivaju lihvari kako to kaze “Akcionar” u prvom tekstu na ovoj temi, gdje spominje gospodu lihvare: Radovana Bajica (direktor NLB banke i predsjednik udruzenja banaka), Slavica Injac (direktor agencije za bankarstvo) njezin rodjak Dragan Injac (Bajicev egzekutor u NLB baci)i ostale egzekutore..
Zasto ne ponoviti da Radovan Bajic ima platu preko 10.000 KM
Zasto ga neko ne nagovori da to dematuje ?
Zasto ne reci da ovi ljudi nemaju nikakve veze sa drustvenom odgovornosti, cak sta vise, studenti sa banjaluckog ekonomskog fakulteta ne prepoznaju pojam drustvene odgovornosti, bice da je neko preuredjivao literaturu za nase tranziciono trziste..
Desetak najvećih banaka u Srbiji koje drže 70 odsto tržišta sigurno će učestvovati u reprogramiranju kredita građanima, koje je pre mesec dana najavio premijer Mirko Cvetković.
Još nije doneta konačna odluka na koje će se sve građane odnositi program olakšica, ali je izvesno da će taj broj biti veći od onog koji je u predlogu banaka. Banke su ponudile grejs period samo za one koji su bez posla i za prezadužene, dok je ideja premijerova bila da pravo na reprogram dobiju svi sa dugoročnim kreditom.
Vlada teoretski može doneti obaveznu meru da banke svim građanima koji imaju dugoročne kredite odobre grejs period od 24 meseca, ali će se ipak zadržati na preporuci, veruju bankari. Premijerova ideja je bila da se reprogramom rastereti oko 900.000 građana.
– Najveće banke su voljne da učestvuju u programu, tako za obavezujućom odlukom Vlade nema potrebe. Ipak, NBS bi morala da donese odluku da se novi krediti sa grejs periodom ne tretiraju kao rizični, što znači da banka za njih ne mora da izdvaja dodatna sredstva.
@ 824
Možete kontaktirati na mail [email protected] slobodno poštaljite mail.
Poruka za ziranta> Molim Vas da postavite mail na koji bih Vas mogla kontaktirati u vezi sa temom. Hvala! Pozdrav za sve sa foruma!
I ja mislim da je licemjerno i nadasve provokativno da se Mikrofin na ovakav nacin reklamira i to na ovom portalu sa sloganom “nasli smo vam ziranta” ako bolje pogledaju tekst koji prati ovu temu vidjece da se radi o ljudima koji su se ubili bivajuci zirant.
Sto se mene tice svoju advertising kreativnost mogu plasirati negdje drugo, npr. http://www.lrc.ba ili prvifaktor.ba i sl.
@N
Ooo pa to je besplatno..! Hvala!
Za uklanjanje reklama, koristite Firefox sa instalisanim Adblock dodatakom. Takođe Chrome ima istu ekstenziju…
Ako to moze da se plati, onda bi i ja rado skinuo reklamu Hypo banke. Zaboli me zeludac svaki put kada je vidim.
@Admin
Molim administratora da me kontaktira na moj mail te da kaze iznos koji treba da platim da se skine reklama od mikrofina sa ovog portala ??
Unaprijed zahvalan!
ja sam ih pismeno obavijestio do sada najmanje tri puta da firma ne posjeduje TV, al’ oni nit’ se ticu niti micu, samo salju racune uz telefon. jbg, moze im se…
Mi smo u firmi poslali zahtjev da nas oslobode takse i nakon 2 mjeseca su došli, skontali da nema TV-a, zahvalili se i otišli…
Ja sam do sada par puta prisao gospodji drzavi i ujela me je bez imalo skrupula. Iz licnog iskustva znam da je treba izbjegavati u sirokom luku, ali i da kada si pritjeran u cosak treba je sutnuti u dupe, sto jace…
Vjerujte, da je sve istina do poslednjeg slova i riječi, da čovjek ne povjeruje, da nije tužno, ali i smiješno je.
Kakva ”crna”reforma i mnogo toga….svi mi znamo kako nam je sve, ići će još neko vrijeme, daj Bože da nam nije kraj svemu.
Pozdrav i veliko hvala.
a Ideja sistema bi bila “kod Brke po pravdu” ..
hi hi hi hi sudjenje bi valjda odrzavali u kafani kod brke, mileva u minicu bi bila daktilograf, sudija bi se olesavao lozom, tuzioc bi dolazio vec olesen, a ”okrivljenog” ne bi ni zvali.
Ovako nakon ”reforme”sudjenje je u sudnici, a ostalo je ostalo isto, sem tarife koja je veca.
kako bi suđenje tek izgledalo da nije reforma bila uspješna :-)
pozdrav
@sudija i 122.
U svakom slučaju hvala Vam obojici!Nisam ja nepismen da ne znam, sam napišem odgovor na predlog o izvršenju, u stanju sam sam ići i na ročište, ali što sudija reče tek možete zamisliti kako izgleda taj proces?Na sredini kancelarije sudije,sjedi neka službenica, okrenula nama tužioci i tuženom leđa,sudija hoda po kancelariji konsultuje se nešto sa nekim vještakom za neki treći predmet, a daktilografkinja gugla svoje, a usput Vam sudija ”savjetuje” da prihvatite se samo troškova.Pa ne da bi čovjek u zemlju propao, već ispod svakog dostojanstva, kao oni će skupiti 10 KM tih troškova, a eto znaju da ja imam para,pa zar nemogu odvojiti 10 KM da platim, da Sud ”završi” svoje.Dok je bila Uredba od sudskim taksama na taj iznos, nova je 50 KM.Sve čovjek ide linijom manjeg otpora, ali izgleda nema dok ne pokažeš zube druge.Znam ja to sve dobro.
Pozdra i veliko hvala.
Sto sudija kaze, uzmi advokata i lupi ih po nosu njihovim oruzjem, ako imas zivaca. Nije ispod dostojanstva da se zakonom odbranis od bezobrazluka, gore je trpjeti nepravdu.
Evo ja samo cekam da mi dodje tuzba RTRS-a na neplacanje RTV takse za firmu. Djecaci mi uporno salju uz telefonski racun i da im se plati ”pretplata”, iako sam ih uredno obavijestio da mi na poslu ne gledamo TV (naravno nemamo RTV prijemnik u kancelarijama). Bice veselo, al’ nece dobiti ni pisljivog boba od mene.
@122
Dok sam pisao ovaj post dole ispod vidim da je stigao od 122.
I u Zakonu piše, da se plaća RTV taksa na posjedovanje RTV prijemnika, i piše jedna taksa na jedno domaćinstvo, ali sa ovim lopinama, nema više čovjek živaca ni para da se ganja.To, ko ne doživi ne može mu se objasniti.Znam, da sam milion posto u pravu, ali šta raditi, kada nam je sve u ovoj državi ovako i tu je kraj priče.
Da, se svađam,sudim ispod svakog mi je dostojanstva.Pa zamislite situaciju, da Sud donese presudu, a ne dostavi vam tužbu, jer navodno njihov dostavljač-honorarno lice konstatuje da ste nepoznato lice ili navodno odbili da primim tužbu.A,nikada to lice niti je me kontaktiralo niti je Sud pokušao dostavu propisanu Zakonom o parničnom postupku o dostavljanju koji mi je dobro poznat.Pisao sam sudiji, a sada mi se ne upušta u da pišem VSTV, jer ne pada mi napamet da budem tako neko lice koje će da samo piše i nosa se sa državom.Nisam takav, ali sam za red i poštovanje Zakona, mene kao građanina i države.A, da ne govorim o naplati RTV taksi,kome je sve to dato i kakav monopol imaju pojedinci u ovoj državi, kao i na svim mjestima.
Pozdrav i veliko hvala.
mogu ja pretpostaviti kako izgleda odlazak na ročište, i ponašanje tražioca izvršenja i sudije..zato i jesam predložio advokata “sa margine” (troškovi mali, a muntanja nema, pa još im treba i njegove troškove natovariti na glavu)..zaprijeti ima advokatom..
ako ja protiv nekog podnesem prijedlog za izvršenje, pa skontam da sam se prešao, zar je logično da tražim da taj neko snosi troškove postupka ??
traži ili da te oslobode te lakrdije čim prije, ili da donesu rješenje gdje tebe obavezuju da platiš te troškove (??), a onda kod advokata neka preuzme taj slučaj i probaj se dogovoriti da mu ne plaćaš ništa unaprijed nego da se on naplati od njih kada sve dobije, a dobiće, i to je to (ako imaš ikakvu šansu za tu opciju)..ne dozvoli da te više mrcvare tom ludorijom…
Hvala sudija na odgovoru.
Lakrdija je neznam u čemu? Da li državi ili neznam više šta??Ne treba mi niko, već kada dođete na Sud, sudija i zastupnik RTRS, vas okupiraju, eto samo plati sudsku taksu, a ovo za pretplatu RTRS povlači, jer vidi da se radi o jednom domaćinstvu,jednoj RTV taksi, ali ne mogu plaćati, tri RTV takse zbog tri telefonam ili da trpim neažurnost RTRS,Suda ili Telekoma.Ni u jednom Zakonu (koliko ja poznajem) ne stoji moja obaveza da još i RTRS obaveštavam da koliko imam telefonskih priključaka.Na sajtu RTRS postoji neki obrazac o tome,kao i neko ”upustvo” kako se plaća RTV taksa, ali gledam oba Zakona i ni u jednom ne stoji obaveza obaveštavanje mene vlasnika više telefona RTRS, kao ni u ugovoru Telekoma, da sam obavezan obavijestiti RTRS ili da mi Telekom, obavezno uz ispostavljeni račun za svoje usluge,još ne prikačio RTV taksu, a istina je da sam plaćao samo usluge Telekoma, a na onoj uplatnici, nisam plaćao ŽRtv pretplatu.
Znam, da ne poznavanje propisa ne oprašta, od obaveze, ali kojim me Zakonom Sud može natjerati, to da mi ako iko zna objasniti. Znači, na isto ime i prezime, ista ulica isti kućni broj RTRS podnosi tužbu što imam više telefonskih priključaka, a o tome nisam obavijestio RTRS.E,kada se RTRS uvjerio da je tako, oni bi oslobodili me svih tih taksi, ali nebi sudskog postupka, koji nije mali jer se tu radi o pet godina i za svaku godinu, me tuže, a u mešuvremenu sam neke brojeve odjavljivao, nema nigdje tužbe poslije toga.
Sudija, se ponaša tako, prijetnjama i pritiscima, kao da još ću platiti taksu na presudu, a da ulažem i žalbu na tu presudu odoh kroz plaćanje taksi ne znam, gdje, imam oko 20 takvih tužbi,pa čovjek da poludi.Ne biježim, i izmirujem za jedno domaćinstvo, koje imam u Bih unazad 40 godina, na istom mjestu,na istoj adresi,platiću i takse na predlog za izvršenje odnosno platio sam, a sada za ostale telefone, što RTRS me tuži, Sud me tjera, samo da platim taksu na predlog na izvršenje koji je RTRS platio.Ovo je ludorija, jer je interes države da namakne odakle god može, zamislite, da nema suda koji nije zatrpan godišnje sa 5ooo hiljada i više tužbi,pomnožite sa 50 KM i vidite, koja je to cifra.Ako, je neko imao sličan problem molio bih da mi pošalje savjet ili presudu.
Pozdrav i veliko hvala.
rtv
mozda lupam, ali evo mog gledista na stvar. RTV taksa se placa na POSJEDOVANJE RTV PRIJEMNIKA, a ne na broj telefonskih linija. To sto su oni lopine, to je drugi par carapa, al’ mislim da ih mozes relativno lako dobiti (pod uslovom da su troskovi ganjanja pravde manji od iznosa ”duga”).
A ako ne, onda budi pragmatican-plati pljackase i uvedi ISDN :-)))
@rtv
neko se tom problemu mora posvetiti ozbiljnije..neko ko zna..e sad, izračunaj šta ti je optimalna varijanta..probaj sam Bolje, ili potraži nekog od advokata “sa margine”, da ti to riješi..do sada ovakva borba ti je možda djelovala smisleno, ali očigledno je da ti se nešto otima kontroli..sve ovo ti pišem jer smatram da si u pravu…
@Sudija ili neko ko zna?
Molim Vas, kako da se oslobodim silnih tužbi RTRS na plaćanje RTV takse, a radi se o sledećem.
Svjestan, sam da sam morao i obavezan plaćati RTV taksu, jedan period 5 godina nisam plaćao-ne baš svojom krivicom, ali neka je tako. Na istoj adresi kuće imao sam 3 telefonska broja, uz svaki račun je dolazila TV taksa, ja sam platio za jedno domaćinstvo, sada tužili za još dvije RTV takse po osnovu telefonskih brojeva na istoj kućnoj adresi.
Oba Zakona BiH i RS koji regulišu ovu oblast nigdje ne stoji, da sam obavezan obavijestiti RTRS da posjedujem više telefonskih brojeva.
Da li iko zna, da li RTRS ima osnova zbog ovog mog propusta, da mi navede propis na osnovu koga sam bio obavezan da prijavim više telefonskih brojeva.
Pozdrav i veliko hvala.
Da li neko zna adresu i telefonski broj, e-mail ili web site ovog Udruženja odnosno Predsjednika udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović, jer bih želio da stupim u kontakt, radi nekih mojih problema.Molim da mi ako ko zna postavljeno pitanje da odgovor na e-mail:
[email protected]
znam da neki posjetioci na ovu temu navrate s vremena na vrijeme..
čisto da budu u toku sa ovom info:
http://www.capital.ba/odbacen-nacrt-zakona-o-jemstvu/
Jasno…
Hvala
nije mi jednostavno reći ni da, ni ne..djeluje “nepravedno” je je sasvim jasno (precizno ugovoreno), znači ugovorna strana (korisnik kredita) nije u nepovoljnoj situaciji, jasno mu je rečeno “tako ćemo”, a on je to potvrdio sklapanjem takvog ugovora..nije nemoguće cijenu definisati i na takav način npr da kamatna stopa će biti vezana za euribor/libor + marža, s tim da nikada ne može pasti ispod 7% (ova formulacija mi djeluje u tom pravcu, pa ne mogu sa velikom sigurnošću tvrditi da je tu pravo na strani korisnika kredita)..
i isporka vode je ugovorna stvar, pa monopolisti mijenjaju cijenu na gore kako im je ćeif (a bez vode se ne može, bez kredita može i sl.)..
ne znam koliko sam razumljiv, ali tako mi prezentovana situacija djeluje..
Tu sam :)
Koliko sam razumio iz posta 794 Banka MOŽE da promijeni kamatnu stopu ukoliko je došlo do promjene, odnosno PORASTA… Može, ali i ne mora! Kako je pad LIBOR-a nešto što negativno utiče na ukupnu kamatnu stopu, to će banka iskoristiti svoje pravo da ne mijenja kamatnu stopu utvrđenu prethodnim datumom “presjeka”.
Mislim da banka nije prekršila ugovor time što nije smanjila kamatnu stopu, ali onda sam ugovor ne valja jer vas taj član stavlja u neravnopravan položaj sa drugom ugovornom stranom. Ispade da banka može povećati kamatnu stopu ako LIBOR poraste za više od 5% u odnosu na prethodnu vrijednost (i to će uvijek iskoristiti), ali može i da ne smanji kamatnu stopu ako je vrijednost LIBOR-a pala za više od 5%.
Mislim da bi nam Sudija mogao dati pojašnjenje ima li ovdje elemenata za ništavost ugovora? Jasno je da je ovo po klijenta nepovoljno, ali ne znam da li je i protivno pravu. Protivno pravdi jeste sigurno…
Ja sve upisala da Akcionar vidi to oko LIBOR/a…a njega ni na vidiku…
E, moji oštećeni,obrazovani i zainteresovani!
Kako bih imao snage, volje, duha i smisla, raditi u nekom ne Udruženju (jer taj NVO mi se ne dopada), već u nekoj novoosnovanoj firmi, koja bi prikupljala podatke za sve ove marifetluke finansijskih institucija, time da bi ih preko ovlaštenih zastupnika te tamo recimo neke firme na Sudu ili tužilaštvo gonili za svaki fening nezakonitog poslovanja.A, mislim da ima u Zakonu mnogo toga, posebno svaki predmet je na svoj način specifičan, bar imam iskustvo, a ima i obrazovanih ljudi, samo se treba okupiti i još ako su nezaposleni mislim da bi bilo idealno rješenje, a sigurno bi za taj projekat od nekoga dobili i neku, makar mini donaciju.
O ovome, dobro sudija, akcionar, Bojan,athena i drugi koji se da ne kažem malo bolje-mnogo do bro razumiju u razne oblasti prava, finansija itd. to bi bilo jače od advokatske kancelarije, a ako treba angažovali bi i advokate, za nama nepoznate slučajeve.a, toga ima na hiljade u ovoj državi gdje je sigurno nezakonito poslovano.
Kada funkcioniše ona NVO ”Naša prava”, zašto ne bi i mi?
varaš se da ne može pojedinac
meni je bitno samo ustanoviti krši li neko ugovor sa mnom
onda mogu iz konkretnog primjera pomoći i ostalima, shvataš?
@Athena NPR. 2009 god. Hypo banka je kaznjena sa 4000,00KM zbog podizanja kamata, kazne su izricane i u 2010 godini ali su one takve da mogu samo stimulativno djelovati na banku da krsi propise, a to da nas drzava na taj nacin zastiti od samovolje bankara od tog nema nista.
Osim toga, ako se dobro sijecam, ljudi su se zalili da banke i poslije izricanja kazni nisu mjenjale dotadasnji nacin poslovanja, jednostavno ne funkcionise.
Znaci, mi mozemo tumaciti ugovor kako hocemo ali uvijek ce biti bitno samo kako banka tumaci ugovor i bice po njihovom!
Pojedinac tu nista ne moze da uradi sam a grupa bar moze pokusati!
@793
Piše ovo:
Godišnja kamata predstavlja zbir iznosa kamatne stope 12-M-LIBOR za CHF i fiksne marže u iznosu od NPR. 5% godišnje što u trenutku zaključenja Ugovora zbirno iznosi NPR 7,2 %.
(ovo npr sam ja ubacila)
E sad u narednom članu piše:
Ugovorne strane su saglasne da Banka može da promijeni kamatnu stopu ukoliko je došlo do promjene kamatne stope na međunardonom bankarskom tržištu, odnosno do porasta LIBOR kamatne stope za više od 5 % u odnosu na kamatnu stopu koja je važila na dan poslednjeg usklađivanja.
Usklađivanje kamatne stope će se vršiti dva puta godišnje npr. 30. juna i 31. decembra svake godine u periodu trajanja Ugovora….
itd…
Da li je moje pitanje na mjestu?
@791
Ako vam u ugovoru piše da se kamatna stopa može samo POVEĆAVATI (a ne usklađivati) u odnosu na prethodnu vrijednost LIBOR-a, onda ste vi tim članom ugovora stavljeni u neravnopravan položaj sa bankom, odnosno drugom ugovornom stranom. Valjda bi takvi ugovori trebali biti ništavi, nisam siguran koji zakon to precizno definiše. Sudija to sigurno zna.
Čuli ste vjerovatno da je u skupštinsku proceduru ušao Zakon o jemstvima. Ali mi nije poznato da je bilo ikakve javne rasprave o tome…
@Athena
Mislim da bi morali da nadjemo energije i vremena, sve ovo sa CHF-om nas mnogo kosta i kosta ce nas sve vise! Sto se tice udruzivanja ostecenih i neostecenih lica, mislim da ima jako puno ljudi koji imaju kredite vezane za CHF, znaci nema ni potrebe da mjesamo ljude koji imaju ovaj problem sa ostalima ako to vec nije moguce ili svrsishodno.
Pa makar to i bilo samo nas troje, vjerovatno od nekud mora da pocne.
Akcionar,
Nađoh zakon, ovaj
http://www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/ZAKON%20Zastita%20potrosaca%20FBIH.pdf
Jeste li sigurni da se ono moje gore opisano može podvesti pod ovaj zakon…????
Pod ovo “usluge” iz člana 1
citiram:
(10) Usluga je svaka djelatnost namijenjena da bude ponuđena potrošačima.
@787
ma nikako,zaboravi, ovog puta sam ja naivna
@784
HVALA MNOGO NA KONKRETNIM ODGOVORIMA
@789
Suviše je očekivati da se udružuju lica koja nisu oštećena (hvala bogu) sa onima koja jesu
Niko nema danas ni vremena ni energije za tako nešto
ovdje smo ti, ja, Problem, Lazar..oni “donji”
athena,
dobro vidim opisuješ, a vjerujem da te opeklo i sada pokušavaš da dođeš do nekog osnova, kako bi se da ne kažem odbranila. Nebitno.
Ja, sam u kratkim crtama na opisao toj međunarodnoj pravnoj pomoći. Konkretno ima Republika Srbija i Republika Srpska i bosna i Hercegovina, samo da znaš taksa na predlog priznanja inostrane presuede je 400 KM i nadležan je okružni sud prema mjestu kizvršenja.
@788 akcionar.
apsolutno se slažem i predlagao sam i ranije prije pola godine i prije par dana, treba se udružiti i osnovati nešto jače od udruženja mislim da bih mnogo toga se istjeralo, a ima i stručnjaka iz raznih oblasti, sudija, akcionar Bojan itdd.
@784
O međunarodnoj pravnoj pomoći možete vidjeti na sajtu ministarstva pravde BiH
http://www.mpr.gov.ba/sr/str.asp?id=23
Što se tiče dijela ugovora o LIBOR-u koji kaže da će kamatna stopa rasti ako je LIBOR rastao u odnosu na posljednje “mjerenje”, ali ne i padati ako je padao, onda vam ostaje da osporite sam ugovor. Mislim da po Zakonu o zaštiti potrošača ili kojem već, takav ugovor ne može biti važeći jer stavlja u neravnopravan položaj jednu od ugovornih strana.
@786
Forum može poslužiti da ljudi razmijene mišljenja i kontakte, pa se onda “uživo” organizovati i pokrenuti određenu inicijativu.
Mislim da Agencija nema obavezu bilo kakvog izjašnjavanja zbog broja postova na forumu. Ipak, znamo da se na osnovu medijskih napisa (a medij je i internet što znači i ovaj portal i forum) pokreću razne istrage. Kao osnov za pokretanje istrage mogu poslužiti samo konkretni dokumentovani primjeri (ime i prezime klijenta, banka, broj ugovora itd), ali to je bolje uputiti direktno Agenciji nego staviti na internet.
Ma slazemo se mi svi, ali to sto se mi slazemo niko ziv ne zarezuje. Nego, nisam bas najbolje razumio, kako mislis da bi preko foruma mogli uticati na bilo koga?
Iz Zakona O Agenciji za bankarstvo Republike Srpske:
“Agencija se osniva radi održavanja zdravog i stabilnog bankarskog sistema Republike
Srpske, te unapređenja njegovog sigurnog, kvalitetnog i zakonitog poslovanja” (ovdje naglašavam riječ ZAKONITOG)
eLEM, ma je krajnje vrijeme da se postavi tema na kojoj će Agencija moći da se oglasi građanima
Jer, ovdje je toliko toga navedeno što upućuje upravo na nezakonit rad banaka.Ako se krši ugovor, smatram da je to nezakonito…
ako se raznim malverzacijama krediti daju klijentima krajnje sumnjive platežne moći ili se iznuđuje od žiranta da podigne drugi kredit kako bi zatvorio kredit glavnog dužnika…smatram to nezakonitim (ili sam zaista pala s kruške?????)
Broj postova na ovoj temi (i par sličnih) smatram da zaslužuje da tako nešto zahtijevamo od administratora foruma.
Elem, da l se IKO od prisutnih slaže sa mnom?
evo odmah se nadovezujem na pri dio svog pitanja
http://www.vijesti.ba/hot-news/23214-Uskoro-kraj-zloupotrebama-dvojnog-drzavljanstva.html
Ne zalužuje li ovo da bude posebna tema?
@783
Nema na čemu
A ja se moram vratiti na nešto odozgo…
Zna li neko ima li negdje transparnetno objavljeno sa kojim zemljama BiH ima potpisane sporazume o međusobnoj pravnoj pomoći (ovo u smislu onoga on bježi preko grane, al ga zakon stiže i tamo).
Takođe se vvraćam i na ovo (post 768)
IStina, piše ako LIBOR poraste u npr. 4 % u odnosu na LIBOR koji je bio na datum poslendjeg usklađivanja.
E, znači li to da ako onda opet jednom padne na taj nivo, da treba promijeniti kamatnu stopu…
Npr. Libor 31,12,2008, 1%
I to se smatra datumom usklađivanja kamatne stope
Onda 31,12,2009, LIBOR 1,05% (PO UGOVORU, vrši se usklađivanje na ovu vrijednost)
Ali…npr. 31,12,2010, LIBOR JE opet 1 %
(zar ne treba uskladiti kamatnu stopu iako u ugovoru piše ovo npr. gore navedeno)
Nadams e da nisam konfuzna, ko polako čita, polako će i shvatiti o čemu pričam.
Ima nas koji se hvatamo za bilo šta, što iz potrebe što iz principa jer ne želimo biti ovce
@Athena
Dobio sam, jos jednom hvala.
ok
@780
Athena ako ti nije tesko da mi posaljes listu na [email protected].
Unaprijed Hvala.
@ 779
vezano za listu vrijednosti LIBOR-a koja je ovdje bila postavljena:
ako smijem da se ubacim, ja sam to već kopirala odavde, pa ako zatreba nekom o glavu, možemo zamoliti admin-a da dozvoli da se opet postavi na minut-dva i opet da skine?
neka ostane ovo kao mogućnost, ako se slažete?
Problem
Tekst je predugačak, pa smo ga morali izbrisati! Ostavite veb stranicu, na kojoj se mogu pronaći ovi podaci!Hvala!
Administrator!
772
a šta misliti kad na sve što ste opisali dodate činjenicu da slučajno otkrijete (ili načujete) da vaš advokat ima praksu da radi za dvije strane (za vas i vašeg protivnika)?
775
HVALA
da nemaš slučajno i krajnje njegove vrijednosti na dane 31.12.2009. i 31.12.2008.?
@771.
[email protected]
proslijedi da pogledam pa ćemo se čuti…
@774
Samo se bojim da dok mi odredimo gdje je ta tacka nas ne bude previse mrtvih, pa nece imati ko da krene:-))
Niko ne zna sta nam donose godine koje dolaze.
Ja svoj kredit moram otplacivati jos deset godina a u prvih pet anuitet je porastao 38%, sta ako svakih pet godina bude rastao toliko ili, ne daj Boze, i vise. A banka ima hipoteku na moju imovinu koja je dva puta vrijednija od plasiranog kredita. Kako stoje stvari ako ne poludim u narednih deset godina bice pravo cudo.
Kao sto sam vec rekao mislim da broj ljudi koji imaju ovaj problem se moze mjeriti hiljadama.
Imamo obavezu da nesto ucinimo, ako nista onda bar radi svoje djece.
Ako postoji udruzenje prevarenih ziranata zasto ne bi postojalo i udruzenje korisnika CHF kredita. U svakom slucaju od neceg se mora poceti, na primjer, sinoc sam na facebook-u pronasao grupu ljudi iz Srbije koji su se tu okupili i tu poceli da traze rijesenje, mozda ni to ne bi bilo lose za pocetak (a to bar nije tesko)!
Ili da jednostavno ovdje razmjenimo podatke i vidimo koliko nas ima.
Mislim da ako nas ima desetak onda je to dovoljno za osnovati udruzenje gradjana, sjednemo i postavimo ciljeve, pocnemo okupljati ljude koji imaju taj problem u udruzenje i pocnemo traziti bilo kakvo rijesenje.
S obzirom na broj ljudi koji imaju taj problem, vjerujem da bi tu bilo i pravnika, ekonomista, ljudi koji rade u ili sa medijima i mnogi bi mogli i imali interes da pomognu u skladu sa svojim mogucnostima.
U svakom slucaju sve je bolje od ovoga, mi cutimo a bankari se prave ludi!
771
sudija, ne dajte joj ništa dok nam ne da vriejdnosti LIBOR/a (hvalila se da ima)
ha ha…šalim se
772
ma izganjaćemo mi to sve, neka leže…dok mogu
Žalosno je da žiranti moraju da rade posao policije, tužilaštva, interpola ili koga već i da “love” dužnike po inostranstvu i “istražuju” njihovu imovinu. Za to vrijeme bankari jednostavno leže i uživaju. Bitno je da je rata plaćana, a ko je platio njima nije važno. A trebalo bi biti. Bankari kažu “mi ne možemo naći dužnika niti iz njegove imovine naplatiti potraživanje, vi žiranti platite, pa onda vi ganjajte dužnike…”. A uopšte i ne pokušavaju, jer im je to skupo…
Pored nepoštovanja odredbi ugovora, i ovo je jedna od stavki koja se mora ispraviti. Dok ne iscrpe sve instrumente obezbjeđenja od dužnika, bankari neka ostave na miru žirante. Ovako, žirant im je prvo (često i posljednje) i svakako najjeftinije obezbjeđenje…
Nemam kredit u CHF, nemam problema kao žirant, ali mi je muka kad vidim i čujem kroz šta sve ljudi prolaze, a kako bankari nonšalantno i bezdušno gledaju na cijelu situaciju. Tome se mora stati u kraj!
@sudija
Rado bih ti poslala svoj ugovor. Mislim da sam dobro protumačila.
nije kontekst
to oko kamatne stope bude posebna tačka ugovora
ako klauzula nije izvučena iz konteksta, tvoje tumačenje je sasvim ok…
vezano za kredite sa valutnom klauzolom…
pazite…nekom u ugovoru stoji da će se kamatna stopa promijeniti ako npr.LIBOR BUDE “PORASTAO”.
po ovome, banka nije dužna mijenjati stopu ako LIBOR pada.
Dakle, šansu imaju klijenti kojima u ugovoru ne piše ovako, nego “u zavisnosti od LIBOR-a”.
Bar ja tako tumačim…
nek me neko ispravi ako griješim
@765
tužba košta, sa bankom se nikad ne zna ishod…
možda prije tužbe treba organizovano nastupiti kod društva za zaštitu potrošača (ili nekog drugog društva), ne znam Srbija ima Zaštitnika građana, elem to onda društvo istupi prema bankama, Agenciji, Ministarstvu finansija i sl…i sačeka se odgovor.(naravno da se navede kako krše ugovore – ako imate dokaze)
Ako ni to ne urodi plodom…tužba.Nema druge. Dok im neko jednom ne stane na put…samo će više da se osile.
@766
do jutros sam bila izgubila svaku nadu da je to moguće…al imamo vas ovdje
Mislim da situacija sazrijeva i da će neminovno dovesti do nekog udruženja, makar počelao odavde
Dao bih svoj komentar na upit athene i odgovor sudije u pogledu naplativosti, ako taj glavni dužnik nema imevine u BiH, a ima je negdje u inostranstvu.
Mislim, sudija da tu postoji mogućnost, samo treba prvo podnijeti predlog o priznanju inostrane presude u nekoj od tih država, to se brzo završava, a onda u izvršni postupak, koji gotovo identičan u svim državama, a prethodno pribaviti sve podatke o imovini, žiro računima, i ne znam šta taj glavni dužnik ili dužnik ima od imovine, i predložiti odmah mjeru Sudu zabrane otuđenja do okončanja izvršnog postupka.
Znam, da je malo komplikovano, a što sudija rekao i advokati će uzeti mnogo, ali naš narod se jednostavno plaši.
Ne treba bježati od toga, lakše će te u svim tim državama dobiti podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini, prebivalištu-boravištu,žiro-račune i sve nego u ovoj državi.
Ima, par i tih agencija koje odrade sve fer.
A, koliko znam, predlgao sam prvo sudiji i par još nas da osnujemo nešto slično mislim da bi imali posla i u BiH i u okruženju-inostranstvu.
od sudije ne treba bolji, advokat vidim poznaje odlično obligaciono pravo, a to je polazna osnova svih dešavanja u vezi kredita.
@Lazar
Hoćemo li preduzeti nešto konkretno po pitanju CHF, LIBORA i Hypo banke? Loša reklama je najmanje što im možemo priuštiti. Mislim da ih trebamo tužiti jer je u ugovoru navedeno da visina kamatne stope zavisi od LIBORA, što oni, naravno, ne poštuju!
MENI JE DOVOLJNO OVO “on bježi, oni ga hvataju”
Znači, ima nade
hvala
ovo nisam razumio:
“Zamislite situaciju da sud donese presudu da lice treba da vrati novac žirantu koji je za njega izvršio isplatu kredita (ili njegovog dijela).”
što se tiče “bježanja” to ne znam..On bježi, Oni ga hvataju, šta znam..
vjerujem da je isto i sa Srbijom i Crnom Gorom, za Sloveniju već ništa ne znam, ali pretpostavljam da je u pitanju pravni princip, i da tu nema mnogo šta da se razlikuje..
lako je sve saznati, samo treba naći nekog ko to dobro zna, i platiti ga..ja da znam sa korektnom sigurnošću ja bih Vam to rekao (kao i sve ostalo što znam :-)), ovako najbolja pomoć su advokati, pa ih potražite negdje na net-u (vjerujem da ima korektnih on-line savjetovališta, moguće da odgovore na neka pitanja nađete i za dž :-))
Kako ne razumijete prvi dio?
A što se tiče drugog dijela, šta je sa Slovenijom, Srbijoom, Crnom Gorom? (okrivljeni može putovati tamo-vamo)
I kako saznati da li, kako vi kažete, ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje i ovrhu propisane meрunarodnim sporazumom ili zakonom.”
Hvala uanprijed, znam da je vrlo komplikovano.
@759.
prvi dio upita ne razumijem,a što se tiče izvršenja u R. Hrvatskoj,evo šta kaže njihov zakon o izvršnom postupku:
“Ovrha odluke stranoga suda
Članak 17.
Ovrha na temelju odluke stranoga suda moće se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj samo ako ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje i ovrhu propisane meрunarodnim sporazumom ili zakonom.”
da ne bih dalje pisao korake,situacija je prilično čista i jasna..u Hrvatskoj se “ne možeš sakriti” :-))
@Athena
Moramo sa govora preci na dijela!!!
nego, da zamolimo još malo Sudiju, da nas smrtnike pravu pouči
Zamislite situaciju da sud donese presudu da lice treba da vrati novac žirantu koji je za njega izvršio isplatu kredita (ili njegovog dijela).
Šta u situaciji kad okrivljeni nema imovine u RS, nema žiro račun (nema ništa na njemu), ali radi u Hrvatskoj i zarađuje solidna primanja.
Na koji način izvršiti naplatu?
@755
Vjerujte da sam danas neшto slično govorila drugaru.Možete zamisliti da mu u Hypo banci nisu smanjili ratu kredita u CHF-u iako je LIBOR padao.
a znate šta kažu? Da nije jedini, da ih ima dosta i da trebaju biti zadovoljni jer još uvijek imaju povoljne kamatne stope.
Alo….alo…
Nema potrebe da Vas nesto posebno hvalim, boginja athena je vec dovoljno rekla!
uvijek svjesno :-)
Mislim da je nas sudija sa komentarom o reklami , svjesno ili nesvjesno, najblize nacinu na koji treba traziti rijesenje problema.
Mozda i jedinom nacinu. Od kada su poceli problemi sa CHF-om ja sam na tu temu razgovarao sa podosta ljudi. Visoko pozicionirani sluzbenik u banci(koji je dobar prijatelj moga dobrog prijatelja, tako da sam bio u poziciji da otvoreno razgovaramo o mom problemu) mi kaze, da kada bi on bio u mojoj poziciji on ne zna kako bi rijesavao taj problem a rijesenja koja trentno nudi banka su takva da ih sam nikada ne bi prihvatio. Razgovarao sam i sa covijekom koji je ekspert za medjunarodno bankarstvo, trenutno zaposlen u Centralnoj Banci BiH, i on mi kaze da tu nema rijesenja, jedino rijesenje je prijevremena otplata kredita. Izmedju ostalog on postavlja pitanje i kaze kada je doslo do skoka svajcarskog franka pa samim tim i visine anuiteta kredita vezanih za njega u Briselu su ljudi izasli na ulice! Kod nas je situacija jos gora, kamatne stope su vece, standard je manji, ukupni uslovi kreditiranja losi a broj ljudi koji imaju taj problem se moze mjeriti hiljadama. I niko ne protestvuje. Zamislimo situaciju da nas stotinjak sapatnika(a vjerovatno bi nas se moglo sakupti i vise) se okupimo pred bankom i “zvidimo“ sat dva, pa bar bi im priustili losu reklamu. Mozda bi banke onda pocele da traze neko rijesenje.
Svakako mislim da im ne bi bilo svejedno.
Slažem se…
I to JESTE oblast na koju se može djelovati…
ovdje treba jedna konkurentna banka koja će biti sušta suprotnost svima postojećim, u svakom pogledu.
E ako ne bi prevukla 80 % klijenata…glavu dajem (ja bih rado u jednoj takvoj, dostojanstveno podigla kredit i pozatvarala šta imam u ovim drugim.)
Naravno, i u jednoj takvoj zamišljenoj banci, treba dobro čitati…prije potpisivanja
Jer…BANKA JE BANKA, ne treba zaboraviti.
Nisam baš jako mlad, ali ni jako naivan da postanem prevareni žirant niti da uzimam nepovoljne kredite.
Poenta je da nijedna osoba ni služba u banci ne radi u interesu klijenta nego u interesu banke.
Nijedan bankar mi nije obrazložio dvije uzročno-posljedične veze:
-Ako imamo domaću štednju koja iznosi oko polovinu ukupno plasiranih kredita, zašto su svi krediti indeksirani u EUR? Zašto je marža na kredite iz domaće štednje veća od 6%, kad ovdje ne igra ulogu ni rizik zemlje, ni kursni rizik, ni EURIBOR? Radi se o klasičnom “šišanju”.
-Ako su krediti indeksirani u EUR zato što su povučeni od banaka-majki, zašto je kamatna marža tako visoka (kredite povlačili po 1%, a plasirali po 12-13%)?
Za svako povećanje kamatne stope (ili nesmanjenje kad je trebala biti smanjena) na kredite razlozi su isti: ili EURIBOR ili rizik zemlje. Ako nije nijedno od toga, onda je poslovna politika banke… U svakom slučaju klijent je “donji”.
@751
ja sam u gornjem postu bila pomalo i ironična…
ali evo, kad vas “čitam” pomišljam da ste ili jako mladi ili jako naivni
jer kad ja ovako razmišljam kao vi, postidim se zbog svoje naivnosti
vjerujte, pitanje je, mnogi i da su čitali šta potpisuju…opet bi uzeli pare…to je bilo prije 5-6 godina. Danas mi svi drukčije pjevamo…opet, kažem, dobro je ako bar našu djecu možemo naučiti nešto…plaćena je lekcija
747
Klijenti banaka svoje obaveze uvijek saznaju prekasno. Mislim da bi većina ljudi odustala od uzimanja kredita kad bi na vrijeme znali šta su sve njihove obaveze, a kako malo prava imaju. Uostalom, ugovore o kreditu ne možete vidjeti do samog potpisa niti možete uticati na njihov sadržaj. Uzmi ili ostavi. A banka po tim istim ugovorima ima pravo da vam promijeni uslove kredita i nametne dodatne obaveze.
I onda vam tako izmučenim i ojađenim dođe neki bankarski “zaštitnik vaših prava” da vas utješi i kaže vam da imate samo obaveze, jer ste tako potpisali…
ja sam pukim slučajem,i nadam se ne još (pre)dugo, u ovoj materiji :-))
svakako hvala na komentaru…..
Hvala puno, vi ste svijetla tačka našeg pravosuđa
747.
to je prilično detaljno opisano u Zakonu o parničnom postupku (sl gl rs br 58/03), čl. 337.-355., pa pogledaj da ih ja ovdje ne kačim…
@746
pa i u to je u interesu potrošača, kad na vrijeme sazna kakve su mu obaveze, manje ga kasnije boli glava(a i manje košta nego kasnije).
Gdine Sudija,
ako se nekom ne može uručiti sudski poziv, jer imenovanog “NEMA” na toj adresi i niko drudi neće to da uzme, kakva je procedura dalje?
Tzv. Odjel zaštitu potrošača, kao što se moglo i pretpostaviti, služi samo da ubijedi klijenta koji traži svoja prava da on ustvari nema prava već samo obaveze, te da mora da uradi sve ono što banka od njega traži.
Kako taj Odjel plaća banka, onda je jasno kako on “štiti” prava klijenata…
lijepa reklama :-)
@Bojan B,
Nisam, ali znam da se nista ne bi promijenilo ni da sam im rekao. U stvari, interesovalo me na sta se odnosi ono “odjel za zastitu potrosaca“, na kraju je ispalo da za taj odjel u banci ni ne znaju i mozes sa svima razgovarati izuzev sa njima. Po svoj prilici, ljudi su to dopisali u svoj potpis reda radi.
Kao oni brinu o potrosacima.
@Lazar
Jesi im rekao da si ti momce sa foruma ?
Odazvao sam se pozivu iz Hypo, kazu da nije njihov problem to sto mi je anuitet porastao za 40% i da ne mogu da garantuju da nece porasti i za 100/200%. Njihov stav je da ako ja placam redovno onda (za njih) nema problema a ako ne placam onda je tu obezbjedjenje kredita!!!
@737
а kako biste nam to dali na uvid?
Hvala sudija!
Da, tačno je sve, samo eto maltene, svi me mole i prijete, kao iskupiće i sudija i daktilografi da platim tih 10 KM takse, a od 2008. će biti 50 KM.
Da, ne bi ”cigančio” dao sam im tih 10 KM, ali znao sam da po Zakonu bio obavezan, jer sam dobro upoznat, sa oba Zakona i BiH i RS, a možete zamisliti čovjeka sa autoritetom, kako se osjeća, onda da ne ”ispadam bijeda”.
U svakom slučaju poučno, ali imam još tih parnica, ali samo za periode, kada sam imao telefonske priključke za dva broja na ”lažnim adresama kod Telekoma”, a ne na mjestu gdje imam prijavljeno prebivalište i sopstveno domaćinstvo jedino u BiH.
@738
Onda idemo svi npr. u Njemačku i tamo uzeti kredite, a ne ovdje po 3 puta većim kamatnim stopama. A kad dođemo tamo, onda ćemo vidjeti da ne ispunjavamo ni osnovne uslove za dobijanje kredita…
736.
Zakon o deviznom poslovanju RS:
kreditni poslovi su pravni poslovi zaključeni u devizama u skaldu sa zakonskim propisima i to između:
-…….;
-rezidenta i nerezidenta, u kojima rezident uzima kredite od nerezidenta u inostranstvu radi obavljanja svoje djelatnosti;
-nerezidenata i rezidenata, u kojima rezident iz djelatnosti za koju je registrovan odobarava kredite nerezidentu.
znači,sasvim je moguće i normalno (nema veze sa “ličnom kartom”)
imam ja skinute podatke za kretanje LIBORA.
Da li možeš da mi pustiš istorijske podatke za LIBOR?
@720
Istorijske vrijednosti LIBOR-a sam našao samo na jednom sajtu, ali za paid subscribers… Naravno da je banka obavezna poslati pisanu obavijest sa novim anuitetnim planom ako je došlo do promjene.
Što se tiče uzimanja kredita negdje u inostranstvu, a plaćanja ovdje, od toga nema ništa. Valjda bi logično bilo prilikom apliciranja za kredit pokazati ličnu kartu te države… Vrlo rado bih uzeo stambeni kredit npr. u Rajfajzenu u Sloveniji po 3,12% nego ovdje u tom istom Rajfajzenu za 9,29%.
rtv taksa
ukoliko držim da je sve što si napisao potpuna istina,mogu kratko konstatovati da si “nategao” rtrs..pa neka onda i izvole platiti sudske troškove..
Evo i ja dajem svoj doprinos posjećenosti teme.
@732
ali to i govori o nеčemu, zar ne?
@731
ne…pa ima dovoljno revnosnih službenika, ne brini ti
nego, zamorili se ljudi, samo truć, truć…NIŠTA KONKRETNO
ovčice smo za šišanje
bolje ni ne zaslužujemo
A najgore mi je sto ce tema po svojoj posjecenosti da stigne na prvo mijesto, cak ispred Lemija i njegovog Ceke..
Pojacati ce se broj posjeta cime bankari dodju sa zimovanja i pocnu po da pritiscu svoje duznike..
zar se to ne vidi..
@720
izvini, tek sad sam uočila ovaj komentar
potpuno si u pravu
Pa šta su ti rekli u banci, jer je to zaista njihova ugovorna obaveza?
I kako uopšte doći do arhive vrijednosti LIBORA u bankama (na određene datume da vidimo koliki je bio)
I, ako piše u ugovoru da je banka dužna, kad dođe do promjene LIBORa , o tome obavijestiti klijenta i dostaviti mu novi anuitetni plan, zar to ne mora učiniti?
Meni ništa nisu dostavili…e sad će da me vide
p.s. ovo i dalje ima veze sa temom…u duhu jednog velikog udara na banke
Je l znate da bi bilo bolje da smo mogli vani dići kredite a odavde ih vraćati?
Mnooogo su niže kamatne stope…tako sam bar čitala…grc
evo kako i komšije bacaju grah o CHF-..
http://www.forum.hr/showthread.php?p=31493970
Poštovana gopsodo, a prvenstveno sudija!
Kako ova tema ima i sličnih, ljudi traže pomoć i savjete, tako bih i ja zatražio jednu pomoć, koja nije slična ovoj, ali jeste jedna u nizu monopolista ili neznam kako da ih nazovem, poput banaka,MKO ili sličnih institucija koje imaju monopol pred Zakonom,državom i Sudovima.
Radi se o sledećem:
Državljanin sam Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, u cijeloj državi Bosni i Hercegovini posjedujem jedno domaćinstvo, nikada nisam imao registrovano pravno lice. Sa Telekom-om RS, zasnivao sam pretplatnički odnos na 3 broja sa 3 različite adrese.Kao građanin RS i BiH, svjestan svoje obaveze da plaćam taksu na posjedovanje prijemnika.
Članom 17.Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, decidno je u stavu 1.rečeno cit. ”Svako domaćinstvo i pravno lice na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji posjeduje radio ili televizijski prijemnik, dužni su plaćati, mjesečnu taksu za posjedpovanje tog prijemnika (u daljem tekstu RTV taksa), pod uslovima odreženim ovim Zakonom.
U članu 21. istog Zakona stav 2. rečeno cit.”Svaki pretplatnik duđan je prijaviti javnom RTV servisu promjenu stanovanja, odnosno sjedišta pravnog lica.
Dalje isti Zakon uređuje sistem naplate, a poznato nam je da je jedan od načina i putem telefonskih računa.
Ja, prilikom sklapanja ugovora sa Telekomom za fiksni telefon, davao sam da ne kažem izmišljene adrese, na koje su mi redovno stizali računi, račune za telefonske usluge redovno sam izmirivao, a RTV taksu nisam plaćao ni na jedan telefonski broj.
Kako u Zakonu nigdje ne stoji, kao ni u ugovoru sa Telekomom, da sam o posjedovanju telefonskog broja obavijestiti i javni RTV servis, jer nisam adresu mijenjao zadnjih 10 godina, i ne biježim da platim RTV taksu i troškove sudskog postupka, na zvanično moje prijabljeno prebivalište gdje mi se i nalazi domaćinstvo, a Javni RTV servis RS je podnio tri tužbe i kao vjerodostojnu ispravu podnosi izvještaj iz svojih poslovnih knjiga za posjedovanje mojih telefonskih brojeva, sa različitim adresama. Kako, imam jedan telefon, na zvaničnoj adresi gdje mi je domaćinstvo, to smatram opravdanim i vjerodostojnom ispravom, ali bez pozivanja na telefonski broj.
Javni RTV servis RS, podnosi samo tužbe za period koliko sam imao ugovor sa Telekomom za fiksne brojeve, gdje nemam domaćinstvo, već sam davao adrese, da ne kažem bez veze, jer Telekom nije ni provjeravao niti interesovalo.
Kada, sam raskinuo ugovor o korištenju telefonskih brojeva, RTRS nije dalje ni podnosio tužbe.Svjestan svoje građanske obaveze, izmiriću obaveze i sudske troškove nastale povodom neplaćanja RTV takse na adresi gdje posjedujem domaćinstvo, ali šta ima RTV taksa veze sa posjedovanjem telefonskog broja. Muka me hvata, a vjerujem i Sud, sada zastupnici RTRS-a oslobađaju, nas od plaćanja RTV takse na drugim adresama, ali traže da im se nadoknadi predlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave koji iznosi 50 KM, ali tu ima više tužbi, ali samo za period dok sam bio pretplatnik na nekoj adresi Telekoma, a nemam tu domaćinstvo. Recimo za televonski broj tuže za dve godine, za drugi 3 godine, a za zvanično domaćinstvo znam svoju gražansku obavezu.
Sudije, da bi zatvorile predmet, prepadaju nas kako će nam presuditi i imaćemo još veće ili duple troškove.
Molim, ako je neko imao sličan slučaj, da mi pomogne da prevaziđem ovaj slučaj, i platiću RTV taksu za moje i jedino domaćinstvo, a što sam imao telefonske brojeve na nekim drugim adresama, koje nisu nzvanične i nikada nisam mjenjao mjesto prebivališta za period na koji se odnose tužbe mog domaćinstva saglasan sam da snosim sve troškove, ali ne gdje nemam domaćinstvo ili pravno lice.
Hvala na razumijevanju i pomoći.
Molim bilo čiji savjet ili pomoć, uz naznaku da imam pripremno ročište na koje prilažem i predlažem potvrdu o prebivalištu ni izjavu više svjedoka, da imam samo jedno domaćinstvo.Ništa ne krijem istinito rečeno i napisano.
Hvala
broj posjeta govori da tema živi, a ponavljanje rečenog je može čak “ugasiti” :-)
Sto mi obrisa komentar?
Naveo sam atheni da ukoliko ne zeli da se tema ugasi, treba nesto i napisati sto bi dovelo do razmjene misljenja. (istina sve sam stavio u tri rjeci)
nekoliko dana niko ne piše na ovoj temi
a ova tema ne smije da se ugasi…
@723
Pardon, pogrijesio sam,
pomenuta gospodja je rekla da, od ukupno plasiranih kredita, krediti vezani za CHF cine 8%, da to nije puno i da ne moze da izazove negativne posljedice po bankarski sistem BiH, dakle posljedice koje mi trpimo njoj nisu bitne.
A kao ona je na celu institucije koja bi trebalo da brine i o nasim interesima. Inace, meni je anuitet porastao za oko 38%.
@722
Kako za 8% samo? Pa ako je kurs porastao za npr.27 % direktno je toliko porastao i anuitet. Da ne računamo kretanja kamatne stope, LIBOR i sl.
@athena
Ova prica drzavu ne interesuje, pa gospodja Injac je izjavila kako je porast CHF doveo do porasta anuiteta oko 8% i njoj to nije problem.
Toliko od drzave. Sto se tice udruzivanja, problem je u banci i tu se moze rijesavati, ti ga ne mozes rijesavati u Hypo niti ja u NLB, ali kada bi doslo do nekakvog udruzivanja mozda bi mogli traziti rijesenje jos negdje.
U svakom slucaju po broju i sadrzaju komentara koji se bave ovim problemom vidimo da ovaj problem ima mnogo ljudi, kada bi barem jedan dio njih se ujedinio u trazenju rijesenja vjerovatno bi bili efikasniji nego neko od nas sam.
@Bojan B
Mene sto se tice slobodno se mogu zvati “odjel za reklamiranje“ jer da se u stvari bave marketingom ne bi bili gluhi i slijepi za nase ovoliko pisanije.
@716, 717, 719
Banke nikada to neće uraditi, jer je to kao na njihovu štetu, i ne trebamo to tražiti od njih.
Mi trebamo tražiti da ispune svoje ugovorne obaveze, a to je da kamatnu maržu ostave nepromijenjenu (u mom slučaju 3,75%) a da visinu LIBORA promijenje na sadašnji nivo (0,75%). U mom slučaju kamatna stopa sa 6,75% bi pala na 4,50%. To bi mi značajno umanjilo ratu kredita (za 180,00 KM), a ukupno uvećanje rate mi je od momenta odobrenja kredita do sada 260,00 KM. Znači ja bi plaćala 80,00 KM više svoju ratu, što gledajući iz ove pozicije nije ni loše.
@717
dakle, da pišemo Agenciji za bankarstvo? Ili poslanicima za koje smo (ako smo) glasali?
JEDAN OD ARGUMENATA DA SE I DRŽAVA TREBA POZABAVITI OVIM PITANJEM JE:
ako npr. meni smanje ratu kredita (na gore navedeni način), oslobodiće se dio mojih sredstava za potrošnju…koja će uvećati nečiji prihod (trgovca il proizvođača npr.) , a samim tim i PDV,pa i osnovicu poreza na dobit(te i sam porez)…i na taj način će se direktno puniti budžet.
U suprotnom, ja taj dio neću potrošiti, jer ga nemam?!. Dakle, napuniće se samo banka od koje džava može uzeti taj novac, al naravno uz kamatu…
ja onako…razmišljam…čisto u duhu razvojne politike…
@716
Bilo bi lijepo kada bi banke prihvatile dio kursnog rizika, ali mislim da je to u sadašnjim uslovima nerealno očekivati. Banke samo deklarativno izražavaju zabrinutost, a ustvari ih zanima profit i samo profit. Ako ih Zakon ili Agencija ne natjeraju da promijene stav, oni ga sami sigurno neće promijeniti.
uh, al ste se raspisali…
ova tema sa žiranata pređe na CHF i LIBOR…
ali, vratićemo se i žirantima…
@697 Lazare,
ne bih nipošto prestala otplaćivati kredit (dok god mogu), i to zbog mojih žiranata! Pa sjetimo se teme!
Udruživanje nekog vida dolazi u obzir…pa nemamo drugog izbora…ali ne ograničavajte sa samo an HYPO, moj je kredit u Razvojnoj banci…ne ostavljate nas po strani!
Ovo oko LIBORA namjeravam već neko vrijee provjeriti na spostvenom kreditu, i hoću.
Drago mi je da ima istomišljenika ( aujedno i žao, ako me razumijete).
Elem, NIKO od vas se nije pozabavio konkretnim mojim pitanjem:
Ako bi se dеo rate koji se odnosi na glavnicu računao po tekućem kursu CHF a dеo kamate po kursu na dan odobrenja kredita, na taj način bi dužnik trpеo samo delimično porast CHF-a. Zašto i ovo ne bi bio jedan od pokušaja, ako su banke već “izražavale” spremnost i “zabrinutost”.
Tražim argumente za i protiv da banka ovo prihvati ili ne…a svima može koristiti, osim bankama…
U Engleskoj postoji vjerovanje da su bankari u dusi vrlo iskrivljene i pohlepne osobe, tako i u filmovima za djecu u Engleskoj bankar je predstavljen kao zidov u nacisticko vrijeme…
Evo jedne price o humanosti prema svojim ljudima unutar banke:
http://www.kurir-info.rs/srbija/gluvu-devojku-otpustili-iz-banke-71422.php
@Lazar
Marketing je disciplina koja se bavi pitanjima tržišta, potreba na tržištu i načina zadovoljenja tih potreba, svakako cilj je potpuna satisfakcija potrosaca (mozda), te na takav nacin adekvatno pozicioniranje na trzistu, trazenja trzisne nise i sl.
Znaci kada Vas kontaktira neko iz banke a zaduzen je za marketing sektor te banke, to znaci da se kroz tu osobu ispoljava sva poslovna strategija te banke prema Vama ili Vasem okruzenju.
Hocu reci nije marketing reklama, (reklama pripada oblasti advertising) nego je to mnogo vise sa mnogo vecim posledicama po Vas Lazare ili vase okruzenje.
712.
samo se dobro pripremi,jer u nekim post-ovima koje sam čitao nisi imao pravo (ali mi se nije dalo na sve odgovarati)..uglavno,dobro,dobro se pripremi….
Ma kakav ombdusman iz Hypo banke, dopis koji su postavili ovde i kojim me pozivaju da se javim u banku “da bi mi pomogli“ je potpisan u sektoru za marketing, znaci, dzaba sto nama gori pod nogama, njima je i dalje bitna samo reklama. Ali, utopljenik se za slamku hvata!
Odgovorit cu na njihov poziv a to iskustvo cu podijeliti sa vama.
uzmite advokata,tužba je jedno,a trebaće neko da vam kvalitetno vodi cijeli postupak,inače……
Da li neko od vas pravnik da nam pogne oko tužbe?
Hvala!
libore moze li kontakt mail radi udruživanja
Pozdrav
Isti problem imam i ja sa CHF i Hypo bankom.
Pokušajmo nešto napraviti!
a medijacija kao nacin mirnog rjesavanja sporova (malo humora)? ili, zasto se ne obratis takozvanom ombudsmanu koji hypo banka reklamira (takodje jos malo humora)?
@700. Lazar
Da, u pitanju je Hypo Banka. Agenciji za bankarstvo se ne vrijedi žaliti, ali idemo na sud pa ćemo vidjeti.
Više ljudi se može skupiti samo ako penzionerska populacija bude nečim ugrožena.
Samo da pridodam toj vasoj prici situaciju koja je zadesila jednog beogradjanina koji ima kredit vezan za svajcarac.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/u_fokusu/story/148784/Banke+podi%C5%BEu+mar%C5%BEe+i+kamate.html
@Akcionar
Mora se naci nacin da sakupi sto veci broj ljudi koji imju kredit vezan za CHF kod Hypo banke i da zajedno pocnu traziti rijesenje!!!
@Akcionar
Ne mogu vjerovati šta nam se sve dešava. To je stambeni kredit, ovjeren kod notara i oni su najnormalnije podigli kamatnu maržu koliko im je trebalo da bi imali kamatu koju žele. Kamatna marža je tada bila 3,75%, a LIBOR 3%. Sada bi to bila kamata od 4,50%, i rast kursa CHF ne bi značajno uticao na visinu rate.
Ne vidim drugo rješenje nego da se masovno okupimo i tužimo Hypo.
@698 Libor
Sličnu situaciju sam imao sa NLB Razvojnom bankom, s tim da nisam uopšte uzeo kredit zbog tih njihovih proizvoljnih tumačenja kamatnih stopa. Naime, imali su dugo vremena u ponudi kreditnu liniju sa kamatom EURIBOR + 4%. EURIBOR su “sravnjivali” 2 puta godišnje i uz dozvoljenu malu oscilaciju, prilagođavali kamatnu stopu. Pošto je EURIBOR nakon nekog vremena pao vrlo nisko (oko 1%) i bez izgleda da u kratkom roku naglo poraste, odlučio sam da uzmem kratkoročni kredit (znači sa ukupno oko 5% kamatnom stopom).
Naravno, u banci su mi rekli da je kamata nešto preko 9% za taj kredit. Na moje pitanje za vezu sa EURIBOR-om dobio sam lakonski odgovor da je sad povećana kamatna marža. Ispade da ako je EURIBOR preko 5%, marža je 4%, ali ako je EURIBOR 1%, onda će marža biti 8%?!?
Odustao sam od uzimanja kredita, ali me zanima da li su ikad smanjili ratu onima kojima u ugovoru piše EURIBOR + 4%… Eto s kakvim bankarima imamo posla. Napomene radi, direktor gore spomenute banke je Bajič, ujedno i predsjednik Udruženja bankara…
@libor
Mozda, jeli u pitanju Hypo Banjaluka? Kome cete ih tuziti?
@Lazar
Ako i ti misliš podnositi tužbu, mogao bi s nama da umanjimo troškove.
Šta ovo Hypo pokušava nije mi jasno??? Oni bi kao izgladili situaciju? Smiješno…
Evo mog slučaja, imam kredit u Hypu u CHF… Naravno da sam znao za valutnu klauzulu i naravno da sam znao šta to u suštini znači, i naravno da znam da nije kriva banka za rast kursa CHF, ali kriva je za druge stvari. Naime, u ugovoru stoji da se kamata sastoji od kamatne marže i LIBORA (fiksiranog za čitav dvanaestomjesečni period i zaokružen na prvu veću četvrtinu). LIBOR u momentu zaključenja ugovora je bio 3, prošle godine 1,25 (zaokružen na prvu veću četvrtinu), ove godine bi bio 0,75…
Međutim kada sam se žalio Hypo banci zbog nepoštovanja odredbi ugovora naglasili su mi da sam pristao na promjenjivu kamatnu stopu, što je istina, ali promjenjivost kamatne stope se odnosila na dio koji se odnosi na LIBOR jer je on promjenjiv, a ne da ju oni mijenjaju kako im i kada im padne napamet.
Trenutno sa nekoliko kolega spremam tužbu protiv Hypa zbog nepoštovanja ugovornih odredbi, naravno radi se i o kršenju Zakona o zaštiti potrošača i td… Javiću se sa novim vijestima..
@athena:
Moje iskustvo sa Hypo bankom i CHF-om mi govori da mi i banka ne posmatramo logiku na isti nacin i vjerovatno nikad ni necemo. Sto se tice tvog prijeloga, na to banka nikad ne bi pristala ali cak ni to nije posteno, jer ako se situacija na trzistu kapitala toliko ekstremno promijenila postavlja se pitanje zasto samo mi da ispastamo?
U 2010 godini ukupni gubitak finansiskog koncerna Hypo je 502,9 miliona eura sto je relativno malo jer iznosi svega 1,2% od ukupne aktive cijele grupacije. U jednom od objavljenih clanaka na ovom portalu se kaze da dvije banke u BiH su na kraju prosle godine imale plasirane kredite u CHF-u u iznosu od 333 miliona KM a da u agenciji za bankarstvo kazu da je ukupni porast anuiteta 8%. Ako je to sve tako niko me ne moze ubijediti da nema prostora da se nadje rijsenje koje ce biti korektno i prema klijentima i bankama. Ali ovdje se ne radi o ne mogucnosti vec o ne postojanju zelje da se nadje rijesenje.
Primjera radi, kada je sve ovo sa CHF-om krenulo nizbrdo, prvo su se svi u Banci pravili kao da se nista ne desava, onda poslije nekog vremena su kao poceli da budu zabrinuti i kao razmisljaju da li mogu kako da nam pomognu.
Medjutim, kaze meni djevojka koja radi u Hypo banci, ma covijece morate se buniti, kucajte na sva vrata, pisite na sve adrese, banka jos uvijek ne rijesava taj problem, jer je premalo zalbi znaci zasad stanje moze da ostane ovakvo.
I stvarno poslije nekog vremena banka je nasla rijesenje, rijesenje koje ja dusmaninu ne bi predlozio. Znaci, nismo se dovoljno bunili!!!
Mislim da jedini nacin da se nesto pokrene po ovom pitanju je da se udruze svi koji imaju ovaj problem i da zajedno trazimo rijesenje, pa makar krajnja mjera bila da svi kolektivno odjednom prestanemo da otplacujemo kredite dok se ne nadje neko rijesenje. Mozda bi neko tada i shvatio da nas problem nije samo nas vec i njihov.
Sto se tice reagovanja drzave, mislim da o tome ne moramo ni razmisljati. I ako bude nekad nesto dotad ko ziv ko mrtav!!!
@692 Lazar
Nekretninu nad kojom je banka upisala hipoteku ne možeš prodati bez njene pismene saglasnosti, bez obzira koliko nekretnina sada vrijedi. Slažem se da će i bankama postati problem ako građani ne budu mogli vraćati kredite, najviše zbog komplikovane i spore sudske procedure, kao i nepostojanja tržišta “hipotekarnih nekretnina”. Ali banke ionako nude nekretnine po cijeni ostatka duga po kreditu, što je često mnogo niže od tržišne vrijednosti nekretnine.
@694 Athena
Rizik promjene kursa za banke praktično ne postoji. Čak i ako je kredit finansiran domaćom štednjom, oni ga i tada vežu za EUR (pogledajte omjer domaće štednje i plasiranih kredita, a svi su vezani valutnom klauzulom!).
Pošto su ovakve zakone o bankarstvu izlobirali bankari, i kako Agencija praktično ništa ne radi, nije ni čudo što su klijenti prepušteni na milost i nemilost bankarima. Jedno od rješenja bi moglo biti donošenje Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, po uzoru na onaj koji je u preceduri u Srbiji.
http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Osumnjiceni-za-prevaru-sa-kreditima-77172.html
nekom opanci, nekom obojci…
za nekog može kompletna istraga, za nekog kažu “nema osnova vašim sumnjama”
@690
ima li lоgike moje pitanje:
znamo da kad se utvrdi iznos mesečne rate u CHF-u, on se, naravno sastoji od dela glavnice i dela kamate. Ako bi se dеo rate koji se odnosi na glavnicu računao po tekućem kursu CHF a dеo kamate po kursu na dan odobrenja kredita, na taj način bi dužnik trpеo samo delimično porast CHF-a. Istina, u zadnjem delu otpatnog plana, gde je učešće kamate manje, dužnik bi gubio više, ali je sve bolje od opcija koje u stvarnosti postoje. Da li neko od bankara razmišlja ovako? Da li država” smatra da je potrebno da reaguje i bankama sugeriše nešto poput ovoga, kako bi zaštitila i postojeće dužnike koji već otplaćuju takve kredite,ali i one buduće.
Dobro je za živce :)
http://www.fxware.com/forex-currency/fx_chart.asp?f=EUR&t=CHF&d=p&l=en
@122
U Hypo banci mi kazu de nemaju nikakvu procijenu kako ce se razvijati situacija sa CHF i da li ce moj anuitit koji je vec porastao oko 38% rasti dalje, ne mogu da garantuju da nece porasti i za 100% ili 200%.
Ali, cinjenica je da je prica sa CHF prevara svijetskih razmijera. Isto tako je cinjenica da se tom problemu ne pristupa svugdje na isti nacin. Nase banke se jos uvije ponasaju kao da to nije i njihov problem vec samo nas koji smo svojim potpisom preuzeli obaveze. Samo, vrlo vjerovatno ce to postati i njihov problem a tek tada mozemo ocekivati da se neke stvari pocnu mijenjati. Kada vise ne budem mogao da nosim svoj teret moje nekretnine na koje je stavljena hipoteka pripast ce banci.
Ali vecina nekretnina na koje je stavljena hipoteka par godina unazad su u vrijeme uknjizenja hipoteke vrijedile mnogo vise a danas vrijede vise nego sto ce vrijediti u narednih, sigurno, pet do deset godina. Da je drugacije, ja prvi, bi prodao svoje i rijesio se jada ali trenutno mogu samo da ih poklonim.
Znaci, postavlja se pitanje sta ce banke sa svim tim nekretninama koje nemaju kome da prodaju a da ne govorimo pod kojim uslovima.
Tako da tu neko negdje jeste kovao plan, ali sav plan je vjerovatno je bio da se uzme koliko se uzeti moze. Jer, vjerovatno, uvijek moze vise!!!
Ima sansu Lazare,
emigrira u Svicu, dobija platu u CHF i lagano i lagodno otplacuje nasim bjeloglavim. Vjerovatno na ovu mogucnost je i banka racunala kada je vezala otplatu kredita datih u KM za CHF.
@athena
Jesi li i ti rob CHF, e moj druze tu ti nema spasa. Po tom pitanju drzava je sve uredila tako da ti je glava u rukama banke. Zakon je Zirantima ostavio mogucnost da se bar ubiju (obaveza nije naslijedna) ali Duznik nema nikakvu sansu da se izvuce iz toga (duznik i da se ubije obaveza ostaje naslijednicima).
Nije crni humor vec surova stvarnost!!!
Upravo sam to i naglasio. Ukinuli su nam svako pravo izbora. Sve moras platiti i preplatiti (najcesce ispod stola), lijecenje djece moras platiti, hljeb, struju, mlijeko, vodu, a bogami i vazduh. S druge strane su nam zatvorili svaku mogucnost da se zaposli i zaradi (koliko je ono nezaposlenih) ili dobije zaradjeno (penzionerima, borcima, invalidima). E tu na scenu kao ”spasioci” nastupaju MKO. Plasirati sredstva se moraju, a sad sto se daje onom ko ocigledno ne moze vratiti, manji problem. Imaju ziranti, a za njih je lako. Ili ce se povesti emocijama (pa gdje necu biti zirant kumu, prijatelju i sl.) ili klasicnim lopovijama tipa, potpisi ti samo to je formalnost, naravno da smo mi provjerili moze coek vracati, ili potpisi na 1000 KM kredita, a mi cemo poslije dodati nula koliko treba. Krivi smo mi svi jer trpimo ili okrecemo glavu i kazemo – nije se meni desilo, ja sam pametan, sto cu se ja petljati u tudje probleme.
@686.122
Sto se tice “rak rane“ naseg drustva, mislim da je tih rana previse. Na primjer, poznanica koja ima kredit, kojoj je stanodavac podigao kiriju, kojoj vrtic podigao cijenu za dijete koje joj cuva, itd, dosla je u poziciju da joj je dovedena u pitanje gola egzistencija (ili sto je jos gore egzistenicija njenog dijeteta), zbog svega toga ona ide da trazi novi kredit i ne pita za uslove. Iako svjesna svega nije mi bas dijelovala kao da ima ikakvu slobodu izbora (kao roditelj ja je i razumijem). Bojim se da je takvih previse u nasem drustvu a kao sto kaze narodna poslovica “sit gladnom ne vjeruje“. Kada o tome svemu razmislim pomislim da bi nam mozda i bolji bio krovopokrivac.
@686.122
To nije normalno, i normalno je da na takvu poziciju nece doci neko ko je krovopokrivac. Iako, kada bi se salili, mogli bi da pomenemo da ima ljudi koji tvrde da im je najbolje bilo dok im je bravar bio na celu drzave. Ali salu na stranu, nista ne bi bilo sporno kada bi ovo bila normalna drzava, sa koliko toliko sredjenim odnosima, medjutim opste poznato je da se korupcija uvukla u sve pore naseg zivota. Svi mi smo svakodnevno svjedoci stvarima koje ukazuju koliko je situacija ozbiljna. Primjera radi, jutros citam u jednim dnevnim novinama clanak o zeni koja je bila zirant i sada vraca tudji kredit. Nas sudija bi vjerovatno rekao da je to normalno jer je ona to potpisala ali ona tvrdi da je ,naknado, saznala u Fondu PIO da je duznik ,kome je bila zirant, u vrijeme dobijanja kredita imao prijavljenu platu 250,00KM a po kreditu su ga zaduzili 425,00KM.
Kako je to moguce u pravnoj i uredjenoj drzavi?
Zar to ne ukazuje da je prevelika sloboda data svim finasiskim institucijam da rade sta hoce, po svemu sudeci bez ikakve kontrole?
U istom clanku se kaze da kada je uputila zalbu Agenciji Za Bankarstvo iz iste su nalozili toj banci da provede unutrasnju istragu (da se sama prekontrolise), ne znam koje sve zaduzen za kontrolu, ali mislim da nije normalno da iko kontrolise sam sebe.
Pa sasvim je normalno da premijeri, ministri i ini dolaze iz sfera banaka, MKO i ostalih visoko kapitalnih sredina. Krupni kapital diktira politiku, i politika je u svrhu zastite krupnog kapitala. Pa nece valjda premijer doci iz reda tesara, zidara, krovopokrivaca (iako bi mozda za sve nas bilo bolje). MKO nisu bas rak rana naseg drustva, prije bi se reklo da jednostavno imaju takav ambijent da im se isplati itekako. Ko je stvorio takav ambijent da MKO mogu dobro poslovati, to je vec pitanje i to je rak rana (bar po meni). Kako inace objasniti cinjenicu da se neko ode i zaduzi u MKO po kamati od 20%, ako mu je data sloboda izbora. Nemaju ljudi izbor jer im ga je neko ukinuo, a zna se da dobro ko.
@Lazar
To je sada cinjenica, i cinjenica da ce biti pod ambrelom dok im je vlasnik premijer, to je priroda sukoba interesa, mada ostavimo politiku, mozda se Dzombic predomisli i zaista bude drustveno odgovoran i u segmentu mikrokreditiranja na finansijskom trzistu..
Ali kako god bilo, te organizacije danas predstavljaju rak ranu naseg drusta i to u socijalnom, privrednom, i moralno-etickom smislu.
Tu kamatu svi placamo, kroz nerealni BDP, kroz sve licne tragedije, kroz konkurentnost i kroz nominalizovanje odnosa u nasem drustvu.
Pohlepa je pokretac kapitalizma, tako da ne vjerujem da ce se neko tek tako odreci zlatne koke, u vlasnickom ili bilo kojem drugom smislu..
@Bojan B.
Sto se tice drustvene odgovornosti, predsjednik RS je za mandatara vlade predlozio covijeka koji je vlasnik Mikrofina, kuce koja je ,po meni, u samom vrhu kada se radi o izrabljivanju gradjana. Zar neko misli da ce njemu biti bitni interesi gradjana nego bankara?
Gdje je tu predsjednikova “drustvena odgovornost“?
@Bojan B.
To me ne bi iznenadilo ali mislim da sve dok ne pocnemo da biramo s kojom bankom i pod kojim uslovima radimo bicemo u poziciji da su sve banke manje vise iste, tako da nam je svejedno u koju idemo. Svugdje je isti tretman prema klijentu. Zato je bitno da svi podijelimo svoja iskustva sa drugima kada smo god u prilici, ne samo na ovakvim sajtovima, jer i to je jedan od nacina da se utice na svijest naseg drustva.
Athena i ostali!
Stoji li sada stoji u Sudu, valjda proućavaju svoju tužbu ovi iz MKO,koju su navodno zagubili, pa tražili da im Sud dostavi po ”njihovom zahtjevu ili službenoj dužnosti”. Glavnom svi akteri su osuženi.
Samo su me ovi iz Udruženja prevarenih žiranata zazočarali.
Kada bude kraj javiću i javno objaviti, ustvari tu nema šta sve je na krivičnoj odgovornosti, samo što sam ja bolje istražio i pripremio se.
pitanje za administratora:
ima li neka tema o uticaju CHF na podignute kredite?
vruće….
žIRANTE, DRUŽE, dokle ste dogurali u parnicama?
Drugo, da li je neko gledao “neku” emisiju an TV-u—kažu da je bio neki bivši bankar gost, opalio po bankama, ali ne znam ni ko je ni šta…možda je bila pre mesec-dva na TV?
Bili valjda i ovi iz Durštav prevarenih žiranata?
No…ima li elemenata za Strazbur…po bilo kojem slučaju?
@674
OPA, OPA…
Molim Vas da mi neko odgovori!
Kod jedne MKO glavni dužnik (Marko Marković) je na lično ime digao kredit u iznosu od 10.000 KM, na mjenici ja sam mu bio žirant privi žirant kao vlasnik STR npr,.”NN” vlasnik Petar Petrovićl, pod 2.(drugi) žirant sam ja sa svojim ličnim podacima imenom i prezimenomPetar Petrović, i pod 3. (treći žirant) je glavni dužnik sa svojim SUR-om Marko Marković.
Sada, je mene MKO tužio za prinudnu naplatu, po dva osnova kao žiranta u dva slučaja, a glavnom dužnika, samo kao glavnog dužnika, dok se kao treži žirant glavni dužnik ne pominje ustvari pominje, ali je radnja odjavljena.
Šta da radim, zna li ko, a glavni dužnik i treži žirant -isto lice digao je 10.000 KM.
Koji propis ovo reguliše, da li je ovo moguće, jer imam obaveza oko 9.000 KM.
Hvala unapred.
Dobro, moram im se ipak odati priznanje da brzo djeluju i naravno koriste priliku. To im je posao i tu nista nije sporno, naprotiv svaka cast.
Takodje, znaci da iz bankarskog sektora pazljivo prate sta se pise na ovom portalu, sto je ujedno priznanje i Capitalu, ali i posjeticima koji ostavljaju dobre i konstruktivne komentare.
@Lazar
Nisi ti uopste bitan u gore navedenoj prici, znaci nisi ti poenta, to znaju ovi iz marketing sluzbe HYPO banke.
Druze, poenta je u tome da je navedeno niz cinjenica koje ne idu u prilog Raiffeisen banci, potom se javljaju iz Hypo banke, te navode svoju susretljivost u rijesavanju problema koji zapravo i nije naveden, nego je Hypo banka u postu (671) samo spomenuta..
Na takav nacin igraci iz Hypo-a imaju priliku da podmetnu nogu nadasve jakom konkurentu Raiffeisen banci. Dajuci ovoj diskusiji prije svega legitimitet!
Mislim da sam razjasnio citavu misteriju oglasavanja Hypo banke i njihovu brigu za nasim Lazom i njegovim problemima..
Druze, ovdje se prica o trzistu a ne o drustvenoj odgovornosti..
@admin
Razmislicu o prijedlogu, ali iz Hypo banke dosad su nudjena rjesenja tek da bi se nesto ponudilo, kao oni nesto na tome rade! Da se ne ponavljam, vec sam pisao o tome.
U svakom slucaju Vama hvala na proslijedjenoj informaciji.
Lazare,
U vezi sa vašim komentarom broj 671 na Portalu Capital.ba, kontaktirali su nas iz Odjela za marketing i odnose s javnošću Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, sa molbom da se javite u banku da vide koji problem imate, te kako ga mogu riješiti.
Takođe, naglasili su da svoj zvaničan prigovor/problem može da iznesete i na slijedeće adrese:
[email protected] ili [email protected]
ili
na obrascu za kontakt na web sajtu banke na ovom linku:
http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba/home.nsf/id/Kontakt
ili
Putem pošte:
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka
Odjela marketinga/PR (zaštita prava klijenata)
Aleja svetog Save 13,
78 000 Banja Luka, RS, BiH
Pozdrav od administratora Capitala
Raiffeisen Bank je jedan od glavnih kreditora MKO-a i MKF-ova u BiH. Preko njih je plasiran fond EBRD-a koji je bio namjenjen kreditiranju MKO-a kako bi se iste razvile a i sama Raiffeisen je davala kredite MKO-ima i MKF-ovima. Namjena ovih kredita je najcesce bila da je premosti “Liquidity gap”.
Buduci da je znacajan kreditor cijelog sektora Raifferisen Bank dd Sarajevo je uspjela da se izbori za mjesta u upravnim odborima u nekoliko MKO-a i MKF-ova i na taj nacin direktno kontrolise njihov rad. Nije daleko do pameti da je komso ( ili mozda pisac prethodnog posta kojeg je pogodilo ovo “uznemiravanje”) bio korisnik kredita u nekoj od takvih institucija i da je neko u Raiffeisen-u formirao bazu podataka na osnovu koje moze pretrazivati cijelu BiH i cak uzimati podatke o svojim duznicima od lica koja nisu korisnici usluga banke.
Sto se LRC-a tice oni su preprodavaci usluga koje inace nudi CBBiH i APIF&AFIP tako da me ne bi cudilo da ce za pare prodati bilo koju informaciju koju imaju.
Nije vezano za temu, ali jedan morbidan slučaj gdje sam lično prisustvovao, Raifeisen banka zove na fiksni telefon komšiju dužnika (ne znam da li je bio žirant ili glavni dužnik) i pita da li ga poznaju, jel živ, da li stanuje tu u kući pored njihove itd. par minuta kasnije, taj isti komšija dužnika, izvadi mobilni telefon, vidi propušten nepoznat poziv i pozove, javi mu se službenica Raifaisen banke, u oba slučaja glavne centrale u Sarajevu i postavlja ista pitanja? Pitate se šta je tu problem, pa kao prvo, ako komšija nije žirant, niti na bilo kakav drugi način vezan sa konkretnim odnosnom banke i klijenta, nema osnova da ga zove, a pogotovu pita takva pitanja, kao drugo, nema nikakvo pravo da ga zove i uopšte uznemirava jer je to bar nekad bilo Zakonom kažnjivo, zatim treće, mobilni telefon ima broj koji nije objavljen u telefonskom imeniku, nije kupljen na način da je lice upisano kao vlasnik broja sa ostalim podacima, jednostavno kupljeno na kiosku bez ikakve identifikacije vlasnika broja, dakle nema dozvole vlasnika da bilo ko može raspolagati njegovim brojem telefona, naravno osim lica kojima lično da isti, istražujući saznao sam da je imao kredit kod MKR Mikrofin Prijedor, koji je redovno bez i najmanjeg zakašnjenja isplatio isti u dva navrata na godišnjem nivou u visini do 2000KM, dakle tad je vjerovatno ostavio svoj broj mobilnog telefona, Mikrofin je zloupotrebio to i dao na raspolaganje LRC Kreditnom birou, odnosno Centralnoj banci, vjerovatno, zatim je neko od njih, takođe bez ikakvog Zakonskog osnova taj broj proslijedio ili prodao Raifeisen banci sa kojom navedeno lice nikad nije imalo nikakav odnos, odnosno apsolutno nikad nije ni ušlo u istu, kasnio nikad nigdje nije sa otplatama da bi bilo osnova da dospije na bilo kakav spisak dužnika, neredovnih platiša ili dr. kod Nelegalnog preduzeća LRC kreditni biro ili sl.
Dakle, evidentno je kršenje Zakona po više osnova, predložio sam mu da tuži za početak samo Raifeisen banku zbog uznemiravanja, te da traži od istražnih organa da se utvrdi način na koji je navedena banka došla do njegovih ličnih podataka, da bi mogao podnijeti tužbu i protiv tih NN pravnih lica ili koga već. Osim toga sam mu predložio da baci stari broj, a kupi novi i isti ne daje kod bankarskih i sličnih institucija.
Vama poručujem da je ovo samo jedan primjer zloupotrebe ličnih podataka koji se dešavaju na relaciji privatne firme FBIH, terorističke ćelije i drugi mafijaški organi u Sarajevu te sa druge strane banke i Protivzakonito preduzeće LRC kreditni biro, koje je privatna firma, koja za novac prodaje vaše podatke ko god to od njih zatraži, a banke, telekom Srpske i sl. su glavni dobavljači svježih informacija, njima ste prinuđeni dati iste,a oni vrše zloupotrebu a kao alibi navode LRC kreditni biro!
Takve probleme i ja imam u Hypo banci i to ce se desavati sve dok ne pocnemo voditi racuna gdje sve ostavljamo svoj novac!
Ljudi, Raiffaisen banka mi je ukinula minus po tekucem racunu od 1000 KM bez prethodnog obavjestenja, ovakvo stanje sam docekao u inostranstvu, a inace sam placao tom karticom putarine i slicne manje troskove.
Onda su me potom obavjestili da sam ostao u minusu citavih 371 KM te traze od mene da se izjasnim kad cu vratiti pare iako sam sve do sada obaveze prema toj i drugim bankama redovno izvrsavao. Odnosno kasnim sa placanjem citavih 20 dana, i to iz opravdanih razloga, bio sam za novu godinu u inostranstvu i januar ne radim jer sam u gradjevinskom sektoru, inace mi knjigovodja vrsi uplate..
Ta ista banka u naredna 2-3 dana salje mi pismeno obavjestenje da izmirim svoje obaveze od citavih 371 KM inace ce aktivirati jemce ili ce podici novac sa nekog od mojih racuna u toj istoj banci !?
I na kraju jutros me zove sluzbenik Raiffaisen banke iz Sarajeva da me obavjesti da su bez mog odobrenja skinuli 300 KM sa mog deviznog racuna, te me pitaju za preostali dug od 71 KM kad cu im vratiti, i sve to se desava dok su mi u medjuvremenu zvanicno blokirani racuni kao fizickog lica u toj banci.
I to sve zbog kasnjenja od citavih 20 dana tj. dugovanja od citavih 371 KM.
Dok sam sa druge strane preko te iste banke prometovao ogromnim sumama ne kao fizicko lice nego kao pravno lice..
Sta reci? Imali ovdje logike u postupanju banke ?
Evo jos malo tematike o zirantima i kreditima
http://www.scribd.com/doc/46644814/Lojo-Senad-Pisno
Meni je drago ako sam na bilo koji način bilo kome pomogao.
pod neobičnim brojem ti je post, u svakom slučaju sretno !! i čuvaj se :-)
Za sudiju i Akcionara : LJudi hvala Vam na odgovorima i što bi naš narod rekao razgovorili ste me, o svemu ću Vas obavijestiti a ja ču ovih dana sa “mojim drugarom” pokušati naći zajedničku riječ pa ćemo vidjeti. Nepravi mi se nikakvo s….. pošto je ostalo još oko godinu dana otplate ! U svakom slučaju ljudi Hvala Vam !!!
Za Akcionara : druže moj uzeo sam kredit jer sam i ja tada imao iks nekakvih dodatnih primanja a prije svega imao sam čvrsto obećanje da do ovoga neće nikada doći “ni u ludilu”, a na takav potez sam se odlučio jer sam i ja tada radio kod istog u firmi !
evo i akcionar je manje,više napisao što bih i ja mogao reći..s obzirom na tvoje “loše imovinsko stanje” banci će interesantan biti ili jemac, ili dogovor sa tobom koji je uopšte moguć (to podrazumijeva (eventualno) otpis za početak zateznih kamata, onda možda i redovnih, pa možda i dijela glavnice..ko zna)..ako već imaš problem, za tebe je dobro da nemaš imovine :-)(
Dalibore, u tom slučaju bi banka trebala da “aktivira” žiranta (pošto je to za banku naefikasniji i najjeftniji način) i da od njega naplati potraživanje. Žirant se sigurno neće buniti, jer je on ustvari i korisnik kredita…
Pošto nemaš imovine na sebi, onda si u dobroj poziciji po pitanju zaplijene.
I dalje mi nije jasno zašto si ti, sa neredovnom platom, uzimao kredit na svoje ime, a u korist “drugara” koji je dobrostojeći i ima svoju firmu?
Za sudiju : Vezano za prinudnu naplatu, ja na sebi nemam ništa osim trošnih kola koja su evidentirana na drugo lice a radim u budžejskoj firmi gdje je moja strašna neredovna plata (Avgustovska) već opterećena kojekakvim kasama i drugim glupostima!
Za akcionara : Žirant prvi mi je taj “drugar” što sam mu dao lovu, on je relativno doboro stojeći i ima svoju firmu !
@658.radenko
Izvinjavam se što sam bio neprecizan. Ja sam ekonomista, a ne pravnik kao npr. sudija. Stoga su moji komentari ekonomski “orijentisani”…
Pozdrav
@656.
prinudna naplata podrazumijeva naplatu potraživanja povjerioca (u ovm slučaju banke) iz cjelokupne imovine dužnika (to je tvoja plata, pokretne stvari i nekretnine, eventualno akcije i sl..). na sudu se ne možeš dogovoriti ništa, jer sud samo sporovodi postupak izvršenja po zahtjevu tražioca izvršenja (banke)..znači, dogovoriti se možeš samo sa bankom, a oni će onda u zavisnosti od tog dogovora koordinirati sudski postupak naplate..
ne znam u kojoj si fazi otplate (koliko ti je još ostalo da platiš), niti kakvog si imovnog stanja (ima li se banka mogućnost naplatiti iz tvoje imovine), jer od takvih činjenica zavisi i tvoja pregovaračka pozicija..npr. ako imaš stan na sebi, i radiš u “dobroj firmi” pregovaračke pozicije ti nisu neke, i čisto sumnjam da ćeš izvući neku šansu..a ako je suprotno od toga, onda ti je jasno da će banka na sve pristati samo da dobije dinar više..itd itd..
ako te zanima još neki detalj, ili nešto drugo, pitaj..
@akcionar
Ne bi trebao tako da se izražavaš na način ,,nisam pravnik kao sudija,,.Ili jesi pravnik ili nisi pravnik. Pozdrav
@656.Dalibor
Nisam pravnik kao sudija, ali probaću da odgovorim.
Ako si ti uzeo kredit i novac dao “drugaru” jasno ti je da si pogriješio (nikad se ne zadužuj da bi nekom drugom dao novac!). Pošto je “drugar” prestao plaćati rate u tvoje ime, ne preostaje ti ništa drugo nego da ih plaćaš ti. Jedino tako možeš izbjeći prinudnu naplatu od strane banke, a onda tražiti načina kako da od “drugara” naplatiš ono što ti duguje.
Nisi nam naveo ko ti je žirant za taj kredit?
Pitanje za sudiju : ja sam podigao kredit u iznosu od 15000 KM i isti dao mom “drugaru” posto ja kod sebe nisam imao toliki iznos a njemu je gorilo pod nogama. Prije tri ipo godine je to bilo sve uredno placao je dok sada to nije slucaj pa samim tim banka prijeti da ce izvrsiti “PRINUDNU NAPALATU” putem suda ! Sta mi i kako sud tu moze izvrsiti naplatu ??? Znam slucajeva gdje ljudi odu na sud i dobiju iznos da ga otplate u ratama a ne u pravom smislu rijeci “PRINUDNA NAPLATA ” zaplijena zene,djece,kola itd…. Molim te sudija odgovori mi doslo mi je da ga odrobojam, pa pravac Foca, znam nimalo popularna mjera … Hvala !
Ne mogu a da ne odreagujem, na više postova.
Povremeno, komentari izgube svoj smisao, dobiju dimenziju polikanstva. Ali……..
Vidim ovdje i razumijem, par ljudi od struke, koji stručni da se uhvate u koštac sa ovim problemom, a po meni jednim od prioritetnih zadataka ”nove” Vlade. Smatram da je ovo kvazi ”Udruženje prevarenih žiranata” promašena stvar, jer iz same organizacije i ko njime ”rukovodi” gubi sovju smisao, što je joše jedna u vidu ”nebuloza” NVO-a u BiH.
Nekada, sam predlagao, da se ovom roblematikom pozabavi ”stručni tim”, a Bogu hvala vidim, da ima stručnih ljudi, da ih ne nabrajam, a i zakonodavno ima prostora, da se u mnogo slučajeva ova problematika rješava, na adekvatan-zakonski način.
Pokušavao sam i pokušavam, da ovaj problem praktično pojasnim, par ljudi razumiju i daju savjete, koje objeručke i sa zahvalnošću prihvatam. Ostavljam otvoren prostor svim, dobronamjernicima, da ovom problemu priđemo zakonskom regulativom, i predlozima, a ne halabukom i politikanstvom.
Ovi ”mešetari” davaoci kredita, to koriste beznađe, nepismenost ”naroda” pravno neutemeljenim normama ovih poslova i mnogo toga.
Radi toga ponovo predlažem, da se ne ”samoorganizujemoi” već registrujemo zvaničnu firmu za ovaj ”DRŽAVNI-SOCIJALNI PROBLEM”.
Davaoci kredita, UNIŠTILI SU MI PORODICU,KAPITAL ZA 30 GODINA RADA,KUMOVE,PRIJATELJE,BRATĆU SESTRE.SVE………ABRS i ABFBiH, ne reaguje ni na jedan postupak davaoca kredita, nasuprot, direktori imaju DESETHILJADA KM PLATU, DA SE NE MJEŠAJU U SVOJ POSAO……….
pOZZ
slažemo se mi,čini mi se..ja sam se do sada (više) bavio pravnim dijelom ove priče/problema (pa je to možda zbog toga djelovalo “birokratski”),mada suštinski u potpunosti shvatam,i dijelim,tvoje mišljenje koje si napisao u gornjem post-u..
neznanje,neznanje i neznanje..pomnoženo bilo čim za rezultat može imati samo privid,a ukoliko ga množimo interesom,privilegijama,pohlepom i sl kao što vidimo/osjetimo tada rezultat može biti samo kolaps/potpuna katastrofa…
@652
Kod nas ima puno slikara, i sto je najgore takvih ima na odgovornim pozicijama u bankarskom sektoru, necu reci totalnih laika ali neadekvatnih ljudi na vrlo bitnim pozicijama, to sigurno!
Zar je potrebno na sva zvona pricati o ovome, a da bi se odreagovalo od strane adekvatnih ljudi ?
Opet kazem, ovo treba neko dobro da plati! a zasto, evo izuzecu svu pricu koja je dosad napisana o negativnim poslijedicama dosadasnjeg funkcionisanja bankarskog sektora (sve licne tragedije) i slicno..
Znam da smo se opredijelili za liberalni bankarski sektor, i to je cinjenica, ali ja pokusavam da ukazem da dosadasnjim ponasanjem banaka ugrozavamo cjelokupnu privredu, prije svega onaj dio realnog sektora koji stvara novu vrijednost tj. onaj dio koji stvara drustveni standard.
Da li je ikom jasno da smo ovako raspustenim bankarskim sektorom ugrozili sopstvenu ekonomsku stabilnost, a bogami time i drustvenu!
Ako smo prihvatili liberalni bankarski model odnosa na trzistu, to ne znaci da smijemo imati raspustenu kreditnu politiku, a ona je bila “ekspanzivna” bez ikakve kontrole kao na divljem zapadu,, a pogotovo ako tu dodamo MKO.
Zivjeli smo na kreditima a ne na osnovu realno stvorenog BDP-a.! Ljudi ovo je greska vijeka, a da nema sredstava od telekoma i ljudi na budzetu, davno bi popasli travu, oni jos drze tzv. srednji socijalni sloj u zivotu.
Banke su nam napravile zlo ili da budem precizniji dozvoljeno im je da naprave zlo.
Ja znam da su Banke osnov razvoja svake privrede ali ne i osnov odrzavanja te iste privrede, to su dva razlicita pojma.
Znaci, urusavamo se sami u sebe pod opterecenjem prije svega unutrasnjeg duga.
KO god kaze da se banke treba da prepuste ponudi i traznji na trzistu, po meni je prije svega lakomislen..
Novac je uvijek bio kontrolisan od strane onoga koji ga izdaje C.Banke ili neko bi rekao drzave.
I na kraju da ne nabrajam cinjenice, rezultat svega je to da se guse privredne aktivnosti, dok je bilo “laznih” para na trzistu sve je cvjetalo, sta god da radis eto para, ko sada smije otvoriti preduzece ?
Nema vise novih preduzetnika!
Evo ja osudjeujem banke zbog preterano pohlepne poslovne politike, drzavu zbog nekontrole i ostale sudionike zbog ne znanja (korisnici bankraskih proizvoda).
Ja pitam, ko ce meni da vrati privredni ambijent u RS, KO?? ja ni luk jeo ni luk mirisao, u najboljim godinama i trebam cekati narednu deceniju ili dvije da se isprave greske sto su ih konji napravili..
Ovaj sudija je bistar momak, ali da radi u realnom sektoru, ili ne toliko biroktatskom ambijentu brzo bi se slozili.
@649.
interesantno mi je poimanje g-đe Direktorice..”oni razmatraju situaciju,i kontaju da je jemstvo prevaziđeno”..vjerujem da je G-đa izuzetno ponosna na svoje Slučajno Direktorovanje,jer Ona očigledno nema pojma o svojoj ulozi u sistemu..banke bi trebalo da su elitne institucije,da situacije predvđaju i da reaguju prije nego se kolaps desi..sada kada je sve otreslo,kada je i “slikaru” jasno da oko tog “jemstva nešto ne štima”,oni razmišljaju da ga prevaziđu..ee,tugo moja..
znam i ja ko su Oni,ali neću da se pomirim sa tim,ništa strašno!
“slikar” je personofikacija lica koje nema nikakvu predstavu o bankarskom sistemu,o finansijama,ekonomiji,pravu i sl…
@zirant
U potpunosti razumijem da tako nesto sto ste napisali da Vam se desilo ne moze da nadoknadi nijedan sud niti odsteta. Jer nece vratiti na staro.
@633
Jazo!
Vaš citat:”Banke postoje radi profita, ABRS postoji radi zastite depozitara a ne duznika, a to sto je neko glup treba da se stidi sam. A ko misli da su ga prevarili fino podnese tuzbu nadleznom sudu”.
ABRS postoji i radi kontrole poslovanja banaka, a jedan od poslova je i kontrola odobravanja kredita.Ponavljam, kao papagaj, postojie Zakoni,podzakonski akti, pravilnici, uputstva i mnogo toga što pojašnjava-obavezuje davaoce kredita kako da postupe. Konkretno do kog iznosa tražiocu kredita, kao budućem glavnom dužniku do kog iznosa smije se odobriti kredit po osnovu ličnih primanja, osim ako banka ne traži i ostala primanja, a znam da u 99,99% nije. Nigdje nisu predočavale žirantima, u kakvom je ”kredotnosm sposobnošću” tražilac kredita, od koga je prevara. Ja sam uspio u dva slučaja takve prirode, da dobijem spor, ustvari još nije završen, ali pisao sam o tim sporovima ”mirno spavam, do sledeće rasprave-do kraja”.
I sada, kada su mene uništili, uništili-uzeli sve što sam stekao za 30 godina rada, porodicu, sve su jednostavno uništili i to sada dokazujem na sudu, koja je to satsfakcija i koja može biti materijalna i nematerijalna šteta da mi se to nadoknadi.NIKAKVA!
@633 jazavac
Nadam se da si umjesto depozitar želio reći deponent? :)
Svaki ekonomista bi trebao znati da to nije isto.
On topic: Danas sam razgovarao sam direktoricom sektora za kredite jedne vrlo jake banke i kaže da već odavno razmatraju situaciju i žirante kao instrument obezbjeđenja smatraju prevaziđenim. Zbog svega što se dešavalo, ljudi će manje željeti/moći biti žiranti, tako da se okreću drugim instrumentima. To je dobra naznaka…
Gospodo udaljili ste se od teme! Komentari koji nemaju veze sa temom bice obrisani.
Administrator
Hahaha, samo pitaj sta te interesuje iz bankarstva ako zapravo sumnjas u mene :)
jazo, ja tebe nebi iznevjerio..
Ja znam da i na blogu Rajka Vasica ima o bankarstvu.. haha..
Ne znam zasto me to ne cudi :)))
e zaboravio sam ti reci dobio sam rent-a-car kao nagradu zbog broja postova na forumu :P
Zato sto nema nista interesantno :p Ukupno 5 ucesnika svakih 5 dana 1 post. I ovdje postaje slicno. Mada kakav je kvalitet vecine postova mozda je portal bolji kad ih nema :)
sto te nema na forumu, o jazo :P
Ja imam samo jedan nick, jazavac je jedan i molim kako lemija tako i druge forumase da me ne poistovjecuju sa drugim posjetiocima portala.
Sad sam i jazavac sad sam i lav sad sam i dodik sam i zapravo ne znam ni ja sta :)
Hehehe sad sam ja zapravo svako na ovom portalu ko ne misli kao ti :))) ja sam zapravo neka multilicnost :) Kad ne mozes argumentima ti onda lupaj o raznim identitetima i stelama i teorijama zavjere i sl.
zasto mijenjas nickove i lazes…pa budi musko pa reci, primam platu u ABRS, tata mi je namjestio posao…samo mi nije jasno, za razliku od mene, zasto si nervozan i zasto ti sve smeta? pa tebi je upala kasika u med od rodjenja naovamo.
zna se sta rade u ABRS. zna se i ko je direktorica ABRS i gdje zivi i ko joj je kucni prijatelj. zapravo, sve se zna u ovoj banana drzavici.
Bojane ti izgleda dobro poznajes psihologiju ali ovdje se prica o bankarstvu o cemu ocigledno nemas pojma.
Srdjane, ti bez ikakvog razloga napadas i omalovazavas, tvoje ponasanje pripada psiholoskom tipu “Kinicar” imas i na netu objasnjenja ovog pojma, pa procitaj, mozda se ipak malo popravis..
to je onako kao kad dodje student koji nikad nije nista prakticno radio, pa mu profesor na fakultetu naprica ideale kako bi trebalo da bude.
Nisam na platnom spisku ABRS al sam realan. Jel mozda nije istina nesto od onog sto sam gore napisao?
naravno da ne vidis problem kad si na platnom spisku ABRS.
Banke postoje radi profita, ABRS postoji radi zastite depozitara a ne duznika, a to sto je neko glup treba da se stidi sam. A ko misli da su ga prevarili fino podnese tuzbu nadleznom sudu. Kad ljudi vise ne bi htjeli biti ziranti banke bi davale i bez toga, samo bi bolje pazile kome daju :) Posto ljudi i dalje hoce biti ziranti, ja ne vidim problem.
@631
Bojane, shvatam te brate u potpunosti!
Znači i pored ovolike hajke, ovoliko suicida, ovoliko pritiska na ABRS, ovoliko ”njihovih preporuka”, ovoliko prevara, ovoliko……….mnogo toga i opet po starom već uhodanom receptu (praktično dokazanom od strane menadžmenta davaoca kredita) i dalje se pravi profit na pohleban neljudski način. Da li ovaj narod stvarno je toliko nepismen,needukovan ili neznam šta, kao i institucije sistema.DOKLE TAKO.
OVI PROFITERI KAO ŠTO JE NAVEO BOJAN.G. UNIŠTILI SU MI NA ISTI NAČIN, SVE ŠTO SAM STEKAO ZA 30. GODINA,PORODICU, MENE, PRIJATELJE,KUMOVE, SVE ŠTO SAM IMAO KAO ČOVJEK.
GDJE JE DRŽAVA I GRANICA, GDJE JE ABRS NA ČELU SA DIREKTOROM ŠTO PRIMA 10.000 DESET HILJADA KM PLATU. STIDI TE SE………..
Prosto ne mogu da vjerujem, i pored svih spoznaja o bankama i mikrokreditnim organizacijama, ljudi i dalje uzimaju vrlo nepovoljne potrosacke kredite, da bi zadovoljili siguran sam neke nebitne potrebe.
primjer od prije neki dan,
Odmah, mjesec dana od realizacije kredita, banka upozorava na neplacanje tog istog kredita! em imamo bolesno drustvo em imamo bolestan bankarski sektor.
I sve to radja kilavu djecu tj. socijalne slucajeve sa kojima treba da se nosimo na raznim nivoima..!
Ljudska pohlepa je cudo, a banke je u punom obimu koriste, prvo kako bi sagledale trziste, a drugo kako bi napravile profit.
Sve ovo ce da nas kosta veoma skupo! tek nam dolazi bumerang od neuredjenog sistema, dok price o oporavku privrede predstavlja cistu igra rijeci i manipulaciju! Sve ovo treba neko dobro da plati!
Evo prosli su izbori, sad nema predizbornih prepucavanja. KO ce da rascisti (rijesi) ovo stanje ? KO ?
Božja prvda je spora, ali dostižna.
U međuvremenu se još nadamo u trzaje sistema
Jednom recju, ovo poglavlje u nasim zivotima ,moglo bi se zatvoriti, himnom Boze pravde.
@627
Athena,
Vrlo rado, bih vam pomogao, ali negdje sam iznosio da je svaki slulaj za sebe specifilan sa aspekta krivične odgovornosti.
Nije mi jasno, ako ste prijavili KD prevare, sa svim dokazima, da to djelo postoji, da mogu (ne znam na koji državni organ mislite pod”organi reda”) znati slučaj, da ga pogledam nešto bih Vam pomogao, u svakom slučaju, morate ”dobro pratiti predmet”, a odgovor ste samo mogli dobiti od tužioca da bena elemenata KD, ni od koga više, jer on jedini izdaje naredbe koje će se radnje u dokaznom postupku prikupiti da bi se
podigla optužnica.
Moj savjet, da odete kod tužioca i sa njim porazgovarajte na vaše navode i činjenice, a posebno ako imate čiste materijalne dokaze, ponesite ih i istom predočite.
A JE L IMA NEKO KOMENTAR na drugi dio mog posta broj 625?
@624.
ne znam zbog čega Vas sud nije markirao/označio kao oštećenu stranu u slučaju protiv “kreditnog službenika”..ja ne radim krivicu,pa mi je teško znati njihove cake,ali mogu pretpostaviti da je u pitanju neki odnos u samom izvršenju koje davaoca kredita (bilo preko službenika ili direktno) ne dovodi u vezu sa vašom štetom..ili Vi probajte sa tužbom,bez obzira na taj “nedostatak” u presudi (ako Vam to već neko nije objasnio kao “pogrešan potez”)..
624
Ovdje se čini da jedino vi imate postupak,nešto se dešava,i iako vam nije lako, moram priznati da ste svijetla tačka u ovom kreditnom haosu.
Čak mogu dodati da vraćate nadu da se NEŠTO ipak MOŽE.Jer, zamislite samo kako čovjeka obeshrabri činjenica: organima reda se prijavi sumnja u KD prevare…sa sve argumentima(slično nešto kao vaš slučaj) i oni pošalju odgovor da nema po njima osnova za KD Prevare.U tom dopisu se ne osvrnu ni na jedan od navedenih ukaza…pa kako da se čovjek ne razočara u SVE?
@622 Sudija,
Dok sam pisao post 623, Vi/ti (da se ne persiramo) pisao sam si post 622.
Imao sam ja troškova, uvijek prije svake zakazane rasprave, konsultovao sam advokata za pravni savjet (advokatska tarifa), konsultova sam ”stručne agencije i pojedinačne specijaliste” i to po većim mjestima, BG, BL, SA i ne znam gdje.
A, trebao bih ići i na ”posmatranje” zbog stresova i svega što nosi postupak, a naravno želim da me neko za to obešteti u vidu nematerijalne štete.
Nastavak 621.
Tužilac me je u prvom slučaju(koji pominjem u zadnjim postovima) obavjestio da imovinsko odštetni zahtjev mogu ostvariti parničnim postupkom, ali protiv ”trećeg lica” koje je pravosnažno osuđeno za KD prevaru, a za presudu službenika davaoca kredita tužilac me nije obavijestio o pravu na imovinsko odštetni zahtjev, iako u izreci presude i obrazloženju se pominjem ja, da je u tom slučaju učestvovao službenik davaoca kredita,rekao sam pravno lice-davalac kredita
nije krivično odgovarao jer je Sud odbacio optužnicu (ponavljam optužnicu) protiv pravnog lica.
E, protiv koga podnijeti tužbu za naknadu štete, materijalne i nematerijalne, jer očigledno da se pokušava posebno u ovom drugom slučaju ”sakriti” davalac kredita…i mnogo toga nedoumično, ali sve bliže za protiv tužbu protiv tužioca, pa da Sud odluči ko će nadoknaditi, ali
unapred znam da od dužnika ne mogu naplatiti, a davaoca kredita rado bih sve……..
da,da..situacija je za vas povoljna,ja bih mirno spavao..niko ne može imati nikakve koristi od izvršenja krivičnog djela..u vašem slučaju to je i sud pravosnažno utvrdio,znači nema dileme..troškovi mogu biti problem,ali na koncu njih snosi ko izgubi (ako se ima odakle naplatiti)..što se tiče tužbe za naknadu štete (materijalne,to će vam već biti dosuđeno-obična i izmakla ako je dokažete),a što se tiče nematerijalne,e tu nisam ni sam siguran kako će sud reagovati,i da sam na vašem mjestu probao bih oslušnuti reakciju “stručne javnosti” na tu temu (popričao bih sa nekim iz prakse direktno-sudije/advokati) pa bih na osnovu njihovih iskustava donio konačnu odluku..ovako,na slijepo ja ne bih kretao u te troškove,bez obzira na opravdanost vašeg statusa (realan nematerijalni trošak-svakodnevna strijepnja)…
Sudija!
Prvo da tebe i ostale pozdravim, posebno one koji su doprinijeli da izvučemo neke pouke, nešto naučimo itd.
Hronologijom, ove teme možeš ti i ostali zaključiti da sam se mnogo na ovu temu edukovao, najednom smo stali.
Opet se uključujemo, aktiviramo ovu temu, slučaj koji sam opisao je još u ”toku” sa raznim ”igrama” koje su i meni jasne ali………
E, vidite imam slučaj, gdje sam u drugom slučaju tužen kao jemac/žirant od strane davaoca kredita, glavni dužnik nije plaćao odobren kredit, davalac kredita aktivirao mjenicu, pa tužbu za prinudnu naplatu,ja uložio prigovor,Sud prihvatio- prelazak na parnični postupak, ja podnio krivična prijavu protiv dužnika,dao predlog prekida postupka, zbog krivičnog postupka i Sud prihvatio, pravosn u krivičnom postupku glavni dužnik pravosnažno osuđen zbog KD obmana pri dobijanju kredita, glavni dužnik posle toga preuzima otplatu kredita i postupak stoji li stoji, Sud ne donosi odluku.
Ja, imao troškove (materijalne), svaki dan strijepim (nematerijalna šteta) živim u psihičkom stresu, šta se dešava sa tom tužbom davaoca kredita, ima 3 godine Sud me ne obavještava u kojoj je fazi postupak.
Htio sam da krenem sa protivtužbim zahtjevom u vezi tužbenog zahtjeva davaoca kredita, za naknadu materijalne i nematerijalne štete.
zastarjelost svakako da postoji,ali iskreno ja sam se u ovom slučaju poprilično izgubio..malo radi komplikovanosti same priče,malo radi vremenske distance pisanja (u jednom trunutku sam uhvatio nit,pa “žirant”-a nije bilo,te sam i ja zaboravio detalje..)..potraživanja iz kreditnog odnosa zastarjevaju za 3 god,ako bi izmirio dug pa išao na regresnu tužbu..rakovic je predložio tužbu za naknadu štete (a ona zastarjeva kao i posao iz kojeg potiče,načelno)..potraživanja dosuđena sudskom presudom u nekom svom roku itd…znači,situacija nije toliko jednostavna da bih mogao u svakom trenutku,i na svako pitanje/nedoumicu/komentar odgovoriti ispravno,a da nemam na umu u tom trenutku korektno sve činjenice u vezi slučaja..a već sam iskreno rekao da nemam…
Tužba može zastariti za potraživanje itekako i to posle 3 godine, ako griješim, sudija ili neko neka me ispravi.
Može li zastarjeti ovakav slučaj, ako se tužba ne podnese uopšte?
Mislim na slučaj vraćanja tuđeg kredita.
@616
Čekam, pripremno ročište rej (za ovih 5.godina još nije održano pripremno ročište) kada mi je zadnji rok za protiv tužbu, a ovako čekam, da se tužba odbaci tužioca ili ide na dalji postupak, a po službenoj dužnosti svi spisi(presude) iz KD koje sam ranije naveo nalaze se u predmetu, tako da sudija već to ima.
@žirant
Možda si trebao ići sa protiv tužbom za naknadu štete, a pogotovo što si priložio KD predmet. Tako bi imao čistiju situaciju.
ne mislim “pametno” u smislu pravo-logika i sl..teško je ove situacije sa krajnjom sigurnošću komentarisati na bazi informacija,a pogotovu kada je očigledno da “nisu čiste”..u pitanju su očigledno sprege (ko zna čega) čije bi pravno komentarisanje izgledalo smiješnije,više nego što ta sva igranka izgleda jadnije…
ne mora biti pametno, samo nek je pravno potkovano
Davno ste mi na ovim stranicama napisali da pravo i logika ne idu zajedno:)
Dakle, po kom osnovu se ovo desilo?
tj. šta bi mogao biti temelj za žalbu na presudu?
da sam mogao bilo šta pametno reći, već bih..vjeruj !
čovječe…
kako je to moguće…možda sudija može objasniti
Ja sam, tražio da sud odbaci tužbu jer tužilac se nije pristupio na ročište, sudija nije mogao da donese presudu, jer ostala dva tužena nisu bila uredno pozvana (glavni dužnik-osuđeni u krivičnom postupku i još jedan žirant). Sudija na moje insistiranje da se zbog nedolaska tužioca donese odluka kao da je tužilac odustao od tužbe, sudija nije prihvatio iz gore navedenog razloga. Još da navedem, da je upravo parnični postupak bio obustavljen-umiren na moj zahtjev od ranije jer se vodio krivični postpak
protiv aktera protiv kojih sam ja podnio KP,čiji sam rezultat (athena i sudija) već znaju od ranije naveo. Pravosnažne presude po krivičnoj dogovornosti su u predmetu spisa ovog parničnog postupka, insistirao sam takođe na tom zadnjem ročištu da se donese odluka, jer samim izvršenjem KD i pravosnažnim presudama u tom predmetu ne može se tražiti naknada. Sud nije osudio pravno lice MKO i nije donio naredbu o oduzimanju mjenice.
Pozz
608
zar ovakvi slučajevi ne bi trebalo da se kazne?
Zagubiš tužbu? I ništa…ma ja bih njih cjepnula po džepu zbog toga i to momački pa da vidiš kako će je čuvati..
Nečuveno, nečasno,nisko…
ne znam šta reći..djeluje mi nevjerovatno/nemoguće:
“predstavnici MKO su tražili da im se dostavi njihova tužba jer su navodno svoju zagubili” – i da sud zbog toga nije završio svoj posao?????????
čovjek se uči dok je živ.. :-(
rado ću sačekati kraj postupka da mi javite kako je sve završilo..
Vidim, da je ova tema malo aktuelizirana, a samo da neke od ranije upoznam, na predzadnjem ročištu isto je odgođeno zbog neuredne dostave poziva tužiocu MKO (sudija je već odgovorio), na novom ročištu predstavnici MKO su tražili da im se dostavi njihova tužba jer su navodno svoju zagubili. Izvukli su se jer je jedan poziv bio neuredan, tako da sudija nije mogao da donese presudu. Lakrdija, ako nekome ima koristi šta od ovog mog pisanja,mislim sudija oglasi se.
pozz svima……
@122
drago mi je da se slazemo, pa Predsjednik Dodik je prvi upozoravao na neefikasnost pravnog sistema, ali su mu rekli da se mjesa u nezavisnost pravosudja.
@ZIRANT
drago mi je da si uvidio da vecina kometatora ovdje istresa licne frustracije, a neki cak pokusavaju da izgrade kvazipoliticku kampanju, a sve to koristeci tudju muku, a vecina ih sjedi u toplim kancelarijama i primaju fine plate.
Pametnu u ludom sistemu ti ne moze dati niko pametan, osim da sagnes kicmu kao i ostalih 99% stanovnistva i trpis.
Vidim, par desetina zadnjih postova, nema veze sa ovom temom, molio bih diskutante, da ih ne pominjem, da nađu neko drugo mjesto, a ovo ostave nama ”mučenicima”. Ako, ima neko ”koju pametnu” poput odavno poznatih koju još da doda na ovu temu ili da ponudi odgovor tim ljudima koji su predmet ove teme, to bi bilo dopro o napredno, sve ostalo je samo prepucavanje, koje ne vodi dobro nama koji smo u ”dužničkom ropstvu”. Pozdrav svima.
Sta ce radnicima imovina, oni su radnici i ima da rade i sute. Imovina, ugled, bogatstvo je za neke druge. Ne treba obican narod opterecavati imovinom, barem ne onom materijalnom. Znaju nasi tajfuni da je narodu prijeki lijek za prazan stomak – san pravednika, a lijek za dobar san tajfuna je debljanje konta i stomaka.
milioni bez jemaca,e to je posao..
danas nelegalno stecenene milioncice ima neogranicen broj gradjana RS.licno smatram da i tata osobe koju pominjete treba da ima milioncice.covjek bar nesto zna.pa pogledajte ko je sve dograbio milione od opljackane nekad “radnicke imovine” RS.zaista kad realno pogledamo situaciju “onaj ko nema milioncic treba da se stidi”
kad pominjete glasove i izbore onda ne zaboravite da je i Dodik nekad imao samo jednog poslanika.ako “lemi”bude uporan moglo bi to izaci na dobro.mozda ovaj novi svjetski poredak potrazi bas njega kao nekad Izetbegovica,Dodika,itd.zatim,dobro je sto postoji “lemi””122”mozda specijalno tuzilastvo oproba svoje umjece na njima.jer ocito da to neki prizivaju.ne smeta im neuspjeh tuzilastva ali im smeta kritika pojedinaca.
jazo, neka si i ti priznao da nesto ne valja u Mordoru, odmah mi je lakse. Slazem se s tobom, vjerovatno prvi put, sto se tice pravnog sisitema, jer da je icemu vec bi mnogi bili iza brave, kao npr. oni iz Sovjeta racunovodja, pa iz Mordora, pa iz KHBV, pa iz Fruktone, Fabrike duhana, Biraca, Litvanije, RNAF…Uh… koji bi to spisak bio. U pravu si jazo i drago mi da se slazemo po pitanju pravnog i pravednog sistema.
Oooo pa javio nam se lemi :) ne znam na cijeg tatu mislis, moj nema milione, al drzim da ce se to sve ispitati i doci na svoje cim ti osvojis vise od 100 glasova na izborima :)
@rakovic
nisam hvalio ni ekonomiste, al pravni sistem je sto puta gori.
biće ga,lemi,biće…
jazavac, sto se ti zalis na pravnike, jer da ima pravnog sistema u nasoj ‘drzavi’, ne bi ti tata imao nelegalno stecene milioncice?
@jazavac
samo ih ekonomisti šiju u svakom pogledu svojim vrhunskim obrazovanjem i pragmatičnom ekonomijom koju uspješno provode.
Pravnici na nasim prostorima i ne sluze nicemu osim da komplikuju posao i u tu svrhu uzimaju pare :) O sudovima je nepotrebno trositi rijeci.
NE!Bila sam zirant! banke mi udaraju kamatu i prijete, sud odugovlaci sa presudom, a pravnik mi uzima pare! a mene nema nigdje!
sud ti je dao kredit,ili neki pravnik??
Dosta mi je vise sudova i pravnika, nikad vise necu uzeti kredit! nikad, cak i kad budem imala 40 godina!
Postoji zastara, kao i u svemu, ali kad se pokrene na sudu spor, od tada staje vrijeme zastari.
Od tog trenutka sve je na sudu, kada i u kom vremenu ce rijesiti spor. godinu, dvije, pet.. (znas kakvi su nam tromi sudovi).
@587.
sanja,naravno da postoji..
@588.
ne kažem da nema svijetlih primjera,kao i u svemu,ali ima i manastira koji su leglo svega i svečega (npr. vl. Gr…..je,zv-tz itd) i još čega sve ne što ne znamo,ili nikada nećemo saznati..
crkva je neprofitna de iure..
naši su i ostali “krimosi” pa ih prozivamo ovdje,i kojekuda..
ja i ne znam zbog koga/čega se “ljudi ubijaju”..možda je grubo,ali u pitanju su pogrešne životne odluke,iznevjerena očekivanja i sl..pa niko nije odustao i prozivao “ljubav” zato što se neki lik zaljubio,pa se zbog toga (nje/njega) ubio..niko ne proziva ferari što ga je momčina kupio,trkao se, sletio, zapalio itd itd – rezultat – smrt!
ja sam i krenuo pisanje,naročito na ovoj temi,zbog toga što mislim da sistem treba napraviti/urediti,ali ne stičem utisak da uvijek znamo odakle početi…
Ima dobrih tekstova ovdje, samo treba dodati da nasa crkva ima i manastire gdje su ljudi podrvgnuti teskom monaskom zivotu, gdje su moralne norme ipak daleko ispred ovih koje su zastupljene u bankama i uopste u drustvu koji temeljli svoju filozofiju odnosa na kapitalistickoj osnovi.
NIje za poredjenje (banka – crkva) iako tvoja precpecija nailazi na odobravanje mnogih.
Kao prvo, crkva je neprofitna organizacija.
Kao druo, ona je nasa.
Kao trece, zbog crkve se ljudi ne ubijaju.
Samo ovo je dovoljno reci, a kamoli da se malo pozabavim ovom temom, bilo bi dosta toga..
pitanje za sudiju,dali postoji zastara potrazivanja kredita?
ja mislim da procentualno jednak broj građana misli isto o “pošastima kapitalizma”, kao i “moralnosti crkve” (ili bilo kojeg drugog religijskog mehanizma)..doduše,velika većina se boji bolesti/smrti/nesreće pa upiru iz sve snage da odagnaju spoznaje da (u banjaluci) ljepše kuće od direktora banka imaju samo popovi,da plata (prijavljena) “malih” popova je veća nego plata univerzitetskih profesora (a o tim platama 99% zaposlenih u bilo kojem sektoru u rs može samo da sanja) itd itd…
npr. naknada za kredit može biti razumljiva,ali naknada za vjenčanje,krštenje,sahrane (i to kolika naknada) ne odvaja crkvu od banke,ili bilo kojeg drugog “kapitalističkog otimanja novca”..
i banke i crkve (i ko god stigne) uzimaju i u sreći,i u nesreći,razlika je u percepciji….
Sorry na tome, moras biti direktniji ubuduce..
579,
Nisi me shvatio.Ali nema veze, i nisam ovdje slučajno…živo me zanimaju slučajevi iz prakse.
Tacno, nemam sta dodati, sem da crkva i religija imaju poseban polozaj kako u nasem tako i u drugim drustvima, te da ova institucija (duhovna) ima relevantan i bitan uticaj na sve tokove. Te se ista moze koristiti kao indikator buducih tokova-stavova, ili barem onih koji ce da preovladjuju u buducnosti.
Nesporan je polozaj nase crkve i bilo koje druge u bilo kojem drustvu na svijetu..
A sto se tice krize morala, to je zasebna tema.. al mogu odmah reci da je ratni i post-ratni period iznjedrio drustveno-politicko-privrednu elitu koja je sama po sebi uzor vecini naroda, tako da ja ne kudim nase gradjane nego drustvenu elitu koja stvara ovakav ambijent, pocevsi od zakonodavno pravnih okvira pa do svakodnevne manifestacije kriminala, korupcije, i svih oblika devijantnog ponasanja od nasih nazovimo ih “lidera”.
Odnosno, glavni pokretac kapitalizma “pohlepa” kod nas je na dijelu u najgorem obliku. Banke tu zauzimaju znacajnu ulogu, i zato ih nasi svestenici prozivaju pred bogom, U ostalom idi u crkvu pa ih pitaj sta misle o Bankama..!
@569.Bojan B.
Druze, kakva crkva, nikad nije bilo vise vjernika kao sad, a manje morala u drustvu !!!
Pa naseg Srdjana pozdravljam! koji bi mogao biti nego.. :)
jazu Srđana,ili nekog “drugog”?? :-))
Pa dobro, sta ste Vi ocekivali od prevarenog ziranta (predsjednika ziranata u Prijedoru ili gdje vec) da bude elokventan i potkovan pravnim i ekonomskim spoznajama.. Vidite, taj covjek je samo jedan obican i prosjecan gradjanin kojeg su banke i MKO uvalile u porobleme, mi o tome stalno pricamo na ovom forumu. Ne vidim sta vama nije jasno ?
A to da ce sudovi prodefilovati kroz banke, pa to je sigurno.. nemojete se sikirati, iako su banke zasticene kao polarni medvjedi.
A sto se tice nas “ekipe sa foruma” mi smo odradili posao! tj. upoznali i upozorili javnost! Ako ste slucajna prolaznik, mozete nam samo reci HVALA! Ali ako ste iz agencije, onda pozdravite Srdjana.. :)
Hvala, no da se vratimo:
568 npr.
nešto se jeste promijenilo, malo.Slabo. Donesoše par uredbi i klap.Neki ljudi su oprezniji,za neke buduće kredite.To da.Ali, kad slušam prije neko veče, jednog predsjednika Udruženja prevarenih žiranata, pa nekako mi prosto bi ma ni žao,kolko neprimjereno. Čovjek nije u stanju ni dobru rečenicu sastaviti. Ne potcjenjujem ga kao čovjeka, nego želim reći da su Udruženja do sada trebala bar imati lice koje će ih ljudski predstaviti, izraziti se,ali se sve svodi na priču očajnika koji nikakav radikalan pomak nije napravio. svu snagu je trbalo usmjeriti na to da se nekoliko specifičnih slučajeva obori na sudu, mislim da bi onda imalo čem se nadati…ovako…trla baba lan
lat. inkrementum – rastenje,porast,priraštaj,napredovanje..
M. Vujaklija, stari dobri :-))
@574
Ne moze, jer to nije tehnicki izraz.. :)
ZNAČI…NIŠTA!
EEEEH
Gosn Sudijo,
malo je reći da sam razočarana, uvređena, al ne i iznenađena.
573:
inkrementalno mi vuče na tehniku…može li neki primjereniji izraz?
I kao što znaš.. inkrementalno da, radikalno ne.
kao što vidiš :-)
Poštovanje!
Odavno nisam svraćala.
Ima li išta novo, pozitivno, radikalno?
Kad smo vec kod MKO, polako treba da nestaje i ovo smece, uterivaci dugova!
http://www.capital.ba/lrc-kreditni-biro-i-mtel-potpisali-ugovor-o-saradnji/
Evo primjer, igrom slucaja bio sam prije neki dan u jednom nasem Manastiru i razgovarao sam sa nasim Popom (ocem). Nicim izazvan, navedeni covjek poceh da prica o drustvenim problemima i kao najveci problem navede to sto su banke izvarale narod, te da su se svetinje u nasem narodu kao sto su porodica, kumastva, prijateljstva, svakodnevno ruse pod teretom Jevrejskih banka, kako ih on nazva.. Rekoh ja njemu, vase spoznaje o narusenom moralu i predpsotavke o ekonomskim cinjenicama zaista stoje, i kao osoba koja ovu temu vec duze vremena proucava sa strucnog aspekta mogu vas samo podrzati i zahtijevati od vas da nas narod poucavate u tom smislu.
Znaci i crkva je na nasoj strani..! p.s. mijenja se mnogo toga..
@561
Paa.. ipak je se dosta toga promijenilo, htio to neko priznati ili ne.
:-)
naprotiv,vjerujem,ali (spo)zna(je)m joj domete..
Jest ti sudija ne vjerujes u institucije ove drzave….
@564.
ne znam da li će ti pomoći,Odluka abrs-a koja je propisala šta sve mora da uključi eks:
“podaci koji se uključuju u obračun efektivne kamatne stope, i to:
– visina nominalne kamatne stope na kredite, odnosno depozit
– iznos naknada i provizija koje banka obračunava klijentu u postupku
odobravanja kredita, odnosno polaganja depozita
– iznos naknada i provizija poznatih na dan obračuna, koje banka obračunava
klijentu u toku realizacije ugovora o kreditu, odnosno ugovoru o depozitu.”
uz navedeno postoji i uputstvo za izračunavanje eks-a ……
ne znam za pravilo da uz manje iznose kreditnih zahtjeva ide veća naknada,nije nemoguće..
e sad,ukoliko si dobio ugovor sa eks-om kako si i naveo,a u koji nije uključeno sve što si naveo,ostaje ti ili da ih tužakneš abrs-u (ni sam ne znam šta ćeš dobiti u tom slučaju – možda ti upute izvinjenje),ili kada bi neracionalno tjerao mak na konac (sudskim putem) ostavljam prostor da bi mogao uistinu dobiti kredit po parametrima ugovora (oni tebi 2000 KM “na zajam”,a ti njima samo 96 KM “za hvala”)..duga priča..
sudija
molio bih za pomoć, stvar je sledeća, interesujući se za kratkorčni nenamjenski kredit posjetio sam poslovn banku čiji sam klijent (debitna kartica i račun), službenica me je ljubazno uputila u sledeće: kredit na godinu dana, iznos 2.000,00KM mjesečni anuitet 175KM ili 174KM nisam sad 100% siguran, uglavnom EKS 9.8% na godišnjem nivou, izračunam koliko ukupno vraćam i dobijem cifru od oko 2.096,00KM, uzmem papire i vremena da razmislim, konsultujem se sa trećim licem i posavjetuje me da provjerim plaćanje po odobrenju kredita, odnosno prije raspolaganja traženim iznosom i vratim se u banku uzmem papir sa uslovima i tamo piše trošak obrade kredita 2,5-4% ili min. 100KM!!!!
Kad sam tome dodao mjenicu 5KM, kamatu od oko 108KM i par KM sitnica, EKS se popeo na gotovo 12%, da li banka ima Zakonsko uporište sa se služi takvim trikovima, jer službenica iako vrlo ljubazna niti jednom trenutku mi to nije spomenula, a već sam bio potpisao kredit? i da li je praksa da na manje iznose ide veći % na ime troškova obrade? Usput, poslodavac mi je žirant, a i ja sam njemu već bio(ustvari još 7 mjeseci sam), ne može mi dati otkaz:))
Hvala
hm,tetka,techo..tetka,techo..ochekivao sam! jednostavno..
A sta si ti ocekivao da ce se promjeniti? I sta bi trebalo da se promjeni? Ako potpises da si nekom jemac onda plati i cuti! Prosto ko pasulj! A kad vi pravnici dovedete sudstvo u kakav takav red, onda banke vise nece traziti zirante.
saglasan,eventualno,mogu biti oko toga da se ovaj problem (nekim čudom) zataškao..ja nisam skontao šta se u međuvremnu desilo,ali mi se čini da je bura utišala,a da se ništa promijenilo nije!?
@559
I saglasni mozemo biti oko toga da nemate argumenata na predhodne postove..
@558.
saglasni samo mozemo biti oko toga da ovakvi post-ovi nemaju smisla..
@557
Nisam siguran da zborite racionalno, kako se Vi mozete postarati da to ubuduce rade oni koji to znaju ili kako nam Vi pa to necete dozvoliti da bilo sta mijenjamo?
Zborite autokratski, imate li Vi vecinu za takav pristup svom okruzenju ?
Ako se referisete na izvjestaje agencije, to sigurno znaci da je i podrzavate, ne bi nagadjao da ste bas zaposleni u agenciji, ali mozete biti i spoljni saradnik.
Kojim Vi to postom direktno govorite o agenciji u negativnom kontekstu ?
Ja znam da i pravnici imaju najmanje jedan predment ekonomskog usmjerenja, tako da Vam ne bi trebao biti problem da razumijete pojmove kao sto su: insolventnost, statistika, bdp i sl.
Inace, od ziranata se trazi da budu tumaci prava i ekonomisti..
Ovu temu ziranata, pravo samo prati tj. servisira je, dok je sustina u ekonomiji.
Nadam se da samo saglasni makar oko ovog zadnjeg..
@556.
čisto da se osvrnem na nekoliko krivih navoda..
-ja se bavim pravom,Vi (ili bilo ko od posjetlaca) nekom drugom naukom,pa se nađemo na ovom (ili bilo kojem drugom mjestu) i razmijenimo (sa)znanja..znači,totalno je besmisleno mene pitati o bdp-u,insolventnosti privrede,statistici itd itd..o tome neka piše ko zna..
dalje,ako je iko na ovoj temi kritikovao abrs to sam bio ja,ne mogu da vjerujem da je Vaša percepcija da ja branim interese abrs-a..
to je suludo!
na koncu,tačna je opservacija da se za sada držim (samo) prava,ali je sasvim pogrešna da ću Vam dozvoliti da Vi bilo šta mijenjate – za takve stvari treba mnogo više nego što posjedujete..ja ću se pobrinuti da to ubuduće rade oni koji to bolje znaju…
@sudija
A da li je sustine jemstva po tom istom zakonu iz 1980 god. da se omoguci masovno zaduzivanje stanovnsitva po abnormalno visokim kamatnim stopama, te da se na toj osnovi gradi ne/realan BDP ?
Ovdje niko ne bi trebao da spori sustinu samog jemstva tj. njegov pravni status, sustina je u tome da je se jemac iskoristio u uslovima insolventne privrede kao instrument za uvlacenje novca u istu, i to na nerealnoj osnovi! A sta to predstavlja,, pa to predstavlja krah jednog provredno-drustvenog sistema i to u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Pobijednici mogu biti samo banke i MKO, ali pod uslovom da ugase svoje ekspoziture kad im to statistika kaze..
A za post 552 kako kazete da ste se oglasili tj. abrs-e je se “dodirnula” onako slucajno ove teme,, predstavlja cist bezobrazluk i bijezanje od problema kojeg imate..
Ja se nadam da ste pored branjenja interesa abrs-e ipak nesto prihvatili i od onoga sto su ziranti prezentovali i naravno od drugih zainteresovanih u ovoj diskusiji na forumu capital.ba
I da,, drzite se prava i postojecih zakonskih akata, a dok za nove zakonske i podzakonske akte mi cemo se pobrinuti..
“Suština jemstva je upravo u tome da pruži obezbeđenje poveriocu od neurednog ili nesavesnog dužnika.” – komentar ZOO, 1980. god…
@553
Apsolutno Vas razumijem, ali ništa promjeniti ne možete jer sam u identičnim problemima. Neka Vas sreća, zdravlje prate u daljem životu i Bog čuva.
sudija — shvatila sam sta si rekao — jedino moj razum to ne moze da prihvati…. hvala jos jednom na trudu.
@551.
pogledaj post 530. tu ćeš naći link o vijesti koja je objavljena na portalu,a tiče se izvještaja abrs-a gdje je dodirnuta i tema “prevarenih žiranata”…
Narode pozdrav Svima!
Ima li šta novo?šta je NSRS raspravljala? Nisam pratio zasjedanje na ovu temu.
Sudija, vidim neumoran si i hvala ti mnogo. a i ostalima, vidim da ima vrsni pravnika, koji nažalost ne mogu da dođu do izražaja. A,vidim ove ”sklepane” ugovore, da ne smijete ni doručak sebi uzeti, banke će i to još malo ugraditi.Gdje je, mnogo toga gdje je??
Još jedan pozdrav nisam bio tu!
@548.
trudim se da razumijem Vašu životnu situaciju,ali samo želim da budem nesto jasniji,ako vec nisam bio skroz jasan..bez obzira na pravičnost (scenarij iz Vašeg post-a 548.),pravo kaže da jemci imaju pravo (ukoliko izmire bilo koji dio duga,naravno) zahtijevati regres bilo od Vas,bilo od bivšeg supruga (u zavisnosti ko im plaćeno može vratiti)..znači,u najgorem slučaju (po Vas) jemci i ako nešto plate,mogu se regresirati od Vas bez obzira na novonastalu situaciju..u tom slučaju Vama ostaje na raspolaganju tužba protiv bivšeg supruga,ali o uspjehu iste već sam se izjasnio u post-u 532..
@548
”partijska drugarice”-hvala Vam na zahvalnosti.
Što se nama desilo to je”pojeo vuk magrca” i digni glavu i NAPRED!
Nema koristi propalo,kao propalo, neka joj je na čast.
Lijep pozdrav i mnogo sreće!
hvala, sudija. i to se moze ubrojiti u “nesto sto nisam znala” a korisno je :) ja se tome i nadam, da jemac otplati za svog rodenog a ja ne bjezim da platim “svoj dio”. a onda nek’ bivsi plati rodu svom — kad zaradi!
suduznik 1 — hvala na podrsci i lijepim zeljama. nadam se da si i ti svoju prevaru prebolio :)
@546.
Zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe i svakom drugom povjeričevom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom,u cilju utvrđivanja,obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja.
Sudija!
zanima me, da li ako je RTRS na vrijeme tj.2007. godine podnio prijedlog za prinudno izvršenje, a sada tek sud postupa.Ima li tu kakve zastare?
:D
sumnjam da se tim iko (ozbiljno) bavi..a i ako bi pokušao vjerovatno bi dobio odgovor da “svi tako rade”…
“snaš'o se” , “svi tako rade” i (najomiljeniji klik) “forward” su tri stuba našeg poslovnog ambijenta (kud god da kreneš naići ćeš na nešto od navedenog)…
ma to sam i mislio, ali me zanima šta li je taj neko (možda čak i pravnik, mada sumnjam) u banci mislio kada je udrobio takvu glupost.
@rakovic
kao što sam i napisao u post-u 538. nisam imao priliku upoznati se sa stavovima naših sudova,a u vezi takvih klauzula..
moje mišljenje je da su one ne prihvatljive (ništave) u ugovorima u kojima ih stipulišu..
ja razmišljam na način da je nedopustivo u ugovoru o jemstvu (ili bilo kojem drugom imenovanom ugovoru) ugovarati “šta god ti padne na pamet”..
ZOO je tačno normirao bitne elemente (pišem o imenovanim,i najčešćim ugovorima u našem pravnom prometu) svakog ugovora,i jedino što je ostavio ugovornim stranama na volju jeste da svoj odnos u „bitnim elementima“ urede kako hoće,a bilo kakvo širenje i ugovaranje novih i novih obaveza,da sam ja Sudija bilo bi proglašeno ništavim a samim tim osnov za naknadu štete ne bi postojao..
@SUDIJA
živo me zanima interpretacija pravnih posljedica u slučaju nepoštovanja te ugovorne klauzule, odnosno ima li osnova za naknadu štete.
btw. BORS i IRB su upravo takav nonsense ugradili u uslove kreditne linije za demobilisane borce.
mislim da bilo koji ugovarač koji bi ugovorio takvo što ni sam nikada neće insistirati na tako ugovorenim obavezama druge strane..ja sam siguran da se niko,ni približno,ozbiljno ne bavi tim stvarima,jednostavno rečeno greške se prepisuju,i to je sve..
Shvatam da banke hoce da osiguraju svoja potrazivanja ali samo sto ne napisu da nesmijes da ides ni na odmor ili na neki drugi nacin da trosis pare, da bi oni bili sigurni da ce oni svoje kredite naplatiti.
@537.
zanimljivo pitanje..
koliko uspijevam pratiti praksu takve i sl klauzule banke (a i drugi ugovarači) često znaju “utrpavati” u jedan pravni posao (u ovom slučaju ugovor o jemstvu) koji nema nikakvog dodira sa tim klauzulama (bez obzira o kojim se klauzulama radi)..ne znam niti za jedan stav suda po ovom pitanju,ali moje mišljenje je da to nije prihvatljivo,a svakako je neuko miješati “babe i žabe” u pravnom prometu..ovdašnji ugovarači razmišljaju na način da sve što im padne na pamet “stave na papir”,samim tim i imenovane ugovore natrpaju kojekakvim “dodatnih uslovima/zahtjevima”..
Da li je po zakonu, da banka moze u ugovoru o jemstvu da uslovljava jemce da za sva buduca opterecenja imovine i primanja mora traziti pismenu saglasnost banke???
@535.
u komentaru greške nema (ili je ja nisam uočio :-)…
u istim sam ti problemima, samo što je kod mene bivša to sve odradila, tako da ćeš vrlo teško izbjeći, jer sam to prošao isti put, kao vidim da ćeš proći ti.Sve mi je jasno.
Sudija, ispravi me ako griješim.
Moraš platiti i od ”regresa gologuzana” izv. nema ništa.
Sreća bolja budužnost, neka te nađe u te prate u životu.
Želim ti sve najbolje, najviše sreće i zdravlja, sve zaboravi, naravno ako možeš!
@533.
možda ću sada otkriti “nešto što niste znali”
:-)
u slučaju da jemac vrati dug regresiraće se od sudužnika,pa Vam u tom krugu opet sve završi na korisnicima kredita (tj u Vašem slučaju sudužnicima-Vama i bivšem suprugu)..znači,opet Vam dođe na isto..tim putem možete samo dobiti na vremenu,ako Vam to nešto znači…
ziranti su njegova rodbina i samo se nadam da cemo svi podnijeti isti teret jer ne bjezim da otplatim takoreci svoj dio ali bi mi bilo puno lakse da i ostali plate dio jer su oni jos uvijek u srodstvu sa glavnim duznikom a sto ja vise nisam. ponadala sam se da cete mi “otkriti” nesto sto nisam znala :) u svakom slucaju hvala na komentaru.
@531.
ja ne znam kako sud tretira “prevarene žirante”,ali Vaš slučaj je prilično čist..bićete (vjerovatno) u obavezi po tom kreditu,a kako ćete to eventualno regresirati,e to ne mogu da Vam ovako komentarišem,a da to bude korektan komentar (za taj slučaj trebao bih ući u cijelu priču da bih shvatio kako je sve krenulo,gdje je sada,i koji su eventualni izlazi)..u svakom slučaju,ako se i desi da plaćate dug po tom kreditu,ne trebate odustati od regresiranja od bivšeg supruga..
saosjecam sa zirantima! iako sam suduznik u kreditu podignutom sa bivsim suprugom od tog kredita imam samo nocne more, nikakvu korist! postoji li mogucnost da me sud pocne tretirati kao i ostale prevarene zirante? jer moj bivsi suprug nema namjeru vracati taj kredit…..
@athena
vijest o kojoj si pisala..
http://www.capital.ba/dzombic-sankcionisati-kreditne-prevare/comment-page-1/#comment-35870
@528.
nemam šta za dodati,mogu samo da Vam se zahvalim na ovom post-u..
@527 sudija
nema bojazni da bih Vas mogao pogresno shvatiti. Ja samo iznosim primjere iz prakse. Nisam pravnik u bankarstvu, u bankarstvu su pravnici pomocno osoblje i njihova je uloga veoma potcjenjena te obicno ne ucestvuju ni u u jednoj fazi procesa donosenja odluka, sto je zbilja zalosno.
Sto se neukosti tice praksa u mnogim finansijskim institucijama vrvi od neukosti i to ne samo pravne. Krajnji rezultat te prakse su masivni finansijski gubitci u finansijskim institucijama ( iskazani u desetinama miliona KM) , “topljenje kapitala” i “izivljavanje ” nad zirantima.
@525.
nemoj me pogrešno shvatiti,ali taj “bankarski ugao” je poprilično neuk..ne bih komentarisao tvoj stav po stav,ali od svega navedenog tačno je jedino da će banka svoje potraživanje računovodstveno zatvoriti kada ga naplati..sve drugo je apsolutno netačno..nadam se da nisi pravnik u bankarstvu :-)
@524.
tako je,izvinjavam se na previdu…povjerilac!
@523
Nijedna banka nece nikada poduzimati pravne akcije za racun i u korist trecih lica, narocito ako su ta treca lica duznici od kojih se dug morao naplacivati prisilno, tj. od jemaca. Nakon sto naplati dug u cjelosti od jemca bank racunovodstveno zatvara kredit i posto nema vise potrazivanja duzna je izdati brisovnicu.
Ukoliko je pak od jemca naplacen samo dio duga glavnoga duznika a kredit je obezbijedjen hipotekom na imovinu glavnoga duznika ostatak kredita , zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troskovima sudskog postupka banka ce pokusati naplatiti prodajom zalozene imovine.
Ovo je odgovor na vase pitanje “iz ugla bankara”.
Poz
@sudija
Hvala
“a kada jemac izmiri obavezu zajmodavcu/kreditoru on postaje glavni dužnik sa svim pravima i obavezama koje je da tada imao zajmodavac/kreditor..”
Htio si reci da jemac postaje povjerilac a ne duznik?!?
@522.
ne da može,nego MORA !
to sam ja i pisao u početnim post-ovima..sporedna potraživanja i sredstva obezbjeđenja/osiguranja prate sudbinu glavnog potraživanja,a kada jemac izmiri obavezu zajmodavcu/kreditoru on postaje glavni dužnik sa svim pravima i obavezama koje je da tada imao zajmodavac/kreditor..
@sudija
Da li banka kao zajmodavac, moze hipoteku na (duznikovu) nekretninu prenijeti na jemca(kao sredstvo obezbjedjenja) ukoliko jemac vrati dug glavnog duznika u svrhu da se jemac moze naplatiti od glavnog duznika svoja potrazivanja koja je izmirio banci umjesto njega.
@517.
svakako ste korektno pronašli post 336..on se upravo i odnosi na Vaš slučaj (iskreno tek sam u postu 517 shvatio šta pitate)..
biću kratak,kada sud poništi neki pravni posao on će tom istom odlukom narediti da se stvari vrate na početak (prije samog zaključenja poništenog posla),samim tim Vi ćete postati ponovo vlasnik nekretnine a ista će biti oslobođena od svih tereta koje je naknadno uknjižio poklonoprimac (ugovor o zajmu će svakako vrijediti,ali neće biti obezbijeđen hipotekom)..niko nema pravo da se odriče (poklanja) imovine i da na taj način oštećuje povjerioce (jer ako Vi imate nekretninu vrijednu cca 100.000,00 KM,i isto toliko novca ste nekome dužni to faktički znači da Vi to i nemate,samim tim poklanjate nešto što nemate itd itd-ovo je više ljudska forma objašnjenja nego pravna ali se nadam da me razumijete)..na koncu,ja tako mislim,moguće da neko od kolega ima drugačiji stav,to ne znam…
Imovina nije bila založena niti je danas.
Mislim, eto neka bude banka, jer je kod nje dignut kredit.
@517 G2
Da li je imovina prije nego sto ste je se “oslobodili” bila zalozena ( upisan teret u teretnom listu)?
Na kojeg tacno povjerioca mislite kada pitate da li moze “neki povjerilac” traziti ponistenje ugovora o zajmu?
O cemu se tacno radi-kreditu ili zajmu?
Ima jos nekoliko pitanja ali da ne gnjavim previse.
Ako ste poklonili kucu na kojo je postojao teret hipoteke taj teret je presao na novog vlasnika.
@516 brkoug
Vaš dio iz teksta:
Od pravnika uvijek možeš čuti riječi “vladavina prava”, a nikada “vladavina pravde” jer oni time jasno kažu da nisu u funkciji pravde, nego prava kao tvorevine za zaštitu aktuelne vlasti.
Postavio bih pitanje:
Zašto je narodna poslovica:
Pravda dođe kad tad.
Pravda je spora, ali dostižna.
itd. uvijek se govori o pravdi.
Mi znamo da imamo ”mnogo prava” ali je pravda uvijek na nečijoj strani.
Oslobodio sam se imovine ugovorom o poklonu.Sada (poklonpirmoc)kao vlasnik hoće da sklopi ugovor o zajmu i da da založno pravo na pozajmljeni novac.Može li neki povjerilac tražiti poništenje ugovora o poklonu (sklopljen sve po propisu), a time i ugovor o zajmu (novi ugovor sa trećim licem) jer je na poklonjenu-primljenu stvar stavljena hipoteka.Slično @335 i 336.
510.Jazavac! Moraš uvažiti da je za razliku od inžinjera i ekonomista, kod kojih je dva više dva približno ili više od četiri, kod pravnika to uvijek tačno četiri, “osim ako materijalnim propisom nije drugačije određeno”.Takođe treba uvažiti i ono filozofsko; da je svaka država bolja od anarhije, iz čega je pravo i proisteklo kao zaštita vladajuće klase.Ako to uvažiš lakše ćeš razumjeti razliku između pravde i prava. Konačno, od pravnika uvijek možeš čuti riječi “vladavina prava”, a nikada “vladavina pravde” jer oni time jasno kažu da nisu u funkciji pravde, nego prava kao tvorevine za zaštitu aktuelne vlasti.
ili tako,meni je svejedno :-)
mislis sta ne rade? :)
ti si još uvijek na postu 62… ?? :-)
nepoznavanje prava skodi, definitivno.
hoćeš reći ne razumiješ šta rade?? :-)
Ma ja ne volim mnogo pravnike, vazda samo nesto mudruju a nista konkretno ne rade… Nema od tog leba.
u planu je da se ovaj portal preimenuje u “prvi poslovni i pravni portal u rs”,jer top teme se bave,gotovo isključivo,pravnim temama u privredi (i to najčešće krivičnim pravom) :-)
hehe jazavac portal je u planu :D
pravnim glupostima ???
A jeste vise dosadili s tim pravnim glupostima, otvorite si portal justicia i mi pa ajte tamo smarajte….
@504.
očigledno se ne razumijemo,jer miješate volje,namjere,(ne)pravo itd…
ne mogu ugovorne strane ugovarati koliko će nekretnina vrijediti danas-sutra,to sam podvukao…
a ne vidim što bi ugovor o poklonu bio ništav ukoliko poklonodavac daje saglasnost za uknjižbu te hipoteke..???
i pored dobre volje,ne razumijem šta pitate…
@502
Nesporazum je! Darodavac dao poklon nekretninu i izvršen prepis vlasništva, ostavio teret da se ne može otuđiti i opteretiti bez njegove pismene saglasnosti.Darodavac, daje saglasnost da se darovana nekretnina može opteretiti založnim pravom-hipotekom na ime zajmodavca u vrijednosti koju je dao zajmoprimaocu.
Da li mogu ugovorom o zajmu zajmodavac ugovoriti da iznos zajma danas odgovara iznosu kojim bi se trebao namiriti u vrijeme dospijeća ugovorenog roka vraćanja novčanog zajma.
zajmodavac i zajmoprimaoc se dogovaraju, da količina novca danas odgovara vrijednosti nekretnine na dan dospijelosti vraćanja duga, sa tim je saglasan i darodavac koji mi je darovao nekretninu.
Nije ovdje riječ o ništavosti ugovora o zajmu, već o ništavosti ugovora o poklonu od strane neke treće strane, a nekretnina u ovom momentu nije ničim uslovljena za otuđenje.
@499.
ja ću se osvrnuti na dio za koji mislim da ste pitali..
ukoliko Vi ne biste vratili zajam na vrijeme i na način koji ste ugovorili,zajmodavac mora pokrenuti izvršni postupak i Vaša će nekretnina biti prodata putem suda,i nikako drugačije..u tom postupku jedan od koraka je sudska procjena (tačnije,sud će narediti vještaku da procjeni nekretninu na iznos koji će sud koristiti u samom postupku)..
znači,apsolutno je zabranjeno da nekretnina terećena za zajam/kredit bilo kakvim automatizmom,dogovorom i sl. pređe u ruke povjerioca/zajmodavca/kreditora…to bi bila fiducija,ali da sada ne dužim o tome,mislim da sam ovaj put bio jasan/shvatio šta pitate…
Vaša priča me podsjeća na “zelenaške ucjene” jer sam čuo da su i oni (kao i legalni zajmodavci) počeli svoja potraživanja obezbjeđivati uknjižbom založnog prava na nekretninama…
@G2
Mislim da Vam je jasno da bez iznosenja svih detalja sporazuma nema nacina da Vam iko da tacan i potpun odgovor na pitanje koje ste postavili.
Uknjizba zaloznog prava je instrument obezbjedjenja kojim kreditor osigurava svoje potrazivanje. Ukoliko vam je nekretnina darovana postavlja se logicno pitanje kada je darodavcevo potrazivanje nastalo i po kom osnovu?
Da li Vam je nekretnina data na koristenje ili je izvrsen prepis vlasnistva?
Sto se tice sudijinog komentara vezanog za procjenu nekretnine ona je kod uknjizbe tereta obavezna kao i sporazum izmedju povjerioca i duznika i taksa na uknjizbu je vrlo visoka ( zavisi od iznosa kredita/zajma i vrijednosti nekretnine) a jos se mora platiti i procjena.
Sumnjam da bi se iko upustao u ovako skup posao bez velike potrebe ili se mozda radi o neobavijestenosti?
Koliko ja shvatam Vi biste (G2) da ponistite ugovor nakon nekog vremena, sto sugerise da je nekretnina darovana uz neki uslov koji ne moze, ili se ne zeli, biti ispunjen?
Veprica je na 30. tacki NSRS
http://www.narodnaskupstinars.net/cir/naslovna/vijest.php?id_vijest=617
Baš, sam pratio rad NSRS i nigdje u tačkama dnevnog reda nema o Izvještaju ABRS.
Mislim da bi bilo zanimljivo!
@496
Negdje gore ste pojašnjvali poništenje ugovora.Ako, nekretnina nije ”teretna” lakše je ga poništiti (da vam ne objašnjavam zbog čega mi to treba), ta nekretnina je rekao sam opterećenja od strane darodavca da se ne može otuđiti niti opteretiti bez njegove pismene saglasnosti. E, sada bi još da duplira i hipotekom.Ako uradimo ugovor o zajmu i kažemo uzimam cca 20.000 KM zajma na 5 godina, sada ugovorimo, ako na taj dan ne vratim da ta nekretnina koja je kao zalog data vrijedi na taj dan posle pet godina isto 20.000 KM i da je zajmodavac može prodati,prevesti u svoje vlasništvo ili neka radi šta hoće. to mi je ne jasno. Znači da mi se pojasni možemo li ugovoriti da predmet hipoteke vrijedi koliko danas uzmem novca u zajam.
Mislim, da ste me sada razumjeli.Hvala sudija.
Nemam,čekam šta će reći na Skupštini.
Samo je u najavama bilo da će biti izveštaj Agencije za bankarstvo i pominjali su Udruženje prevarenih žiranata…
Znaš ono kad informaciju čuješ napola…?
@493. athena
o čemu se to zapravo radilo,imaš li ikakvo dodatno saznanje u vezi te info??
@495.
ukoliko sam dobro shvatio tvoje pitanje,tu nema nikakvih problema..
darodavac će dati pismenu saglasnost za uknjižbu hipoteke u korist zajmodavca,a sama vrijednost nekretnine,koliko ja shvatam nije bitan element za uspostavu hipoteke,ali najbolje bi bilo to provjeriti sa notarom koji će ti (odnosno,kome već) raditi ugovor o hipoteci (ako si iz BiH) jer oni uvijek uzimaju procjenu kada obrađuju ugovor o hipoteci kod kreditnog posla (koliko ja znam)..što uzimaju nije mi jasno,do kraja..ako imaš još neku dilemu piši…
@494
Ugovor o poklonu je već sklopljen i uknjižen,nosi teret darodavca da se ne može otuđiti bez njegove pismene saglasnosti.Sada Darodavac bi poukao teret uz pismenu saglasnost i omogućio vlasniku da sklopi ugovor o novčanom zajmu (ugovor između dva fizička lica).Uslov zajmodavac traži založno pravo na visinu zajma na toj nekretnini odnosno njoj cijeloj jer ugovorom hoće da ugovore da ta nekretnina vrijedi, toliko ako se na ugovoreni dan ne vrati pozajmljeni iznos.Treba li procjena nekog stručnjaka ili se zajmodavac i zajmoprimaoc sami dogovaraju šta će vratiti ukoliko bude kasnio sa vraćanjem duga. Jer zajmoprimaoc ulaže ekretninu i sam jednim članom kaže da ona vrijedi ekvivalentno jednako pozajmeljenom novcu, i da je zajmodavac može bez saglasnosti zajmoprimaoca kao vlasnika prenijeti (zajmodavac) na svoje ime.
@ 492. G2
Hipoteka “prati” nekretninu kod promjene vlasnistva i moze se brisati jedino po osnovu povjeriocevog naloga koji se izdaje nakon sto je dug placen u cjelosti i/ili preuzimanjem zalozene nekretnine i njenom prodajom.
Samo pitanje nije jasno, jer moze se shvatiti i da se nekretnina opterecuje hipotekom nakon sto je darovana sto je skoro nemoguce.
Da li su “žiranti” usvojeni kao tačka dnevnog reda Skupštine? Nisam pratila…
Da li zna neko objasniti, da li bi ugovor o poklonu bio podložan ništavosti, ukoliko bi se još opteretio hipotekom?
Bas me interesuje koliko se poslanika NS RS nalazi u ulozi prevarenih ziranata, a koliko sa druge strane.
danas na sednici Skupštine prevareni žiranti…
U svsakom slučaju sudija hvala na linku i komentaru, i ovdje nema se šta komentarisati-platiće dvostruko:kredit i krivična odgovornost!
Ja, sam upravo mišljenja, da je sada da ne lupam mnogo ovakvih ili sličnih kredita odobreno. Ovo je slučaj, gdje su ”upetljani” glavni dužnik i žiranti (solidarni su-dužnici). Ali, sada da ne lupam na pamet, masa kredita je odobrena uz malverzacije Banaka i MKO.
Masa kredita je odobravana, tako što se žirantu priča jedna priča, ne upiše se iznos kredita i posle digne mnogo veća suma,prave se falsifikovani izvodi iz CRK (to od banaka i MKO) itd.
A, eto dobro posluju dobiše neku veče i najveće nagrade za najmenadžere ”Prizma”, ovi drugi ”Mikrofin” kao najuspješnija MKO.
Poenta, ako bi se bavili aspektom kao kreditnim poslom čija je posljedica izvršenje KD-a, što bi svaki slučaj trebalo istražiti, kao što sam gore i navodio, a imalo bi efekta gdje su kao izvršioci ili saizvršioci službena lica banke.
Iznio sam da ne ponavljam moj slučaj gdje su sv tri izvršioca KD pravosnažno osuđena.
E, ne znam oko tih limita, opterećenja plata-primanja,koliki iznos i kako su odobravani krediti, tu ne znam da li ima rješenje?
A, ove druge stvari posebno iz ZOO tu vrlo malo ima prostora da se šta uradi.
pozz
ŽIRANT/athena
evo situacije o kojoj smo ovdje u nekoliko navrata pisali..i iz ovog je jasno zbog čega se ne bismo trebali ovdje previše baviti kreditnim poslom kao posljedicom izvršenja krivičnog djela..
http://www.capital.ba/osumnjiceni-za-obmanu-pri-dobijanju-kredita/
@486
Hvala na pojašnjenju, mislim da sam shvatila. Bitno je da moj drug zna da NE MORA ništa potpisati, a kako će se s bankom dogovoriti, to je već druga priča.
@484.
mijenja na stvari,ne mijenja na pravu..tada je interes nasljednika direktniji,pa je samim tim i logika mnogo tješnja..i ja bih kao povjerilac ostavioca (bez obzira na ostavinsku raspravu itd) odmah pozvao nasljednika na potencijalni dogovor..isto bih uradio i u obrnutoj situaciji..
….”jer ja mislim UPRAVO DA BANKA NEMA PRAVA TO DA TRAŽI. Meni to liči na ono “uhvati na brzaka”.”…. – kad kažem imaju pravo,to znači da banka u tom slučaju ne radi ništa nelegalno..”imaju pravo” ne znači da nasljednik ima obavezu (nije klasična obligacija),to je ona životna konstrukcija “imam pravo”..npr ja imam pravo da neku osobu pozovem na kafu,a ta osoba može kako hoće (a i to može da liči na “uhvati na brzaka”)….na to “pravo” sam mislio (mnogo štošta se hvata “na brzaka” kod nas,pa nisu banke/mko izvan te priče)..
Sudija mislio sam onog po Ustavu RS glavnog grada.
pozz
@482
hvala za savet
@483
Ti tužioci su, znači, mistery…ma naći će se valjda neki. Ljudi rade, ne borave na forumima…
@483
Pitanje: a šta da je korisnik kredita fizičko lice…zar to menja stvar? Zar svejedno ne treba sačekati ostavinsku raspravu?
Na čemu se zasniva “pravo” banke da traži, ovo mi je veoma zanimljivo, jer ja mislim UPRAVO DA BANKA NEMA PRAVA TO DA TRAŽI. Meni to liči na ono “uhvati na brzaka”.
vratih se sa odmora :-) (nije odmor,posao je u pitanju)..
459.
athena vjerovala ili ne ja ne znam niti jednog tužioca..znači,rado bih ali nemam uslova..
470.
korisnik kredita je preduzeće,a ne fizičko lice..u svakom slučaju,oni imaju pravo da traže,a tvoj kolega ima pravo da im to ne dozvoli..
@ŽIRANT
jesam iz glavnog grada (kako ga ti zoveš),a mlad sam da bih imao uslove za posao koji nudiš..to će biti jednog dana,valjda :-)
470.athena: Odmah sin treba slučaj prijaviti agenciji za bankarstvo: usmeno ili pismeno. Neka uzme ime i prezime osobi kojoj je u ABRS prijavio, pa da vidiš kako se djeluje. ja sam imao jedan slučaj i kada sam ih prijavio u agenciju da vidite i nedeljom rade samo da mi pojasne kako oni nisu krivi već je problem u softveru. I usmeno i pismeno su mi dali odogovr.
Akcionar i ostali!
Vjeruj-te da ovo nisam siburno besmisleno zamislio.
Ja, mislim, da bi ova firma sigurno doživela reputaciju.
Pa pazite, imamo jednom rečju, danas jegdje pročitah podatak opet ko u to vjeruje da u CB BiH ima ovakvih slučajeva 35.000 koji su predmet ove diskusije.
Akcionar, eto ti si ekonomista, a procjena je sigurno da bi bar 10% bili klijetni te firme.
Ja, sigurno tvrdim da bar 50% posebno kod MKO krediti nisu regularni.
E, moja ideja je tu, ako smatraju oni koji su zainteresovani, sigurno ne bi bio promašaj.
Imali bi sigurno odličnu saradnju sa klijentima-žirantima,glavnim dužnicima (jer ne mali broj i njih je prevaren) ima li bi i banke-MKO (no one već imaju svoje advokate), ali traganje za klijentima,firmama je interesantna stvar ima mnogo toga, razna vještačenja itd, da ne nabrajam.
Mislim da je interesantan predlog.
A, ovo preko udruženja, bez potcjenjivanja, može samo poslužiti kao politički marketing ili nešto
”da se pokuša”. Ovako, radimo za profit.
Athena, izvini na predlogu za direktora, imam ja percepciju, da bi ste bili odličan čovjek za neki od poslova i koje ste struke ako nije tajna.
Pozz.
@479
“U svakom ekonomisti čuči dobar pravnik.”
Ovo nisu reči ni Rikarda, ni Smita no jedne mudre gospođe…
@477
Interesantan prijedlog. Takva kancelarija koja bi se izborila sa bankarima i njihovim pravnicima bi sigurno vrlo brzo stekla reputaciju. Ako bi sutra i ostala bez posla (odbrane klijenata od finansijskih prevara od strane banaka/mko) to bi značilo da je bankarski sistem napredovao na dobrobit klijenata.
P.S. Ja sam ekonomista, a ne pravnik :)
@477
Ja ne volim biti direktor.
A i čini mi se da sam jedina žena na toj kadrovskoj listi…što već nije u redu.
Ali, mogu razmisliti (ha ha), ako se osvrneš na 470.
Nisi ni pogledao.
ŠMRC.
AThena!
Prijedlog: osnivamo konsalting firmu za pravno zastupanje u svim predmetima,krivičnog, građanskog, perničnog, izvršnog, radnog,
vanparničnog i svih vidova postupaka.
Direktor-Athena sa ograničenom odgovornošću.
Sudija pravni zastupnik-vjerujem da ima pravosudni sipit,
Bojan-za krivično pravo,
ja-marketing,
Akcionar -pravo,
Brković-finansije,
E.ljudi, hajde da se organizujemo i osnujemo dobru firmu za sve ove prevare,
spojićemo i imati profita i biti najjači u regiji, jer ovo tek počinje.
Dobro svi prozvani i neprozvani razmislite.
Ja, zanm dobro marketing, još malo sam bliži nekoj vrsti prava, ali o tom po tom.
Sudija, razmisli i Advokatska kancelarija, da ih pobucamo bafr u 50% garantujem ti
ono što ja znam.
A, tek naknada štete,materijalne i nematerijalne.
odlična i privlačna ideja, jača od ovog udruženja.
Recite gdje i kako da to iz organizujemo.
Jer nastupamo zvanično kao registrovana firma.
Imam, već dio sličan ovom, još fali drugi dio.
ADVOKATSKA KANCELARIJA-sudija raznmisli?????????
Athena!
Lijep pozdrav,nisam odustao od ovoga, čuva, ovcde,cepam drva, ‘ladovina, surfujem.
Smišljam odbranu za moj slučaj broj sa posta 151.
ovaj što sam opisao smatram završenim, još da ja krenem sa kontratužbim za naknadu štete. Nematerijalna mi je draža od svih. Moram na vještačenje, dobio sam mnoge bolesti. Tražim sstrani institut, već sam dobio uputnicu za liječenje u EU. Viza mi ne treba imam CRO.
Lijep pozdrav.
Sudija, brate reci destinaciju, ali znam da nisi iz glavnog grada RS. K
ladimo se!
Athena!
Sestro, kakva ABRS ne meješaju se u svoj posao.
To je ustanova gdje direktor ima DESET HILJADA KM PLATU!
jesu li žirant i sudija na godišnjem?
pa nije fino otići a ne javiti se…
E pa onda ovaj slučaj može komotno da se prijavi i po to po FRIŠKO PROPISANOJ ODLUCI AGENCIJE ZA BANKARSTVO.
POLGEDAJTE SL.GLasnik broj 58, strana 35 i 36.
Da li se konačno nešto počelo rešavati?
@470 Athena
Koliko je meni poznato, banka nema nikakvo pravo tražiti da sin pokojnika potpiše mjenicu. Potraživanje iz imovine pokojnika, aktiviranje žiranata i drugih instrumenata kojim je kredit bio obezbjeđen je moguće, ali tražiti od nasljednika da potpiše mjenicu na davno plasiran kredit je klasična zloupotreba.
Eto i na ovom primjeru vidimo kako rade bankari koji kažu da je bankarski sistem najuređeniji..i kako suštinski nemamo nikakvog regulatora tržišta.
@Athena
Ma to ti je klasicni pokusaj hvatanja na foru. Neka im samo kaze da ce im se javiti advokat. Poslije toga obicno usute. Znam za slican slucaj, bili su naporni, ali su poslije odustali kad su vidjeli da se ljudi ne daju navuci tako lako.
@sudija
Za osobu pod nickom sudija – molio bih da posalje kontakt email na [email protected] u vezi sa pravnim savjetom..
HITNO!!!!!!!!!!
MOLIM SUDIJU DA SE UKLJUČI!!!!!!!
A MOŽE I NEKO DRUGI!!!!!
Mom prijatelju je umro otac čija je firma imala kredit u banci. Koliko znam, čeka se ostavinska rasprava i tek tad banka može iz imovine da se naplati.Bar bi tako trebalo.
Ali, bankari zovu sina da potpiše menicu za taj kredit. kAO, eto, da se oni obezbede…
Sin ima drugu firmu,koja radi nezavisno od očeve firme, i otvorio je firmu dok mu je još otac bio živ.
DA LI BANKA IMA PRAVO OVO TRAŽITI OD SINA ILI JE OVO LOV U MUTNOM?
jA SAM MU SAVETOVALA DA NIPOŠTO NE POTPISUJE MENICU, JER SAM NA OVIM STRANICAMA SHVATILA KAKVA JE MOĆ MENICE.
Molim uključenje svih snaga ovog foruma.
Žirante, evo i ovaj link
http://ius.bloger.hr/post/besplatni-pravni-savjeti-zasto-otvaram-ovaj-blog/929810.aspx
sve ovo činim, jer još uvek tragaš za odgovorom na svoje pitanje, zar ne?
Da se razumemo, ovo gore nije nikakva reklama, sve to nađoh na ovom sajtu što sam gore postavila.
Svaka čast da ima i ovakvih!
Vidi, evo ga za krivično pravo!
Ukoliko želite, POSTAVITE I VI PRAVNO PITANJE
Ukoliko Vas intreresuje saradnja i stručna pravna pomoć iz obalsti krivičog prava i građansko imovinskih odnosa, obratite nam se. Biće nam zadovoljstvo ukoliko možemo da vam izadjemo u susret.
Advokatska kancelarija Radivojević nalazi se u Beogradu u ul. Svetozara Ćorovića br. 13, a prijem stranaka je ponedeljkom, utorkom i četvrtkom, od 18 – 20 časova. Telefon kancelarije: 011/322-34-99.
@463 athena
Tužilaštvo naravno da mora reagovati. Ali rekao sam Vam, ako Vi ne pratite dovoljno čitav taj tok (znam da ZKP ne daje to pravo) prikupljanja materujalnih dokaza, a ima te ih (dužni ste ih čak i dati osim ako ste oslobodđeni po ZKP-u) rekao sam Vam i znam slučaj gdje se ti državni instituti indolentno ponašaju.Za to mislim, da bi neke materijalne dokaze mogli istražiti i privatni istražitelji po zahtjevu žiranata-dužnika ili bilo koje zainteresovane strane, ali te dokaze ukoliko imaju dokaznu snagu u krivičnom postupku krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti privatni istražitelji dužni su ih ustupiti tužilaštvu. ali oni su ”stari lisci” posebno ako ih adekvatno platite , doći će do pravih materijalnih dokaza, koji vjerujem biće neoborivi. Oni mogu javno nuditi nagradu za dobijanje informacija o tim materijalnim dokazima i prikupljati materijalne dokaze, ali isključivo od lica koja su voljna dobrovoljno dati te dokaze (osim ako nisu u obavezi dati tužilaštvu).tužilaštvo se sigurno neće ljutiiti i ko im ddonese i prezentira te ddokaze. Recimo masa MKO falsifikuje potpise, na mjenici,ugovoru o jemstvu,administrativnoj zabrani itd. Privatni istražitelji će Vam to prije završiti i dokazati od mnogih državnih organa (jer i oni će izvršiti vještaćenje recimo potpisa).
pozz
Jesi li bio nekad ovde:
http://www.obrasci.com/pravni-saveti.php
To sam sad otkrila.
Ovo sam prepisao integralni tekst, a ostalo je stvar mislim prvenstveno ”špekulanata”, koji je ima za posledicu čime je rezultirao.
Tako, da mislim da postoje i neka druga Uputstva o recimo načinu i postupku odobravanja i rješavanja zahtjeva za kredite (limiti,jemci,garancije,ko odlučuje itd).
Član 130/98 ZOO Ovlaštenja lica koja obavljaju određene poslove
Lica koja rade na poslovimačije je obavljanjevezano za zaključivanje i ispunjavanja određenih ugovora kao što su prodavači u prodavnicama,koji obavljaju određene usluge u ugostiteljstvu,lica na poslivima šaltersle službeu pošti,u banka i sl.ovlaštena su samim time za zaključivanje i ispunjavanje tih ugovora.
Vezano za @404 i @461
zar nije jednostavnije podneti prijavu tužilaštvu ili policiji? (zaista ne razumem kako to može ići po nekim pravilima)
Imaju li oni dužnost reagovati ili ne?
Da li se sve ovo mora odvijati uz prisustvo kreditnog službenika i u finansijkoj ustanovi koja npr. daje kredit?
Je l ne može malo “kroz prste”: da menicu donese gl. dužnik il njegov drug, drugarica…žirantu “na noge” da se ovaj ne pati, nego SAMO sa potpiše?
@404 bosmane
Da li znate i jednu agenciju koja postoji u BiH, koja bi mogla raditi ovakve stvari?
Meni je nepoznato, ako znate javite, rado bi se angažovao da to odradimo.
Pozz i Hvala!
Ako nekoga interesuje evo pronašao sam i ovo:
Na osnovu člana 68.Zakona o bankama (Sl.glasnik RS br. 44/03 i br.74/04) i Zakona o mjenici Sl.glasnik RS br. 32/01. donešeno je UPUSTVO O KORIŠTENJU MJENICE KAO INSTRUMENTA OBEZBJEĐENJA KREDITNIH ARANĐMANA
U dijelu koji nosi naslov: Način potpisivanja fizičkog lica na mjenici
član cca
Kada mjenicu potpisuje fizičko lice u svojstvu bilo kojeg mjeničnopravnog subjekta-dužnika,ovlašteni službenik Banke-MKO dužan je voditi računa da mu fizičko lice na mjenici upiše slijedeće sastojke:
-Zapis (a ne potpis) o imenu i prezimenu fizičkog lica, ispisan čitljivim rukopisom, hemijskom olovkom ili mašinski,
-adresa,odnosno prebivalište fizičkog lica, JMBG (jedinstveni matični broj fizičkog lica),
-vlastoručni potpis fizičkog lica.
Ovakav način potpisivanja fizičkog lica je uobičajen u poslovnoj praksi bez obzira u kojoj ulozi to lice potpisuje (kao izdavalac-trasant,avalista,akceptant,indosant itd) jer se time umanjuje opasnost od falsifikovanja potpisa i istovremeno olakšava utvršivanje istinosti potpisa pojedine osobe.
Prilikom potpisivanja mjenice,ovlašteni radnik Banke će izvršiti potpunu identifikaciju fizičkog lica koji lično, pred njim,potpisuje mjenicu u svojstvu mjeničnog dužnika.Identifikacija se vrši na način što se upoređuju lični podaci fizičkog lica upisani na mjenici, sa istim podacima iz njegove lične karte, a naročito JMBG i vlastoručni potpis.
Vlastoručni potpis fizičkog lica na mjenici,u pravilu treba da bude isti kao u njegovoj novoj ”CIPS”-ličnoj karti.
Ti uporno dozivaš…ali ništa.
ne znam zašto se sudija oglušio o moj predlog da dovede incognito kolegu tužioca, il nekog drugog iz krivičnog prava.
PA da on pokuša pomoći.
Dakle?
Vidim, svi polako gume snagu-energiju, volju, prepušteni sami sebi kao brod koji tone na pučini.
Ova diskusija je bila interesantna, a rekao sam ulazi polako u finiš nezainteresovanosti, osim nas još par, ostalo se ljudi pomirili sa sudbinom i čaku nas nova, pucanja porodica-brakova, nova ubistva, nova samoubistva, novo,novo…………………………..
IAKO JE OVA TEMA MOGLA BITI INICIJALNA KAPISLA, BAR DA SE NEŠTO KRENE I NAĐE NEKO OBOSTRANO KORISNO RIJEŠENJE.
NO NIKO OD NADLEŽNIH SE NE TRUDI.
Poslije svakog zimskog sna mečke se bude
To je zov pirode…
Eto malo i metafore, kad već ništa nismo rešili
Sudija!
U svakom slučaju složićete se da tamo gdje je čist kredit nema se šta tražiti.
Rekao sam tamo gdje ima primjesa da nešto nije u redu treba pokušavati na razno razne načine, po meni nije postupak sa krivičnim prijavama, je dobar, jer to kasnije daje povoda u parničnom postupku dosta materijalni dokaza čime se mogu neke radnje dokazati.
Ali, opet tvrdim i ponavljam da je svaki slučaj za sebe i treba ga pogledati i onda eventualno preduzeti nešto.
U svakom slučaju hvala, na pomoći-edukaciji.
takođe pohvalne su zadnje 3 rečenice na postu 448. ali šta vredi, kada niko neće ni da ”makne” ko je nadležan.
A,pitam se i zašto bi se ”miješao u svoj posao” kada je bolje ležati i ne ”čačkati mečku”.
Puno rupa…
tako je,član 61. ZOO..mada,ne znam koliko će ti pomoći sam član s obzirom da je o tom problemu napisano stranica sam bog zna koliko,i još nije sve riješeno..
evo i teksta člana:
Bitna zabluda
Član 61
(1) Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se zaključuje ugovor ako se zaključuje s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po nameri stranaka smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače zaključila ugovor takve sadržine.
(2) Učesnici koja je u zabludi može tražiti poništaj ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri zaključenju ugovora nije postupala s pažnjom koja se u prometu zahteva.
(3) U slučaju poništaja ugovora zbog zablude, druga savesna strana ima pravo da traži naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
(4) Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna da izvrši ugovor kao da zablude nije bilo.
451 i 452
Ništa nisam prećutao, ako mislite na presude u krivičnom postupku.
Athena:
Bitna zabluda član 61 ZOO (sudija ispravi me ako griješim).
SUDIJIN CITAT:”za mene je zanimljivija teza ništavosti ugovora o jemstvu usljed bitne zablude prilikom njegovog zaključenja”
Koji član reguliše ovu “bitnu zabludu”?
Obećavam da ništa više neću danas pitati…
450.
o tom smo već pričali..izvršenjem krivičnog djela niko ne može imati koristi,samim tim Vi ćete pričekati (malo) sudsku odluku,ali možete mirno spavati (naravno,ukoliko nešto niste prešutjeli..)..
Sudija!
Poznato mi je da su gotovo svi ti odnosi na ovom portalu regulisani ZOO
Ali u mom slučaju o kom sam gore naveo, da imam 3 pravosnažne presude za KD:prevaru,nesavjestan rad u službi, obmana pri dobijanju kredita,smatram dovoljni materijalni dokazi za bitnu zabludu i mane volje.
pozz
@448
sve što ste naveli je razočaravajuće i zastrašujuće, ali ISTINITO.
žirant/athena
činjenica da meni krivično pravo nije rutina,i ovdje se tim pitanjem nisam bavio pretjerano jer sam i ranije pisao da izvršenje krivičnih djela,a vezano za posao kreditiranja,za mene i nije neka tema (ja tako mislim..) iz prostog razloga,tu nema puno priče…ponašanja koja su rame uz rame sa ubistvom, razbojništvom, ucjenama itd itd nisu relevantna za komentarisanje..ukoliko neko lice smatra da je oštećeno izvršenjem krivičnog djela treba to tako i da tretira, i to je to…kako će reagovati tužilaštvo i sud, ko zna…
za mene je zanimljivija teza ništavosti ugovora o jemstvu usljed bitne zablude prilikom njegovog zaključenja, i te bih presude jako volio vidjeti…
zanimljiva mi je nemoć sistema da se bavi živim problemom..
zanimljive su mi reakcije banaka,nema ih…sve je isto…
sve u svemu,oni koji bi trebali da vuku naprijed („elitni sistemi“,tvorci sistema itd…),ne pale ni na guranje…
442. zdravka
pogledajte post 339. i neke naredne..tema je bila otprilike ista kao i Vaše pitanje…
A razmišljam, kad bi sudija mogao dovesti ovde incognito jednog tužioca, nekog kolegu, da pod pseudonimom napiše i on svoje mišljenje, to bi bilo od pomoći. Jer, zaista je taj čovek, sudija, ko god da je, veliki doprinos ovde dao. Pa zar mora on jedini to da bude? Čitajući njegove psotove sam zaključila da on u suštini veruje da su u pitanju slučajevi prevare, ali nema iskustvo u praksi te prirode, pa neće da izleće sa zaključcima. Jer, da ne veruje, ne bi dolazio stalno. Možda grešim. Ispraviće me on već.
Dakle, Žirante, što se tiče tvog, a i ovog slučaja koji ja proučavam, meni se čini prosto kao pasulj: prevara i od strane gl. dužnika(ovaj moj slučaj) i od strane MKO i banaka i to po istom članu KZ RS: 239 ili možda 265. Znači: finansijske institucije su uvidom u CKR i poznajući situaciju dužnika sigurno i mimo CKR, vođene težnjom da prodaju kredit ili da daju drugi kredit kako bi se zatvorio prvi (ili da bi pokrili grešku svog službenika kod prvog kredita, imam i taj slučaj!!!!!)tražill žrtveno jagnje – žiranta. Prećutali su informaciju o kreditnoj sposobnosti dužnika, dali papire na potpis i završili posao. To se da dokazati upravo redosledom radnji: jednim nizom ckr-ova o stanju obaveza gl. dužnika i njegovih ranijih žiranata (jer ih je bilo, ohoho). Utvrđivanjem ukupnog iznosa zaduženja gl. dužnika u pojedinim momentima odobravanja novih kredita zaključuje se da su sve te fin. institucije gl. dužnika od početka smatrale nepouzdanim ali su zato trljale ruke gledajući njegove žirante. Svojim ponašanjem (a to nije greška samo kreditnih službenika, nego i direktora poslovnica koji su jako dobro upućeni u sve) su tako omogućili gl. dužniku da izvrši krivično delo prevare. Pri tome su finansijski oštetili žiranta (vraća kredit, il je već pod stečajem ako ima firmu, il je mrtav). O nematerijalnoj šteti tek treba pričati.
Ne radi se više ni o toj menici, nek je naplate, ali…da se samo istera kazna pravedna ako ima krivnje.To je nekako pošteno: npr. ja dovedena u zabludu, potpišem i ugovor i menicu i sve. Potpisano, gotovo. Prihvatam. Ali ako je u tom procesu dovođenja u zabludu, prikrivanja, za mene nastala ogromna materijalna šteta (npr. vraćam ogroman iznos)a znam ko je sve kumovao tome…pa čekaj malo…moraju i ostali nečim platiti. Kaznom, kaznom. Ali nek je pošteno.)
Dakle, mislim, čućemo se još, sigurno…
Nisi jedini koji ne spavaš.Ja radim nešto drugo, al ovde svratim…nekako sam se odomaćila.
Hm…za ovaj slučaj što me interesuje, a želim nekako pomoći, sam saznala neke činjenice koje su po sebi odlike krivičnog dela prevare od strane gl. dužnika. E sad, obzirom na obim i broj kredita koji je podigao, logično, dolazim i do banaka i MKO. zAISTA BIH VOLELA BITI PRISUTNA NA TAKVOM suđenju gde bi sudija mogao doneti presudu da nema odgovornosti banaka i MKO u istom tom delu prevare.To bi bilo nečuveno. Posle toga bih mogla samo da se bavim pletenjem npr. Digla bih ruke od svega u što verujem. Ovo pišem da bih ti dočarala kako se osećam.
Vidim da si pomislio da ću se povući-možda i hoću, malo. Ali, zaista, ako saznam neke korisne informacije, javiću se sigurno.Od tebe bi bilo od pomoći ako bi mogao navesti one tvoje presude – njihove oznake, broj dokumenta i sl. Ako i kad nekome zatreba, da se nečiji advokat može pozvati na njih.
Izvinjavam se na permutaciji slova Athena, ali nema veze i lijep pozdrav!!
Mislim, da ova tema polako ulazi u svoj finiš, gdje će najvjerovatnije ostati ljudi, koji mogu i hoće da pomognu mnogima sličnim meni, a posebno kalibra sudije i još par ljudi. Sudija mi se kao čovjek dopada da je stvarno ostavio mnogo vremena i uložio truda i dao do znanja da je poenta u mnogim stvarima regulisana ZOO. Vrlo malo nas običnih ljudi se razumije u tu oblast. Već krivična oblast mi je malo bliska, ali nisam tu neki expert,Srđan isto tako davao je svoje mišljenje i tumačenje i više ne mogu da se sjetim.
Ali, vjerujem da se ovdje radi o jednom organizovanom kriminalu, čak je gore neko i pomenuo neka MKO, iznio sam i znam slučajeve preepravljanja izvoda iz CRK-a.
Ne želim ovdje da iznosim slučaj, gdje je žena odbijena za kredit jer je navodno priložila falsifikovan izvod iz CRK-a.Banka prijavi slučaj Tužilaštvu i nakon sprovedene istrage podigne se optužnica i sud je potvrdi.Na izjašnjavanju o krivici žena se izjasnila da se ne osjeća krivom i nije počinila KD obmana pri dobijanju kredita i drugih pogodnosti.
U međuvremenu od te iste banke (glavna centrala) postavimo upit ko pribavlja izvode iz CRK-a odgovore vrlo brzo da to radi banka po službenoj dužnosti. Pošaljemo upit Centralnoj banci BiH odjeljenju za centralne registre kredita i oni potvrde, da je kreditni referent iz te banke upravo upadao u sistem CB BIH.
Pazite, šta rade opet uzimaju referenti ili mili Bog više zna ko preprvljaju te izvode bez znanja klijenata, da bi mu negdje posle rekao može on srediti kredit ili nejo sa ulice. U ovom slučaju
direktor te lokalne banke je primjetio da je falsifikovan izvod klijenta, sam je znao ko pribavlja izvod, a opet podnijeli krivičnu prijavu na klijenta.
Nakon održanog glavnog pretresa i dokaznih činjenica odnosno odgovora iz centrale banke da oni pribavljaju izvod, odgovora iz CB BiH da je lokalna banka ulazila na to i to ime sa datumom i lozinkom operatera (jer u bankama sam određena lica imaju pasvord za CRK-a) tužilac je odustao od daljeg gonjenja te žene, ali nažalost nije dalje ništa preduzeto, a i ova žena klijent bila je u poodmakloj trudnoći tako da nije ništa tražila.
Tako da se apsolutno slažem sa tom tvojom prvom i ponovljenom rećenicom da NEŠTO SMRDI,AL NE DA SMRDI…..
Mislim, da se ovdje radi o organizovanom kriminalu i formiranim zločinačkim udruženjima.
Mene čudi da ova pojava koja urušava stanje bezbjednosti, kao pojavni oblik ne zainteresuje nadležne, jer kao što si rekla, a i ja sam to iznosio već ljudi se ubijaju, pucaju brakovi,porodice. Koga je to briga.
Neku veče bila je neka politička emisija i vidim neki iznosi u programu svoje stranke, ako dođu na vlast da će uvesti pojam ”ličnog bankrota”, što po meni je vrlo dobra stvar, ali kada bi se sprovodila na američki način, gdje već uveliko na tome rade.
Nemam živaca ni vremena da ovo ”bulaznim” jer je to bez veze.
Sudija koliko vidim niste iz glavnog grada RS, ali ako budem kada tamo dolazio naćićemo se, a athema, tebi mogu poslati neki skraćeni opis čitavog slučaja.
Sudska praksa već postoji, znam više slučajeva ove prirode, tako d bi neko mogao da organizuje neki zvanični sastanak kome bi se rado odazvao, ali bez sudije ne bi i par ovih ljudi sa ovog portala.
Athena, nema tu mnogo mudrovanja u pogledu da li ima ili nema krivičnog djela, sami procjenite čitav predmet i vidite da li ima osnova krivičnog gonjenja.
Ako je kredit čist nema se šta tražiti.
Ali, gdje ima elemenata da nije čisto da se dobro poraditi, ali morate se dosta vi angažovati da pribavite materijalne dokaze i pratite čitav tok faza postupka od statusa osumnjičenih, kroz istragu okrivljenih, optužnicom dobiju status optuženi i dokaznim postupkom na glavnom pretresu ako ima dokaza OSUĐENI.
Rekao sam pribavite materijalne dokaze, ovdje po ZKP to obavezno radi tužilaštvo sa svojim naredbama koje obično daje policiji, ali kada vi u početnoj fazi date dovoljno materijalnih dokaza onda i oni, iako nisu mnogo zainteresovani jer se dešava da su sigurno indolentni da adekvatno rade taj posao moraju raditi, ako ste recimo sigurni da je nešto falsifikovano,prevara,nesavjsno poslovanje, upad u zaštićeni kompjutrski sitem, neovlašteno pristupanje u određene baze podataka,lažne činjenice pri aplikaciji i mnogo toga.
Sudija, nešto si se ućutao.
Sretan vam svima vikend i laku noć, a vjerujem biće i sutra pisanije, a sama tema je druga na top listi ovog portala.
@441
Nisam Athema, nego Athena, al nema veze.
Moj slučaj nije moj uopšte, nego sam, verovao ili ne, se zainteresovala iz novina za slučaj o kojem se mnogo pisalo. Povezala konce i shvatila da je jedan čovek, očigledno uz pomoć finansijskih institucija ojadio nekoliko ljudi. Onda sam se još malo raspitala…I taj slučaj je sličan tvom, ali i GORI. Ako se nešto preduzme i postigne, sigurno će biti i ovde informacija o tome. Meni je bitno da sam na ovim stranicama shvatila da sam u pravu. Vraćam se na rečenicu koju sam napisala među prvima NEŠTO SMRDI, al ne da SMRDI…
Takođe sam shvatila da su jedini put krivične prijave, argumenti i činjenice. A ako se počne klupko odmotavati, ljude samo treba informisati o tome. To je najviše što možemo da učinimo jedni za druge.
sudija moze pitanje ja i muz imamo struje preko 2000 km a stalno placam(svaki mjesec) po 30 maraka ali racun stalno raste!! bojim se,sta da radim,ako iskljuce,kod kuce mi djeca mala!kazu za neku zastaru da moram placati jednu godinu tacan iznos koliki dolazi taj mesec i onda se pozvati? ili ne,a moze li ovako ko sto moj muz placa 30 km svaki mesec,da li to dolazi u obzir za zastarU?upomoc
Sudija i 122. to je neka naša narodna izreka i upućena je sudiji (nije uvreda), jer sam sam u sebi se ubjedio da nemam više poštenja, iako sam ga imao do bola, sve me ubilo,neki dan sam išao i psihijatru, žena psihijatar, kada sam joj sve opisao kaže, ”vi ste stvarno kapacitet da sve ovo izdržite”.
Bojane u svakom slučaju hvala Vam, da nam je jedan dobar ovdje na portalu krivičar, kao sudija što zna ZOO pa da te dve stvari se spoje, ja mislim da bi se moglo dosta poraditi, a tražiti od nekog donatora nešto sredstava za ovaj projekat koji bi bio van NVO (imam aroganciju na njih jer su u gro slučajeva produžena ruka strane i domaće politike).
Athena,mislim d ati okrugli stolovi ništa ne bi doprinijeli i vjerujte da ova diskusija na ovom portalu je bolja od svake te medijske emisije.
Možda bi malo mediji dali edukacije i opomene, a ovo gdje smo već zarobljeni nema lijeka.
Lijek treba tražiti u pravnim finesama, po meni to bi bilo najbolje, tamo gdje su čisti krediti ne vrijedi ni pokušavati, ali gdje ima primjesa da nije sve po PS-u tu bih išao malo istraživački i več onda nikome nije svejedno ni glavnom dužniku, a posebno Banke i MKO;MKO;MKO oni su dosta liberalni, evo vidim danas mi čovjek reče da ne unose podatke u CRK nakon odobravanja kredita.
Athema, opišite svoj slučaj bez iznošenja podataka o banci MKO, žirantima itd, ali da vidimo šta tu ima da bi se moglo pomoći.
Recimo može sudija da vam da savjet, Bojan, možda donekle i ja,Raković,akcionar,122 ne znam više ko se pojavljuje sa bar nekim mišljenjem-znanjem.
Hvala…
@438.
šta znam,lijepo zvuči..
@437
Pa znam da deluje neozbiljno, ali ovde se upravo traži ko je taj FAKTOR koji ima dovoljno srčanosti KAO I priliku (na takvoj je funckiji ili društvenoj lestvici)da ovo istera?
I ???????
Nema ga??????
Ako nema srčanosti (želje, volje, akcije, upornosti), onda se mora tražiti ko je taj FAKTOR koji ima motivaciju i priliku(ovim gore bi se prikupili poenčići fini za političare): oni treba samo da pokrenu stručne umove da nađu rešenje i onda da kažu: Evo ga, mi smo to rešili, glasajte za nas!
Napomena: naglasak je na “REŠILI” a ne “REŠIĆEMO.”
434.
bile su neke emisije na atv-u,ali nije bilo bog zna kako korisno..
priča oko izbora meni djeluje neozbiljno,jer su u pitanju sistemske promjene koju trebaju iznijeti krajnje stručni ljudi (pitanje je da li ih uopšte imamo) a ne (pred)izborni trik..političare u ovo ne treba uključivati,bez obzira što će se sve na koncu ipak odigrati u nsrs,ali to tada samo struka smije da se bavi ovim ili sličnim pitanjima..drugačija postupanja ne nose rješenje,siguran sam…
@Zirant
Cestitam na dosadasnjim postignutim rezultatima na sudu, sve najbolje ti zelim i da si nam ziv i zdrav jos 100 godina :) Pozdrav!
Ili da citiram jednog prijatelja: ako želiš skrenuti pažnju nekome u ovoj državi, pošto su svi oguglali, moraš baciti (figurativno) atomsku bombu.
A kako bi se sva ova priča uklopila u predizbornu kampanju, koja bi se stranka svesrdno založila da ovaj problem istera do kraja (ali do izbora)? Pa da svesrdno glasamo za tu stranku? Možda je ovo nekome primamljivo?
Nadam se da ne kršim neki zakon ovim postom, ali ako imam pravo glasa, imam pravo i pitati ŠTA BI BILO KAD BI BILO?
@431
Na koji način zainteresivati medije da se napravi emisija, sa konkretno ovim Vašim slučajem i da se pripreme tužilaštvo, sudije, advokati i neki pojedinac (to može biti novinar) sa svim ovim argumentima. I da se decidno navede šta je rešenje za svaku od vaših navedenih stavki?
Pri tome se čak ne moraju imenovati ni banke ni MKO, nego teoretski primer a sa činjenicama iz prakse.
Napominjem: svrha takve emisije ne bi bila debata o tome šta treba ubuduće dodatno regulisati, to je tek drugi korak, nego UPRAVO TUMAČENJE da li u tom konkretnom primeru ima ili ne znakova krivičnih dela, odgovornih lica, itd.
@432
Možda je rešenje samo kap u moru…ali ne slažete li se da je krajnje vreme da se BAR počne…KAP PO KAP?
ILI JE POTREBAN CUNAMI?
@žirant
gotovo sva pitanja koja ste kandidovali (izvršenje kd,Zakon o radu i zaduženje,odgovornost pravnog lica itd) smo već,manje više,prešli..u globalu slažem se da rješenje sigurno postoji,samo je pitanje ko ga zna (mislim na tim) i ko ima motiv da to riješi/rješava (s obzirom da s eradi o velikom poslu)..a pogotovu što i samo rješenje predstavlja samo kap u moru svega što nas čeka..
@122
ja mislim da su to riječi upućene meni,a ne “pravom sudiji” :-)
ni odvod vode nismo riješili kako treba,a ne pravni sistem (novine pišu da su štete od polava preko 100.000.000,00 KM),više ljudi je u problemu zbog toga,mnogo više,nego zbog jemčenje,a ni tim (niti ičim) se ovdje niko ozbiljno ne bavi..
Jel’ te sud osudio za uvredu suda za tu tvoju recenicu s pocetka ?
@430
Jednom sam rekao sudiji ”Moj časni i pošteni sudija, kao što sm ti i sam do ne davno bio i ja sam”!
Pazite u postu 429 govorio sam o krivičnoj prijavi koju sam podnio prije toga je banka-MKO podnijela preglog za izvršenje, ja uložio prigovor i prešlo u parnicu, nakon toga podnio sam krivičnu prijavu protiv svih aktera slučaja, na moj predlog da separnični postupak umiri dok se ne završi krivični postupak.
Nakon sporoveenog krivičnog postupka i održanog glavnog pretresa naveo sam Vam gore, ko je i kako osuđen. Prije par dana bio je nastvljen parnični postupak, a zbog neuredne dostave (smijao sam se na sudu i sudija je prokomentarisao isto) tužiocu (Banka-MKO jer sam jaa tuženi u parničnom postupku) nisu stvorene procesne pretpostavke, tako da je proces-pripremno ročište odgođeno za jesen.Znači uspio sam u krivičnom postupku dokazati da je u konkretnom slučaju izvršeno krivično djelo za sve aktere, osim Banke-MKO (meni je bitan njihov službenik).Znači to sam uspio.
Sada ću da vidim šta će dalje biti u konkretnom slučaju u parničnom postupku, ali vjerujem da ću uspjeti sa pravosnažnim presudama.
Pazite, nešto ja ne biježim od obaveza-odgovornosti, ali treba iznalaziti rješenje gdje god ima prostora da se pomogne ljudima, jer sam mnogo kivan na ove ”prifitere”, a prvenstveno mislim na banke i MKO. Čak su mi MKO veći profiteri nego banke, jer one održavaju jedno finansijsko tržište jedne države i kada njega nema onda je kolaps.
MKO su zamišljene kao neprofitne finansijske institucije za podsticajne razvojne programe.
Pogledajte njihova kamata na godišnjem nivou iznosi kod nekih gotovo nevjerovatnih 40%, to je apsurd, da im Vlada i jednog i drugo entiteta to dozvoli. Ako su osnovani za to onda bi to trebale po meni biti neke manje kamate (mislim da su duplo manje kamate kod banaka, samo je procedura komplikovanija) čime bi se upravo dao podsticaj.
Dalje, ne mogu da shvatim kako oni prave i prikazuju finansijski izvještaj, kada sa tako enormnim kamatama nemaju dobiti, jer oni po zakonu koji reguliše njihov rad ne mogu ostvariti dobit. Šta oni u šta ukalkulišu to ne znam.
Da Vam kažem ja se bavim jednim neobičnim zanimanjem, tako da mi je par kao ovaj sudija, ali čovjek je specijalizirao obligacije, da je stručnjaka iz krivičnog, finansijskog ili još nekih drugih prava za ovu diskusiju, moglo bi se vjerudjem naći rješenje.
Međutim, sami vidite, kakva je situacija u ovoj državi, kada bi i tražili finansijsku pomoć kao NVO mislite da bi dobili?Prije će dobiti ovi izvinite na izrazu ”p…ri”, a mislim da ste gledali bilo je u ZGB,treba da se održi i u BGD, nego da se istraže slučajevi, gdje se ljudi ubijaju, pucaju porodice,otimačine ljudi ostaju bez igdje ičega itd.
Ja sam prošao slično.
pozz
@428
To se traži, druže sudija!Hvala.
@429
Uh, trebaće mi malo vremena da proučim sve ovo što ste napisali.
Prosto ne mogu verovati da ste dobili spor, evo, još jednom pitam: jeste li iskreni? (bez uvrede).
Što se tiče vašeg problema (@151), ja još nemam rešenje (vidite da sam o sličnom problemu i ja pisala u @ 406), ali ako dođem do nekih informacija, rado ću ih podeliti ovde sa vama. Ipak je sudija trenutno najkompetentniji pa se nadam da će vam odgovoriti.
A, možda i nema potrebe otvarati forum, evo ovo mesto je odlično za to, jer je puno informacija na jednom mestu.
Hvala i vama.
@425
Rekao sam Vam tumačenje pravnih normi krivičnog prava i obligacionog nije mi u ”struci mnogo’.
Mislim, da svaki slučaj je za sebe zaseban, što daje osnova da se pogleda šta se može učiniti bilo po pitanju krivične odgovornosti ili po ZOO ili nekom drugom Zakonu, a bi se ljudima pomoglo.
Sudija,kažem Vam samo da se ne mogu-ne znam, odnosno nemam svovje viđenje.
Imam viđenje prvenstveno recimo, gdje je dokazana krivična odgovornost ovlaštenih lica u bankama i MKO, da bi se moglo dovesti u vezu sa mnogim slučajevima gdje bi se ljudi-žiranti mogli osloboditi ”date”odgovornosti.
Pazite, recimo u ovom mom slučaju pravno lice nije osuđeno iako je njihov kreditni službenik osuđen za krivično djelo nesavjestan rad u službi član 354. stav 2. KZ RS, jer su se oni branili da je kreditni referent isključivo to lice koje prikuplja i obrađuje sve podatke, a Kreditni odbor samo ”formalno” nakon njegovog izlaganja-prezentovanja činjenica za kredit (kreditni službenik) na tom sastanku odobrava kredit, a imaju i interni akt koji tako propisuje. U klauzulama uguvora, stoji da davalac kredita mora provjeravati namjenski utrošena sredstva (govorim o namjenskom kreditu) oni to ne rade, jer su u startu dali kredit bez osnova, a da ne govorim ko im je zadužen ispašće da je taj kreditni referent, što mislim da nije po zakonu sukoba interesa (ja radim jedan posao i sam sebe kontrolišem).
E,član 127. KZRS u osnovima odgovornosti pravnog lica kaže:
Za krivično djelo koje je učinilac (znači učinilac i osuđeni su za mene isti, jer imamo svršeno i dokazano krivično djelo)učinio u ime,za račun pravnog lica (u radnom odnosu je učinilac kod tog pravnog lica), odgovorno je pravno lice:
a, onda u tačkama 1.-4 nabraja:
1.kada obilježja učinjenog KD proizilaze iz odluke,naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravnog lica ili,
2.kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica uticali na učinioca ili mu omogućili da učini krivično djelo, ili
3.kada pravno lice raspolaže sa protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivičnim djelom, ili
4.kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica propustili dužni nadzor nad zakonitošću rada radnika.
Iz ovoga po meni u tačci 4.citiranog Zakona mnogo toga leži u pogledu odgovornosti pravnog lica, premda i ostale tačke se mnogo dodiruju, posebno što se većina kredita daje odlukama, što daje povoda za odgovornost pravnog lica.
Mišljenja sam da bi neko trebao sklopiti mozaik više zakona (ZOO,ZKP,Zakon o mjenici, zakon o finanisjskom i bankarskom poslovanju, propise koji regulišu kako i pod kojim uslovima se može odobriti kredit-meni ta materija nije potpuno jasna itd)
Malo mi je nejasno da ZOR nema u početku veze sa odobravanjem kredita, jer se svagdje pominje da se ne može plata opteretiti neznam do cca 1/3 (vrlo malo-nikako banke i MKO znaju ili provjeravaju ostala primanja) ZOIP mi je jasan on je na kraju kada se ne krene sa tužbama za prinudnu naplatu.
Osnovna je greška u samom startu po meni, ako ja hoću nekom da budem žirant, samim tim što mi je rekao da nema više kredita, smatam da je kreditno sposoban, jer vjerujem da ima neki propis koji kaže da banka ili MKO ne može odobriti kredit, ako ne ispunjava uslove .Banke i MKO po službenoj dužnosti pribavljaju izvode iz CRK i imaju uvid u kreditnu sposobnost, da li ili ne trebaju odobriti kredit ispade da je to njihova slobodna procjena-stvar, a da ne govorim da žirant formalno potpiše više u kafani ili na koljenu mjenicu, ugovor o jemstu itd.a nakon mjesec-dva žirante za vrat da vraćaju kredite.
@426
Znači ja imam sve 3 presude:
l.ovlašteno lice banke-MKO osuđeno za KD nesavjestan rad u službi član 354. KZ RS jer je omogućio drugom licu da izvrši KD prevara član 239, a treće lice osuđeno za KD odmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti član 283. KZ RS.
Znači imao sam volju biti žirant tom za prevaru, on našao drugo lice na koje digao kredit, a to sve omogućio kreditni službenik (skraćeno).
No, ja imam teži slučaj sa kojim tek treba da se borim što sam iznio na postu broj 151.
Tragam za rješenjem, a mogao bi mi sudija pomoći komentarom krivičnog djela Upad u kompjuterski sistem član 271. KZ RS ili nešto od KD falsifikovanja.
Najvjerovatnije, da je opet tamo neki kreditni službenik (ne vjerujem da je u dogovoru sa glavnim dužnikom) falsifikovao izvod iz CRK i nije prikazao stanje kreditne zaduženosti veće je nekim ”marifetlucima” napravio novi izvod CRK gdje nema nabrojanih kredita i priložio ga uz kreditnidosije, što je naravno prošlo na Kreditnom odboru.
Da li bi ovaj krivični osnov poništio Ugovor o kreditu, to bih pitao sudiju.
A,Athema malo sam se udaljio od Vas, apsolutno se slažem i mislim da taj tzv.NVO je promašena stvar u ovoj državi (pročitao sam negdje da godišnje troše oko 125 (STODVADESETPET) MILIONA MARAKA za razno razne ”aktivnosti”. A, takođe mislim da i ovo Udruženje prevarenih država ne funkcioniše kako je bar po meni zamišljeno, jer je ipak kao udruženje trebalo da se pojavi pred mnogo organa i institucija, ovako čini mi se nisu se oglasili ni na ovom portalu.
Ali, vjerujte da sam ja na ovom portalu mnogo toga sada shvatio-naučio, a nadam se i mnogima drugima pomoglo da se pokušavaju čupati.
No, opet mislim, da je svaki slučaj za sebe i tu treba tražiti rješenje ponaosob za svaki konkretan slučaj, ali ima vjerujem i nekih univerzalnih rješenja.
Sviđa, mi se Vaš predlog da se malo udružimo, ili da otvorimo negdje neki forum, vjerujem da i ovim bankama i MKO je stalo do jednog reda u ovoj državi (ali njih opet interesuje profit i krojiće Zakone kako njima odgovara).
pozz
@426.
što se tiče pitanja štete,ja bih u bilo kojem sporu koji bih vodio istakao i takav zahtjev..da li bi uspio u njemu zavisi isključivo od očiglednosti/opravdanosti zahtjeva..to je dosta zanimljivo pitanje,i svakako mislim da ga treba uobziriti kod ovakvih i sličnih slučajeva…
Tek sad sam pročitala dobar deo postova,(i nisam još sve), pa ovde ima mojih istomišljenika dosta. Pozdravljam sve “Žirantove” postove, a naročito 218 i 290, i od “Akcionara” 231.
“Sudiju” ne treba komentarisati, svaka čast čoveku na vremenu i energiji, iako nas često hladnim tušem polije, al bar pomaže svojim prisustvom ovde.
E sad, kad vidim da ima još ljudi koji misle kao ja, jer ja se opet vraćam na slučajeve prezaduženih dužnika kojima su odobravani novi i novi krediti, LJUDI to jeste PREVARA žiranata, a od strane i dužnika i finansijskih institucija, tu NEMA DILEME,samo je potrebna stručna pomoć da taj vid prevare definiše I UPAKUJE u članove odgovarajućih zakona.
@424
Pa ti si dosta postigao. Mnogo sam zainteresovana za te presude koje imaš.Da li bi bio dobar i ljubazan da napišeš kakav je tekst presude, odnosno onaj deo da je neko kriv po tom i tom članu tog i tog zakona? Mogu ti ostaviti i mail adresu ili ti meni. Vidim, po tvojim poslednjim pitanjima “sudiji” da si sad krenuo na banke. A da te malo “naložim” još, a evo gosp. sudije da odmah saseče ako nisam u pravu, jesi li razmišljao i o traženju naknade za nematerijalnu štetu: narušavanje ugleda, strah i tome slično.Imam dobar tekst o tome.
Nešto razmišljam, neko poput tebe i još par nas sa ovih stranica, međusobnim pomaganjem i zalaganjem…usudila bih se reći da bismo mogli napraviti pravi BUM.PRESEDAN.Možda ne bi bilo loše da se udružimo ( ne kroz organizaciju), nego ovako.Inače, ova udruženja prevarenih žiranata ništa nisu postigla, a do sada su trebali. Ili ne rade ništa ili im nije dovoljno stalo, jer da im je stalo, našli bi načina. Ono što si rekao u jednom postu: pa da se njih toliko udruži i simbolično da neki novac i angažuje EKSPERTA dovoljno ludog da ne odustane do kraja…do sada bi nešto napravili. Imali bi ostali oštećeni ljudi slučajeve u sudskoj praksi na koje bi se mogli osloniti u sopstvenim procesima.
424.
u pravu ste,meni krivično pravo nije svakodnevnica,ali bez obzira na to pomno sam pročitao članove koje ste naveli i iskreno ne vidim niti u jednom od njih put ka ovoj temi..
obradiću samo jedan član,čisto kao uzorak da shvatite kako razmišljam:
Oštećenje ili povlašćivanje povjerilaca
Član 262.
(1) Ko znajući da je postao nesposoban za plaćanje, isplatom duga ili na drugi način stavi kojeg povjerioca u povoljniji položaj i time znatno ošteti najmanje jednog od svojih povjerilaca,
kazniće se zatvorom od šest mjeseci do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se ko znajući da je postao nesposoban za plaćanje, a u namjeri da izigra povjerioce, prizna neistinito potraživanje, sastavi lažan ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom ošteti najmanje jednog od svojih povjerilaca.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila znatna šteta ili ako je radi toga prema oštećenom pokrenut postupak prinudnog poravnanja ili stečaj,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
iz samog teksta zakona jasno je da se biće ovog krivičnog djela ne ostvaruje u kreditnom i sl aranžmanima o kojima mi ovdje diskutujemo..u pitanju je (zlo)namjerno pogodovanje jednom na štetu ostalih povjerilaca..
npr ja sam dužan Vama i još petorici povjerilaca po 1.000,00 KM..imam samo 1.000,00 KM i tu jednu dam Vama kako bih izmirio dug,a ostala četvorica ostaju uskraćeni..to je tzv osnovo krivično djelo,a kvalifikovani oblici su objašnjeni u stavovima 2. i 3…ukoliko Vi imate neko drugačije viđenje napišite šta mislite,tj kako Vi tumačite članove koje ste naveli,pa ćemo i to zajedno prodiskutovati…
Poštovani sudija u svakom slučaju, dali ste dosta savjeta (meni edukacije iz oblasti koja mi nije bliska).
Takođe, pohvalno je i za mnoge ostale, ali kao što je negdje sudija naglasio ima i besmislenih stvari.
Sa athenom se slažem, da u nekim stvarima ima logike, a sudija čovjek sa svoje strane smatra da logika i pravo ne idu zajedno, kao i mnoge stvari.
Vidim sudija, da ste mnogo (specijalizovani za ZOO-građanske stvari).
Međutim, smatram da bi se mnogi takođe slučajevi
u vezi žiranata- kredita, mogli riješiti, kao što sam naveo da se uključe mnoge institucije prvenstveno nadležne:Tužilaštvo, MUP,ABRS itd.
@414
Ja, sada mirno čekam sledeću raspravu, imam pravosnažnu presudu za prevaru lica kome sam namjeravao biti žirant (jer je kredit digao na drugo lice), glavni dužnik je (koji je upravo to drugo lice) je pravnosnažno osuđen i kreditni službenik takođe, koji je radio u ime i za račun tog pravnog koje odobrilo kredit. Međutim samo mi je žao što nisu ”našli” elemenata bića KD za pravno lice da krivično odgovara.
Ja, sam lično podnio prijavu tužilaštvu zbog počinjenih krivičnih djela.
Sud nešto malo razvlači u parničnom postupku protiv mene, a nisu me pozivali niti upoznali od strane suda ili tužilaštva kada su održavani glavni pretresi da iskažem imovinsko pravni zahtjev, čime bi sigurno tražio naknadu štete i piništavanje odrešenog pravnog posla (Glava XIV od člana 103-114 ZKP RS), a tužilaštvo me ovih dana upoznalo da su donešene nabrojane pravosnažne presude.
Tako da ću najvjerovatnije sada tražiti naknadu štete, samo mi je žao što ne mogu od pravnog lica.
SUDIJA!
Molim Vas kakav je Vaš pogled da li ima elemenata bića krivičnog djela u sledećim članovima KZ-a RS,koji bi se mogli dovesti u vezu sa ovom temom i to:
-član 262 Oštećenje ili povlašćivanje povjerilaca,
-član 263.Zloupotreba oblaštenja u privredi,
-član 264.Nesavjesno privredno poslovanje,
-član 265.Poslovna prevara.
Mislim, takođe ako ima neko od dobrih poznavaoca krivičnog prava, mogao bih dosta pomoći na ovoj diskusiji.
pozz
:-)
E, a trebalo bi, logično je…
420.
razumijemo se poprilično dobro,ali zadnja rečenica je možda ključ ono malo razlikovanja koje naslućujem..
pravo i logika ne idu zajedno…
To za vrednosne sisteme, moral, etiku i sl. ne pije vode kod ovih “starih lisaca”. Čast izuzecima. Ali, ova omladina je grupa na koju treba delovati. Upravo edukacijom. Znanje je moć.A od starijih generacija mislim da nije mnogo očekivati da pomognu: isticanjem propusta koji se dešavaju u praksi, sugestijama tipa koji su putevi za promene.Mene lično ljuti kad neko uporno brani postojeća rešenja koja se u praksi pokazuju apsolutno pogrešnim.
Zato se opet vraćam na ponašanje banaka i MKO. PO MENI su to direktni saučesnici u prevarama (slučaj nsveden u @406). znači, neko je omogućio nekom licu da izvrši krivično delo prevare. I to ej sve učinjeno u zemlji u kojoj, evo tako zaključismo, krivični zakon nije predvideo sankcije za banke i MKO. Ovo je nešto što već treba da je na dnevnom redu Skupštine. Kako niko to ne shvata? I uporedo već treba da je pokrenut proces revizije u bankama i MKO za sve tako odobrene kredite.
Ja nisam pravnik, al se uvek držim logike.
Hvala za link!
evo ti link prečišćenog teksta :
http://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon.php?id_zakona=457
razumijem tvrdnju da je najgore ne činiti ništa,ali nisam stekao utisak da je rješenje u predloženom..i ja bih mnogo toga mijenjao,ali ne obvezivanjem i represijom,nego edukacijom,isticanjem Vrijednosnih sistema i sl…
@417
U kojem Sl.glasniku je objavljen taj prečišćeni tekst,ako ga već imate pred sobom?
Ne slažem se da je rešenje u redu. Treba obavezati upravo finansijske (kreditne) institucije da:
ili ne dopuste ovakav sučaj (@406, drugi aspekt)ili ako se već desi da prijave slučaj potencijalne prevare(ili izraze sumnju).
Po meni bi to bilo sasvim u redu.
Najgore je ne činiti NIŠTA. Ili, kako bi rekla jedna reklamna kampanja: NIJE SVEJEDNO.
@416.
to je u prečišćenom tekstu ZKP-a (koji ja imam pred sobom) član 221.
mislim da je intencija zakonopisca/zakonodavca da omogući savjesnim građanima da mogu prijaviti krivično djelo “bilo kome” u javnim preduzećima/ustanovama (a ne da razmišljaju ko je nadležan),a ove je obavezao da ako se desi takav slučaj da to saznanje moraju proslijediti na pravu adresu,ja to tako tumačim…bilo bi surovo obavezati sve nas da prijavljujemo djela minornije zaprijećene kazne od one koja je sad normirana..za mene je sadašnje rješenje sasvim u redu…
@413
kako, pa kao da ne gledamo isti zakon?
JA sam pronašla ovo:
ISTRAGA
Član 213.
Obaveza prijavljivanja krivičnog djela
(1) Službena i odgovorna lica u svim organima
vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduzećima i
ustanovama dužni su da prijave krivična djela o kojima
su obaviješteni ili za koja saznaju na koji drugi način.
U takvim okolnostima, službeno i odgovorno lice će
preduzeti mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog
djela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno
krivično djelo i drugi dokazi o njima i obavijestiće o
tome, bez odlaganja, ovlašteno službeno lice ili tužilaštvo.
414.
koliko shvatam taj slučaj je dobrim dijelom riješen na sudu (pisali ste o krivičnim presudama..)..da li je to taj slučaj,ili nije??
nesporno je da izvršenje krivičnog djela treba tako i tretirati,ali 99,5% problema vraćanja tuđih kredita jeste činjenica što su jemci pomogli glavnim dužnicima da se pruže koliko nisu dugački (znam,može se tumačiti da su im u tome pomogle i banke,i jesu,ali tek nakon što su ih podržali jemci)..ili su u međuvremenu ostali bez posla,smanjene su im plate,rate se krenule sustizati itd itd..
@ 406
Drugi aspekt. Ako zanemarim slučaj da neko vraća jedan jedini nečiji kredit (brat, kum, prijatelj9, jer dužnik zaista nije mogao dalje, ali se zato osvrnem na slučajeve gdje nekoliko ljudi vraćaju kredite za istog čoveka što ukazuje na smišljenu prevaru tog lica, zar nisu banke ili MKO koje su upoznate sa tim činjenicama (i to prve!) učinile krivično delo ne prijavljujući takvo krivično delo tužilaštvu, ili bar ne izražavajući sumnju u tako nešto?
Možete se opet uhvatiti zakona. I neprijavljivanje krivičnog dela je kršenje zakona.
Kako, da nisu odgovorne Banke i MKO, jer su oni saizvršioci u prevarama, jer su direktno omogućili da to lice digne više kredita, iako su (Banke i MKO) znale upravo što nisu poštovale procedure koje su sve nabrojane na ovom portalu, a iznosio ih je pretežno Sudija,Srđan i još par ljudi sa stručnim tumačenjem.
Kao što rekla Athena, ovdje nešto smrdi, gdje ne smije niko da se uhvati u koštac, eto neko gore reče da se u HYpo banci glavni direktor bavi istraživanjem 75 sumnjivih kredita, dali je u Bih ili negdje drugo. Ako je gdje drugo onda će nešto biti, ako nije ovde nema ništa.
Ko je pomogao iznesenom problemu na ovom portalu u slučaju@151?
evo člana ZKP-a:
Član 213.
Odobrenje za gonjenje učinilaca i gonjenje po prijedlogu
(1) Kad je ovim zakonom, odnosno drugim opštim aktom donesenim na osnovu Ustava ili zakona određeno da je za gonjenje pojedinih krivičnih djela potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, tužilac ne može pokrenuti, odnosno nastaviti istragu niti podići optužnicu, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.
(2) Za krivična djela za koja se goni po prijedlogu oštećenog, prijedlog se podnosi nadležnom tužiocu u roku od tri mjeseca od dana kad je oštećeni saznao za krivično djelo i učinioca.
stav 2. ovog člana tretira pitanje o kojem diskutujemo,i činjenica nigdje ne piše “ima pravo”,ali je i više nego jasno da će tužilac određena krivična djela goniti samo ako prethodno dobije prijavu od strane oštećenog..znači,oštećeni ima pravo da pokrene postupak ukoliko smatra da je oštećen određenim djelom koje ima obilježja krivičnog..ja to tako tumačim…na koncu,u pravu si,možda smo otišli predaleko sa diskusijom u odnosu na tvoj inicijalni mail (pogotovu što sam se ja uhvatio za njegov “nebitniji dio”,ako sam :-))..
U članu 213. se ne pominje “ima pravo” nego “dužni su”, ali su sporni subjekti, tako da ovaj Zakon treba popraviti, da se proširi sa javnih preduzeća i ustanova na šire…eto ga, samo sam htela uskočiti, a odoh, odoh…u debatu
410.
i član 213. ZKP-a reguliše pravo,a ne obavezu..slažem se sa Vama da je kod nas mnogo štošta zakazalo,ali svjedoci smo da “lažno prijavljena/optužena” lica (lica za koja se u postupku utvrdila nevinost,a ne krivica) trenutno od države potražuju desetine miliona KM-ova odštete (to će biti veliki balast našem pravosuđu u narednom periodu,s obzirom da mi još nismo ni dječije bolesti pravosudnog sistema preboljeli,a kamoli ove koje se već javlaju)..
Mislila sam na taj član,ali i na onaj 213.
Vrlo dobro tumačenje, hvala.
Nije sve u obavezama. Ima nešto i u pravima i u odnosu prema društvu. Neka se barem zna kakvi smo.
407.
ukoliko ste mislili na ovaj član:
Član 222. ZKP – prečišćen tekst
Prijavljivanje krivičnog djela od strane građana
(1) Građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela.
(2) Svako je dužan prijaviti izvršenje krivičnog djela kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo.
samo stav 2. navedenog zakona tretira obavezu,ali upućuje na KZ, u kojem je obaveza prijavljivanja ustanovljena za djela za koja se može izreći kazna zatvora do 20 godina ili kazna doživotnog zatvora…
e sada,trebalo bi razmotriti pod koje biste Vi krivično djelo podveli “postupanje banke” (ili koga već),pa provjeriti koja je zaprijećena kazna,pa tek onda shvatiti da li ste obavezni to djelo prijaviti,ili ga samo imate pravo prijaviti (stav 1. člana 222. ZKP-a)..
suština je,po mom mišljenju da obaveza ne postoji (nećemo prekršiti zakon ukoliko to postupanje ne prijavimo),pravo imamo…
407.
Zakona o krivičnom postupku, ako ga dobro tumačim.
@406.
samo ću kratko prokomentarisati Vašu zadnju rečenicu :
“I neprijavljivanje krivičnog dela je kršenje zakona.” – zanima me kojeg zakona?
i da li znate koje su sankcije za lažno prijavljivanje krivičnog djela?
Ja ću se ubaciti kratko, da samo dam mišljenje o temi. Sve postove nisam pročitala, ali analizirajući one početne i poznajući situaciju u društvu, moj LOGIČAN zaključak je: mislim da Agencija za bankarstvo, a preko nje ni banke ni MKO, ne vrše dobro svoj posao. Ako zanemarimo profit banaka kao jedini pokazatelj nego pogledamo društvo u celini ( a neko treba i to da gleda, zar ne?) onda ova slika: sve veći broj žiranata koji vraćaju tuđe kredite, samoubistva ili najave istih, vapaji i apeli , govore da NEŠTO SMRDI, NEŠTO NE VALJA, NEŠTO TREBA MENJATI.
Možda se gubitak pojedinaca (kao čovek sa početka priče) ne smatra za neke od vas velikim gubitkom (u gornjim postovima je bilo takvih konotacija, tipa: sam pao,sam se udario) .
Za mene je gubitak čoveka najveći gubitak. I posledica koja dovoljno ukazuje na činjenicu da nešto ne valja u sistemu.
Drugi aspekt. Ako zanemarim slučaj da neko vraća jedan jedini nečiji kredit (brat, kum, prijatelj9, jer dužnik zaista nije mogao dalje, ali se zato osvrnem na slučajeve gdje nekoliko ljudi vraćaju kredite za istog čoveka što ukazuje na smišljenu prevaru tog lica, zar nisu banke ili MKO koje su upoznate sa tim činjenicama (i to prve!) učinile krivično delo ne prijavljujući takvo krivično delo tužilaštvu, ili bar ne izražavajući sumnju u tako nešto?
Možete se opet uhvatiti zakona. I neprijavljivanje krivičnog dela je kršenje zakona.
@403. jazavac
s obzirom na okolnosti (da ih ne nabrajam,mislim na cjelokupan sistem u kojem živimo..),na moje godine života,godine rada,ja sam vrhunski pravnik,a ne samo bolji od lošeg..
zapljena po pristanku dužnika (u narodu poznata kao administrativna zabrana) ima samo dejstvo ukoliko je lice zaposleno (znači zaposleno,u obzir ne dolaze drugi statusi..),te ukoliko već nema zaduženja koja bi izvršenjem i same administrativne probila limite o kojima sam u više navrata pisao u gornjim post-ovima (1/3 i/ili 1/2 plate itd..)..tačna je tvrdnja da je (eventualna) naplata putem administrativne zabrane brži put,i to je sve..miješati administrativnu sa ugovorom o jemstvu,ili bolje rečeno posmatrati ih kao da su u istom košu je sasvim neuko,po mom mišljenju..samim tim nije ni moguće na ovakvom mjestu elaborirati suštinu/razlike jednog i drugog instrumenta koje povjerioci (u našoj temi banke) koriste za naplatu svojih potraživanja..
XD je potpisao ugovor o jemstvu i ukoliko se ne dokaže da je isti pravno nevaljan (ništav),on će biti pravni osnov da sud XD-a obaveže da dug izmiri..3-5 godina (ukoliko bi proces toliko trajao) podrazumijeva samo da će XD platiti i kamate u visini duga (ako je danas dužan 1.000,00 KM,po navedenom platiće cca 2.000,00 KM..).da sam ja na njegovom mjestu ovu “katastrofu” bih spriječio na način da čim prije dogovorim otplatu ili šta već sa bankom povjeriocem,kako bih stopirao kamate,a nikako ne bih kontao ko će za 3-5 godina biti živ a ko mrtav…a onda slijedi pokušaj naplate od glavnog dužnika,ili solidarnih jemaca ako ih je bilo u tom poslu itd itd…
Krajnje je vrijeme da se privatne agencije-detektivske ali ne samo za krvne delikte već i za kriminalno-privredne radnje angažuju u istraživanju učinjenih (ne)djela. Zašto ne bi oni istraživali ako to neće državni organi koji su plaćeni za taj posao. Ako postoje agencije za obezbeđenje ljudi, objekata zašto ne bi bili i ljudi koji se bave istraživanjem krivičnih djela ali u privatno-agencijskom okviru.
@sudija
A da te pitam: sta mislis za koliko ce godina sud donijeti presudu na osnovu ugovora o jemstvu? Ne bih rekao prije 3-5… A do tad ko ziv ko mrtav…. A kad ima administrativnu zabranu odmah mu skida sa racuna. Nisi los pravnik ali ti nedostaje malo ekonomske prakse.
@401.
za mene tvoja info je prvi glas o tom načinu rješavanja problema koji je aktuelan na ovoj temi..
Čitam na drugom naslovu da Direkcija HYPO Banke ispituje 75 kredita plasiranih pod sumnjivim uslovima u BiH.
Da li ovo Udruženje što se formiralo za ”prevarene” šttediše interesuje za ovo znali o čemu je riječ.
Zna li neko gdje postoje Privatne detektivske agencije, jer sam čuo da oni uspješno sprovode istrage.
Čuo sam u hrvatskoj je bilo sličnih slučajeva i ljudi angažovali detektive.
Znali iko, adresu bar koje u RS?
hvala administratoru,pozdrav
@XD
potpisao si ugovor o jemstvu,i to je to,banka će te tužiti na osnovu tog ugovora,sud će sigurno donijeti presudu koja predstavlja izvršni naslov (ukoliko ugovor nije ništav,ali to je d(r)uga priča),na osnovu njega banka će ući u izvršni postupak i naplatiti svoje potraživanje (ako ima iz čega,i ako dug u međuvremenu ne izmiri glavni dužnik ili neko drugo lice..)..mjenica,administrativna zabrana i ugovor o jemstvu nemaju ama baš nikakve veze jedno sa drugim..ja nemam problem da shvatim da ti to nije jasno,ako nije (ili bilo kome drugom),ali ako si već ovdje tražio pomoć trebaš biti svijestan da mnogi komentatori na tvoj i slične upite pišu svoja mišljenja,nagađanja,stavove,iskustva – što može biti itekako “opasno”,a svakako je danguba!
XD onako kako ja vidim stvari, banka ti je uzela administratvnu zabranu i moze da ti skida sa plate, na osnovu Ugovora o jemstvu, naravno do 50%. To sto nisu ispostovali proceduru prilikom pustanja sredstava ne moze te “osloboditi” od obaveze. Ugovor je vazeci. jbg
Napomena:
Još da napomenem da u jednoj klauzlu piše uslovi za isplatu kredita su, ako je klijent na vrijeme prije isplate obezbjedio istrumente garancije, a nije jer je poslije 2 mjeseca predao jedan dokument Ugoovor o jemstvu i administrativnu zabranu.
Ugovor o kreditu potpisan sa klijentom i isplaćen 01.08.0000g.Administrativna zabrana 02.10.iste godine kao i Ugovor o jemstvu. Dakle prvo isplatili,pa sklopili ugovor sa klijentom, a onda ugovor o jemstvu i administrativnu zabranu, a prva rata već po ugovoru teče od semptembra te godine.
dakle sve poslije isplate kredita i sklapanja ugovora sa klijentom,
Da li je ovo ugovor važeći kako za klijenta, tako i za žiranta.
Mozda si poceo biti realan… :P
jazavac, sta ti se desilo pa se ja poceo slagati sa tvojim postovima :P
XD moze da trazi od tebe da platis ali ako nisi ti nisu uzeli mjenicu ili administrativnu zabranu, mogu da te povuku za neku stvar.
xaxaxaxa cuj ovo… ovaj portal postao prava blablaonica… sad jos i kletu :)))) taman sam kontao kako je urednik pametan, kao napravice dobar portal i dobro ga unovciti. sa ovakvim ucesnicima… ?? :)))))
naravno da može,mjenica i ugovor o jemstvu nemaju ama baš nikakve veze..
ugovor o jemstvu je poseban pravni osnov u kojem ste Vi dužnik a banka povjerilac,i na osnovu toga banka će svakako uspjeti u svom naumu da Vas sudski obaveže da platite što se ugovorili/obećali…
Molim za pomoć,ako neko zna da mi odgovori?
Banka tužila glavnog dužnika i mene kao jemca zbog neisplaćenog kredita i traži da se dug u cijelosti isplati.
Mene banka obavezuje Ugovorom o jemstvu, a mjenicu
nikada nisam potpisao niti je ista predata banci i u tužbi oni ne navode da imaju mjenicu, a ja znam da je nemaju.
Imaju samo ugovor o jemstvu koji je sa mnom zaključen, jer sam poslije ”skontao” da ću doći u probleme i nisam mjenicu ni potpisao niti
je predata banci, smatrao sam da taj ugovor o jemstvu je ne važeći i da kredit nije ni dignut.
Ako neko zna molim da mi odgovori da li banka može od mene sada bez mjenice tražiti da ja platim taj kredit?
Sudija, Brkoug.
Puno Vam hvala za info i puno ste mi pomogli.
Pozdrav
e sad mi je nešto jasnije..
rtv taksa je porez na posjedovanje radio i/ili tv prijemnika,i tačno je da nema veze sa računima za telefon (to je samo sistem naplate)..Vi svakako niste dužni onoliko taksi koliko imate računa,i to bi trebalo prigovoriti,ali ako i ne uspijete u sudskom postupku sa tim prigovorom (shodno fazi postupka) siguran sam da ćete uspjeti te uplate stornirati sa rtrs-om..
ako ne bude drugog puta,platite po oba rješenja,sa uplatama otiđite do rtrs-a da Vam priznaju “pretplaćeni dio” za ubuduće,i da Vam taksa ostane pri samo jednom računu,i to je to…u najgorem slučaju,bićete zakinuti za jedne sudske troškove (nije to bog zna kakva cifra),i to shvatite kao cijenu Vaše neodrađene obaveze (odjavljivanje takse sa više od jednog računa..)..
@386 sudija
Konkretno:
Ja nisam plaćao RTV taksu od 2006. godine, RTRS podnio 2007 u aprili predlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, Sud ove godine pokrenuo postupak tj. prihvatio predlog za prinudno izvršenje i putem sudskog dostavljača (trebalo bi ovlašteno službeno lice) ”pokušao” u dva navrata da meni uruči rješenje, konstatovao da sam nepoznata osoba, sud prihvatio i donio konačno i izvršno rješenje nalog za prinudnu naplatu.
Tada sam preporučenim pismom putem pošte dobio poziv da se javim sudskom izvršitelju radi izvršenja naloga, normalno javio se u Sud, na taj poziv sam se odazvao i pitam izvršitelja na osnovu čega je rješenja postalo izvršno, kaže ovi su te iz RTRS tražili, i vidi konstatovali da si nepoznat, kako sam nepoznat kada mene 95% zna građana, a eto pošta me pronašla.
Tražim sudiju nije danas,nije sutra, napišem predstavku u nvidu podneska i izjavim da mi izvrše dostavu shodno zakonskoj regulativi.
Slučaj 2. isti postupak, stim što je u samo jednom navodnom pokušaju uručenja, konstatovano da sam odbio primiti akt suda.
Sudija, prihvatio i donio rješenje-nalog o prinudnoj naplati. Odem kod sudije,kaže za sud je uredna dostava. Sud je opterećen sa 30.000 tužbi od strane RTRS. Sudija mi kaže idi naži predstavnika RTRS za to područje pa vidi sa njim,kažem šta ja imam više sa njim kada ste izdali nalog.
Sada nije problem da ja platim te takse, ali je problem što su mi adrese telefona (u jedno imao sam 3 telefona na moje lično ime,nikada nisam imao telefon na pravno lice) bile različite
, iako u ovoj državi Bosni i Hercegovini imam samo jedno domaćinstvo od kada sam rođen tj. to domaćinstvo postoji 65 godina koje sam ja naslijedio od mog oca.
Opšte je poznato da RTRS kupio adrese iz telefonskih imenika, slao preko telefonskih računa, kupio adrese iz biračkih spiskova itd i utužuje ljude. Znam da sam bio i sada obavezan da plaćam RTV taksu nije dilema,ali je problem što RTRS nema centralni registar RTV pretplatnika, država nema centralni registar domaćinstava. Prilikom sklapanja ugovora sa Telekomom dao sam adrese koje sam mislio da su važeće,pošto su se mjenjanli nazivi ulica i kućni brojevi. Ali sam mislio samo jedan parnični postupak da sprovedem i dokažem da imam samo jedno domaćinstvo, a to što ja imam jedan ili 100 brojeva nema veze sa RTV taksom.
@rtv taksa
ja bih rado komentarisao Vaš slučaj,ali mi nije jasno šta se desilo,niti šta je Vaš problem..
opšrino,
pošta je samo jedan od načina da se pismeno dostavi,
sumnjam da je moguće da sud vodi “urednu dostavu”,a da ona to nije…
na koncu,ukoliko ste na bilo koji način (nečijim radom,taman i dostavljačevim npr on se potpisao umjesto Vas pa sudija misli da je dostava uredna itd..) oštećeni,imate pravo na naknadu štete koju ćete morati dokazati u sudskom postupku (morate dokazati da ste štetu pretrpili..)..
@posmatrač
ići ću redom,
380. mjenica sa protestom je vjerodostojna isprava (put za ulazak u izvršni postupak),pa taman i ako prigovorite,i uđete u parnicu,ući ćete “sa mjenicom”..znači,najgrublje rečeno ona je svakako iskoristiva ali predstavlja samo jedan put kojim povjerilac (u Vašem slučaju poslodavac kojem je pričinjena šteta) može naplatiti svoja potraživanja..
381. pozitivno pravo decidno ne reguliše naplatu mjenicom sa računa fizičkih lica,pa su se banke opredijelile da to ne rade..prosto rečeno,niko ne može donijeti mjenicu fizičkog lica na naplatu u banku gdje fizičko lice ima račun (preciznije,može donijeti ali banka je neće izvršiti),dok mjenicu pravnog lica ukoliko donesete u banku gdje pravno lice ima račun,možete se naplatiti ukoliko na računu ima sredstava..meni se ova praksa ne sviđa,ali je tako..
382. je poprilično zbrkana materija ustavnog,krivičnog i građanskog prava..sve u svemu,izdavanje bjanko mjenice koje zahtijeva Vaš poslodavac ne bih posmatrao kao eklatantan primjer kršenja ljudskih prava,a još manje kao “dokaz krivice”,pa samim tim predlažem da se ovim pitanjima uopšte ne bavite,naročito ako u blizini nemate nekog ko će Vam sasvim korektno/konkretno objasniti sve detalje u vezi predmetnih materija..ako ste “sami” u tim razmišljanjima (ili zajedno sa drugim koji ne poznaju pravo) na pogrešnom ste putu,po mom mišljenju..
Molim da li neko zna?
RTRS je pokrenuo predlogom prinudnu naplatu na osnovu vjerodostojne ispravde kod Suda putem izvršnog postupka. Sud je na osnovu nekih angažovanih lica, spoljnih (nije putem pošte) da ne kažem saradnika u dva slučaja navodno pokušao da mi uruči pozive i konstatovao da sam lice nepoznto iako me 95% građana zna. Nakon čega je bez mog znanja Sud donio nalog za prinudno izvršenje. Nakon čega su mi poslali poštom poziv da se javim sudskom izvršitelju.domicilna pošta me je uvijek pronašla. U drugom slučaju taj isti spoljni saradnik je konstatovao da sam odbio da primim poziv, iako ljudi stvarno nije me čovjek ni kontaktirao. Sud prihvatio njegovu konstataciju i opet donio rješenje o prinudnom izvršenju.
Išao sam u drugom slučaju kod sudije, kaže uredna dostava.
Za prvi slučaj sam napisao predstavku Predsjedniku Suda na loš rad dpstavljača.Molim komentar.
Posmatrač!Sudija je ti je dao pravi odgovor, ako ti poslodavac nema namjeru zloupotrebiti blanko potpisanu mijenicu.Što se tiče Evropske konvencije ona je za države gdje zecovi zbog dugih uveta, ne moraju bježati kada štroje magarce, a u nas je upravo tako. Zato ne uzdaj se u Konvenciju, a ta blanko mijenica i meni kao i sudiji ukazuje da ti poslodavac nije neki stručnjak, nego Vas samo prepada, ili je pogani maher pa je hoće da zloupotrebi na jedan od mogućih načima, koje iz razumljivih razloga ne smijem javno iznositi.
Da li je korektno moje mišljenje: Potpisivanje bjanko mjenice s ciljem da poslodavac preuzme ulogu izvršitelja sankcije u slučaju osnova sumnje da je poslodavcu načinjena materijalna šteta je protuustavno i krši osnovna ljudska prava jer je bazirana na pretpostavci krivice. Pretpostavka nevinosti danas je zagarantirana članom 6 stav 2 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava (Evropska konvencija) koja je ugrađena i u naše zakone i nitko pod prisilom ne smije tražiti od uposlenika da se odreknu jednog od temeljnih uvjeta za ostvarenje prava na pravičan krivični postupak.
“…naplatu mjenicom ne može vršiti na računima fizičkih lica…” Srdačno VAs molim za malo opširnije pojašnjenje?
Srdačno se zahvaljujem na konkretnom odgovoru. Volio bih čuti i druga mišljenja kako bih se što kvalitetnije odredio prema ovom zahtjevu. Naročito me zanima više detalja oko upotrebe mjenice, tj. prigovora koji pokreće parnični postupak… Nije li mjenica tada neiskoristiva ili pak jeste?
zahtjev je skroz neuobičajen/prvi put čujem za tako nešto..da ne bih elaborirao pravo (jer očigledno je riječ o “napetom odnosu”) ja bih pristao na takav zahtjev da mi ga poslodavac prezntuje,pod (Ozbiljnom) prijetnjom otkazom..izdavanje te mjenice pratila bi izjava u kojoj bih naglasio da pristajem da odgovaram samo za štetu nastalu namjerno ili iz krajnje nepažnje..poenta je da za takvu štetu odgovaraš svakako,po ZOO-u,i poslodavac traži tu mjenicu ne zbog toga da bi bio u prednosti nego zato što demonstrira papanluk (da ne kažem neznanje,jer naplatu mjenicom ne može vršiti na računima fizičkih lica,a u izvršnom postupaku jednim prigovorom automatski ideš u parnicu-znači poslodavac dolazi na tačku u kojoj bi bio i da nema mjenice..zaključak,samo je gubio vrijeme sa mjenicom)..evo,ja tako mislim,bio stručnjak ili ne :-)
Da li direktor firme moze od radnika traziti da potpisu bjanko mjenice kao obezbjedjenje od stete koju eventualno mogu prouzrokovati.
Za nepotpisivanje se prijeti otkazom!
Molim strucnjake za hitan odgovor.
Pozz
istina,i nisu,ako je dostava neuredna (mada nije mi jasno kako je izvršena neuredna dostava jednom “živom” mko??)..biće da i sudija (u dogovoru sa njima) traži/uzima dodatno vrijeme da shvati šta mu je raditi..
Sudija!
Rašomonijada!
Odgođeno za pola godine zbog neuredne dostave, tužiocu MKO.
Tako, da se po izreci sudije nisu ispunile procesne radnje za održavanje ročišta.
pozz
mene svakako zanima ishod cijele priče,jer je prava rijetkost u jednom predmetu imati sve navedeno..”probemi”/sporovi su najčešće mnogo jednostavniji,tako da ja ću sa velikom pažnjom pratiti Vaš slučaj (koliko mogu na ovom mjestu,a onda se možemo dogovoriti i da mi proslijedite komplet predmet,kako ste rekli..)..
@373
Sudija!
Ovdje nije mnogo zamršeno, sa moje tačke gledišta, samo je zamršeno što nije MKO kao pravno lice odgovaralo krivično, jer su to sve radili njihovi radnici sa tim mojim ”prijateljem”. U obrazloženju presude za kreditnog službenika kome je za 117.000 KM nesavjesnog rada u službi, izrećena kazna 6 mjeseci zatvora uslovno na 2 godine(MKO ka pravno lice odbijena tužba), stoji kako je njihov zastupnik izdeklamovao postupak iz Procedura kreditne politike, a cijelo vrijeme apostrofirajući samo na mjenicu, da je ona legalna i da su avalisti ta lica koja po njima bi trebalo nastaviti dalje plaćati kredit.
A, to što MKO nije ostvario dužnu mjeru nadzora nad radom svojih službenika, to po njima nije greška, nije greška, što je neko tamo se dogovorio sa njihovim službenikom i donio mjenicu iako je bila voljna radnja da prijatelju budem žirant,nigdje ne pominju da li imaju ugovor o jemstvu, mjeničnu izjvu i obrazac za podatke o žirantu (MKO-oni to ništa nemaju u dosijeu predmeta) koji se nalazi kod suda niti su mi predali na jednom pripremnom ročišti jer sam dao odgovor na tužbu.
Dalje, na tom jednom pripremnom ročištu oni su priložili kopiju mjenice (a ja sam znao da je originalna privremeno oduzeta na predlog tužioca od strane suda), dali su mi primjerak kopije mjenice, gdje u lijevom uglu odnosno lijevoj strani gdje se nalazi grb RS -gdje piše prihvatamo odnosno to je mjesto za stavljanje akcepta,(govorim o čistoj mjenici) nema ništa osim grb Rs i isisano uspravno nalijevoj strani PRIHVATAMO.
Ja, sam tada tražio da se potraživanje ne može zasnivati na fotokopiji mjenice, nakon čega sam 100% došao do podatka, da su oni naknadno na to mjesto stavili svoj okrugli pečat.
E,kada sam potegao pitanje formalne valjanosti te mjenice isti su se branli, da im navodno u Banci neće da prihvate na protest mjenicu, ako tu nema njihovog pečata.Po meni to je neukost, kao i što sam ja bio neuk u nekim drugim stvarima, oni su faktički akceptirali sopstvenu mjenicu.
Druga strana nema druge priče, osim mjenice, da sam faktički po njihovom ja obavezan nastaviti plaćanje kredita, pored krivične odgovornosti njihovog radnika jer je zato i osuđen za to KD nesavjestan rad u službi, jer je zapravo radio u toj MKO u ime i za njihov račun.
A,da ne govorim da se brane da navodno sve radnje preduzima kreditni službenik,maltene kao da je on na pijaci. Rekao sam, odobrili tom glavnom dužniku kredit za registraciju kamiona i kupovinu guma,iako nema ni špedditera registrovanog.
Citiram član jedan iz Ugovora o kreditu koji govori o sredstvima obezbeđenja-citat:
Kao sredstvo obezbeđenja urednog ispunjenja obaveza iz ovog Ugovora korisnik će obezbjediti po zahtjevu kreditora, jednu ili više sledećih garancija:
1.Administrativna zabrana,
2.Izjave žiranta,
3.založno pravo na pokretnu imovinu,
4.založno pravo na nepokretnu imovinu (hipoteku),
5.mjenicu
kreditor ima pravo provjeriti vjerodostojnost dokumentacije vezane za garancije i nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, na svaki Zakonom dozvoljeni način.(završen citat).
od svih nabrojanih 5 tačaka sve nabrojane garancije su prekrižene osim tačka 5 mjenica.
Dalje mislim, da je sam ugovor ništavan jer nije napisan ono o čemu pričam, jer kreditor sklapa Ugovor o kreditu za registraciju kamiona i kupovinu guma, znači ono što ne postoji (jer glavni dužnik nema kamiona, 100% sam provjerio i tu nema dileme) nema predmeta ugovora,ta stvar koja se pominje u ugovoru ne postoji. Mislim da je taj glavni dužnik morao nešto priložiti,saobraćajnu dozvolu, dozvolu za rad ili sl. da taj kreditni odbor ili neko drugi ima išta uvida. nemaju ništa.
Ja se stvarno izvinjavam, ali želim samo da pojasnim o kakvim se sve blamažama radi, a obraćao sam se i ABRS od kojih sam dobio odgoovr da nisu nadležni za ovaj slučaj.
Ovih dana mislim da ćemo završiti ovaj spor i vidjećemo sudija ili ako još nekoga interesuje da mu pošaljem komplet predmet redosledom opisanim.
Pozz i Hvala.
@372. žirant
situacija je propisno zamršena..u Vašem pisanju nailazim i na korektne stavove (kada pišete o zabludi i sl.,samo morate znati da se to sve mora dokazati na sudu..),na neke sa kojima se ne slažem (akceptirana mjenica..),na neke u koje gotovo da ne vjerujem (da je mko akceptirao Vašu obavezu..) itd itd..
zato sam i rekao u svom prethodnom post-u da ova situacija zahtijeva dosta vremena da bi se razmrsilo sve što je u njoj zaživjelo..
u svakom slučaju,od izvršenja krivičnog djela niko ne može imati nikakve koristi,i ako postoje pravosnažne presude vezano za kreditni posao u kojem ste Vi jemčili,siguran sam da možete sasvim mirno čekati zakazano ročište..ovo je moj načelan stav koji nudim saslušavši samo Vašu priču,a to je u pravu nedopustivo,jer tek kada bih saslušao i drugu stranu mogao bih sasvim korektno reći šta mislim o svemu..ali to je posao Sudije..
Sudija i Apokalipsa!
Ja sam malo ovo sve skratio, na mom postu koji ste pročitali, ali to je istina, da se sve radi o ovom kreditu koji sam naveo za koji uskoro imam zakazano pripremno ročište za taj kredit od 7.000 KM što sam bio žirant ”prijatelju”.
Imam,pravosnažne presude za ”prijatelja” zbog KD prevare, glavnog dužnika KD obmana pri dobijanju kredita, i kreditnog službenika zbog KD nesavjestan rad u službi, a optužba protiv MKO kao pravnog lica je odbijena od Suda koji je sudio u gore navedenim krivičnim predmetima.
E, za pripremno ročište kao dokaze za glavnu raspravu pripremam sldeće: (iako možda ne treba da iznosim činjenice, a pošto su one i vrapcima na grani poznate ne strepim da će tužilac sada nešto dobiti i ako ovo pročita)da uopšte nisam imao volju biti žirant tom glavnom dužniku koga i ne poznajem (čak sam popunio podatke o žirantu i dao tom mom ”prijatelju, ali MKO to nema uopšte), dao sam ovjerena dokumenta od radnje,LK itd. ništa nema ovjereno.
-smatram da se ovdje radi o bitnoj zabludi, jer se bitna zabluda odnosi kako na bitna svojstva predmeta mjenične obaveze, tako i lica za koja se jemči, kao i okolnosti koje se po običajima u mjeničnom prometu ili po namjerni mjeničnih stranaka smatraju odlučnim čime ja kao strana u mjeničnom promet koja je u zabludi ne bi preuzeo mjeničnu obavezu takve sadržine član 61 ZOO (za to neko treće lice kao glavnog dužnika).
-Takođe, ako jedna strana izazove zabludu kod druge ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na prihvatanje obaveze (mjenične) druga strana može zatražiti poništenje svoje preuzete ovabeze, čak i onda kada zabluda nije bitna član 65. stav 1.ZOO.
Obzirom da je ovdje u pitanju prevara, koja je zabludom navedena kod mene da se preuzme obaveza /mjenična,pod prevarom imam pravo za naknadu pretrpljene štete.
učinjena prevara utiče na samu mjeničnu obavezu, ako je druga strana (tužilac MKO) u vrijeme nastajanja mjenične obaveze znao ili morao znati za prevaru (član 65,stav 3 ZOO), a nesumnjivo da su znali jer je njihov kreditni službenik radio za MKO i u u njihovo ime, što direktno utiče na odgovornost MKO, zbog propuštanja dužnog nadzora nad zakonitošću rada svojih odgovornih lica obzirom da je MKO u vrijeme nastajanja mjenične obaveze znao da postoji zabluda u pogledu preuzimanja mjenične obaveze od strane mene, a u odnosu na glavnog dužnika jer sam imao namjeru biti žirant ”prijatelju” (u izreci presude stoji moj kredit odgovornost krivična kreditnog službenika, takođe kod presude glavnog dužnika postoji izreka, da on ne zna ko su mu žiranti i da je sve to radio za ”prijatelja, a uz pomoć kreditnog službenika MKO).
-MKO kao tužilac-imalac mjenice nema moju saglasnost tj. ugovor o jemstvu član 997. ZOO. nema pismene mjenične izjave koja je kada sam potpisao mjenicu u kafiću glasila na ime ”prijatelja, kao i zahtjev za kredit, a koju sam potpisao izjavu o jemčenju član 998 ZOO. Iako je i finansijsko i mjenično poslovanje, što je uobičajena praksa ovakvih poslovanja.
-Povjerilac nikada nije obavjestio mene-jemca shodno odredbama člana 1010 ZOO.
Za 3 dana su odobrena 2 kredita na moje mjenice, usled prevare ”prijatelja,licima koja ne poznajem, iako sam samo u jednom slučaju dao sve papire od firme, imao uvid u zahtjev za kredit ”prijatelja” itd.
-dalje MKO je na jednom od već”pripremnih ročišta) tuženom-meni dao kopiju mjenice, na kojoj u lijevom uglu gdje se nalazi grb RS nema ništa prazno na dijelu gdje piše prihvatamo.
Na originalnoj mjenici koju posjeduje tužilac-MKO, sada postoji na tom mjestu pečat MKO koji se stavlja, kada se mjenica akceptira, što znači da MKO je sam sebe akceptirao i to već po meni postaje akceptirana mjenica.
ovdje se radi o ne znanju radnika MKo o mjeničnom rukovanju, što je bitna stvar.
U čitavoj ovoj rašomonijadi vidljivo je da je imalac mjenice MKO istu stekao nezakonito,postupajući zlonamjerno itd. suprotno članu 18, zakona o mjenici.
Molim, sudija malo komentara na ovo, a dogovorićemo se da Vam sve ovo pošaljem na e-mail ili poštom, ili eventualno ako se negdje sretnemo, a ja sam na sredini RS.
Ponovo sudija Vam napominjem da je ovo kreditni aranžman o kom govorim, a ne neki drugi.
Pozz.
pročitao sam vašu prepisku,drago mi je da je prebačena i na ovu temu (jer se u suštini poklapa sa inicijalnom temom)..gotovo o svemu rečenom smo već razgovarali,izjasnili se,i koliko shvatam većina komentatora pripada jednoj od “dvije grupe” (one koji su u problemu i žele rješenje,i one koji vide problem i žele rješenje)..
mislim da je kvalitet komentara na ovoj temi u tome što su se sa stavovima/mišljenjima o ovom problemu preplitali “životni problemi”,kao i sama normativa koja objašnjava pozicije učesnika u kreditnom poslu..
ŽIRANT,na koncu,ja ne vjerujem da je moguć scenario koji ste naveli:
“E, sudija,Apokalipsa i drugi ja vama kažem da će sud presuditi da platim, a da se ”regresiram od gologuzana”.”,
jer ako je sve baš onako kako ste naveli (da postoje pravosnažne sudske/krivične presude u predmetima u kojima ste Vi jemčili ja ne mogu vjerovati da će se to desiti. To je moguće ukoliko su predmetne presude koje navodite proistekle iz nekog drugog “kreditnog aranžmana”)..
ja bih Vam rado pomogao,ali nemam vremena da se tom problemu kvalitetno posvetim (u suštini samo bih ja dobio šansu za novo iskustvo,a nisam siguran da bih Vama mogao ponuditi kvalitetnu pomoć..nadam se da me razumijete)..u svakom slučaju očekujem da nam javite ishod tog ročišta/postupka…
VIDI – http://www.capital.ba/sudski-postupak-protiv-duznika-uslov-za-naplatu-od-ziranta/
54.apokalipsa (June 5th, 2010 3:58 am)
Poruka ZA SVE “prevarene ZIRANTE”:
Ne postoje samo “prevareni ziranti” kako se vec samonazivate, tu je velika vecina onih koji su garantovali za otplatu kredita glavnog duznika, u dobroj volji (kao i svi vi tzv. “prevareni”), a koji nisu imali neugodnih iskustava, pa ih niko ne spominje, niti se udruzuju. Ljudi, kada spominjete ukidanje institucije ziranta, to mi, izgleda kao kada bi neki vrli danasnji pravnik pokusao mijenjati postulata Rimskog prava (*institut zajma, povjerioca, duznika i jemca je bio poznat i prije starih rimljana). Analogno tome, razmisljati, a kamoli traziti ukidanje institucije ziranta, bilo bi jednako zahtjevu da se ispravi krivi toranj u Pizzi jer postoji opasnost da se srusi, ili srusiti piramidu do temelja da bi vidio kako je gradjena. Dakle, smatram da se agencija za bankarstvo nesmotreno umijesala u ovu problematiku, koja je nastala iskljucivo zbog sporosti izvrsnih odjeljenja pojedinih sudova u rs, jos uvijek slabog poznavanja postupka mjenicne naplate od strane izvrsnih sudija, od strane poslodavaca (izvrsenikovih duznika, odnosno isplatioca primanja duznika) nepostivanja instituta “saglasnosti o zapljeni po pristanku duznika” (administrativne zabrane do 2003 godine – do izmjena zakona o izvr.postupku) kao isprave s pravnim dejstvom rjesenja o izvrsenju. Sve ovo, svodi sansu za naplatu od glavnog duznika na minimum, pa se naplata duga, normalno prosirila i na ziranta. Medjutim, kako neko od vas vec spomenu, sva ova prica oko toboznje zastite ziranata, imala bi smisla kada bi broj tih tzv. “prevarenih ziranata” bio zaista znacajan. To nije tako, jer je ovdje u pitanju “mazanje ociju i okretanje teza naglavacke”, zato sto niko nije spomenuo koliko je recimo u 2009 odobreno kredita od banaka i mko u RS/BiH, pa da vidimo koliko ucesce uzima otplata kredita od strane ziranata (ali brojati po principu “per credit” jer kad se naplata vrsi od jemaca tada u vecini slucajeva vise od jednog jemca placa jedan kredit), u odnosu na ukupan broj kredita. Dobicemo omjer koji govori da se velika vecina kredita otplacuje bas od strane njihovih korisnika, a cinjenica da se ovako ili onako ipak otplacuju, trebala bi ici u prilog misiji i primarnim zadacima agencije za bank., a to je briga o likvidnosti finansijskog sektora, kao znacajnog privrednog subjektiviteta. Naravno, neko ce postaviti pitanje, sta je sa postivanjem poslovnog morala i sl., zasto se naplacuje od ziranta, a bankari ce pitati, zasto ste pristali na jemstvo, to je isto kao kad pusite ili pijete alkohol, znate da je stetanto, ali i dalje konzumirate i tek kad se razbolite, krivite proizvodjaca, prodavca itd. I tako u krug…
Da zakljucim, moje je misljenje da bi agencija za bankarstvo, kad bi u krajnjoj situaciji morala birati izmedju “prevarenog ziranta” i banke, sigurno bi izabrala banku. Nemojmo zaboraviti da se ista finansira iskljucivo od naplate naknada za nadzor finansijskih institucija (banke, mko, stedno kreditne zadruge), a naknade placaju ovi ciji rad nadzire, pa tako direktorica agencije u rs ima platu 10.000 KM, clanovi njenog UO primaju mjesecnu naknadu u visini najmanje dvije prosjecne plate radnika u rs – oko 700 KM. Njih ne placaju “prevareni ziranti” pa se u svemu ovome osjeca vonj politickog predizbornog dodvoravanja puku. Dobro je poznato da su direktorica i njeni najblizi saradnici clanovi vladajuce partije i oslonac u ovom sektoru u rs (iako na web-u vladajuce partije nisu objavljeni kao kadrovi iz razloga sto po pravilu duznosti koju obavljaju kao radnici agencije, nebi smjeli biti zavisni u odnosu na politiku). S druge strane, apsolutno razumijem ljude koji za druge placaju kredite, gledate ih, imaju auta, provode se, oni gledaju vas, vi se mucite, radite i vracate novac koji je on potrosio – to je jedno od vrhunskih ponizenja. I sam imam takva ruzna iskustva, ali sam i svjestan da sam dobrovoljno potpisao da pristajem i na rizik da se desi da placam kredit za nekoga. U nekim zemljama u svijetu, na primjer, pogotovo onim koje slove za “nedemokratske”, takvo ponasanje glavnog duznika je itekako kaznjivo i takva osoba je izvrgnuta javnom preyiru i ruglu, ali ni tamo nisu krive banke…samo se u ovoj jadnoj BiH sjete da bi mogli objelodaniti ovakav biser – “zastita ziranata” (lazna briga). Neka niko od ljudi koji imaju taj problem ne zamjeri, jer ponavljam, i sam sam bio u tome, ovim samo apelujem da otvorite oci i ne mislite da ce vam agencija pomoci.
55.ŽIRANT (June 5th, 2010 10:53 am)
Ne mogu, a da ne odreagujem!
Sve sam shvatio na ovom portalu povodom ovih diskusija. I sam naslov da li je u pravu prevareni ili nije.Sudija je dao dosta tumašenja, sa građanskog-obligacionog prava, Bojan G. sa krivičnog,Apokalipsa sa svim savjetima, više ne mogu da nabrajam.
Na postu @151 napisao sam moj slučaj jedan, znači htio sam biti i bio žirant čovjeku, kome je banka odobrila kredit a on je u tom momentu već ima par kredita, čije su sve ukupne rate bile 1.531 KM, ja to nisam znao, da sam znao ni u ludilu ne bih bio žirant.
Slučaj broj 2.
Moj jedan prijatelj me zamolio da mu budem žirant, potpisao mjenicu i vidim njegov zahtjev na 7.000 KM, znači ništa osim mjenice nema, (nema mjenične izjave niti, ugovora o jemstu, nema ni izjave žiranta), nakon par dana taj moj ”prijatelj” me u neko doba noći u 22 zove i pita gdje si rekoh kući, kaže ona mjenica, nešto nije u redu molim te možeš mi potpisati novum da je ujutru rano predam zasjeda kreditni odbor.Ne sluteći ništa, on diže kredit novi kopira sve ostale papire od firme,ličnu itd. i To diže 2 kredita na neka imena koja ja apsolutno ne poznajem.Kada se zakasnilo sa plaćanjem, MKO protestuje mjenicu i blokira račune. U međuvremenu pokreće postupak za prinudnu naplatu, na rješenje u izvršnom postupku ulažem prigovor, koji sud prihvata i teče postupak po odredbama ZPP, u međuvremenu podnosim krivičnu prijavu, protiv MKO kao pravnog lica, njihovih službenih lica, glavnog dužnika i ”prijatelja.
tužilaštvo sprovodi istragu, podiže se i potvrđuje optužnica, protiv kreditnog službenika, pronevjerio 117.000 KM dobio 6 mjeseci uslovno na 2 godine dana, glavni dužnik na koga je moj ”prijatelj” digao kredit zbog obmane pri dobijanju kredita, dobija 2 mjeseca zatvora uslovno na godinu dana, (Dobio od MKO kredit za registraciju kamiona i kupovinu guma, iako imam uvjerenja da nikada kamion nijeni imao), a prijatelj za prevaru dobija 6 mjeseci sulovno na 2 godine dana.
Mjenica u ćitavom postupku ostaje kod MKO kao vlasnik mjenice, ovih dana nastavljamo izvršni postupak tj. suđenje koje je u međuvremenu bilo prekinuto do okončanja krivičnog postupka. Nikada sud ni tužilac mene nije zvaom jer je sa optuženim sklopio dogovor o krivici.
Mjenica, kao sredstvo izvršenja KD nije oduzeta,
pravno lice MKO za koga i u čije ime je radio kreditni službenik i za njih ostvario dobit je oslobođen ili bilo koje drugo lice, članovi kreditnog odbora itd.
Iako u Ugovoru o kreditu piše da će kreditor vršiti kontrolu namjenskog utroška sredstava, šta će kontrolisati kada glavni dužnik nema za što je dat kredit. Ta MKO je se finansira iz sredstava vlade Njemačke.
Iako u kreditnim procedurama te MKO piše da su obavezni prije toga provjeriti žirante ili navodno kontaktirati telefonom ništa nije rađeno.
Obraćao sam se ABRS dobio od njih odgovor da nisu nadležni, obzirom da je MKO iz drugog entiteta, a ima podružnicu u RS registrovanu.
E, ovih dana imam novu raspravu, imam 3 pravoszažne presude, prijatelj za prevaru, glavni dužnik za KD obmane pri dobijanju kredita (apsolutno čovjeka ne poznajem), i kreditni službenik KD nesavjesno poslovanje.
Tužilac (MKO) ima samo mjenicu, nema ugovora o jemstvu,nema izjave žiranta, nema mjenične izjave.
E, sudija,Apokalipsa i drugi ja vama kažem da će sud presuditi da platim, a da se ”regresiram od gologuzana”.
Ako je neko zainteresovan, neka pošalje e-mail poslaću mu čitav predmet.
Ovi iz Uduruženja prevarenih žiranata su čini mi e najobičnija farsa svega ovoga, jer se nigdje ne oglašavaju, i mislim, da su samo jedna u nizu NVO koja djeluje na ovim prostorima.
U tužbi su se pozvali na član 1004 ZOO, ali ništa dalje, samo se pozivaju na Zakon o mjenici, koji je nažalost pisan po diktatu banaka i MKO, tako da su male šanse, u svom odgovoru na tužbu pozvao sam se na mane volje, zabludu i prevaru iz ZOO.
Pozz.
56.apokalipsa (June 5th, 2010 8:40 pm)
Zirantu 55.
Ovo je zaista namucen covjek, ni kriv ni duzan. Pretpostavljam da se radi o MKF LOK mikro koja, reklo bi se, ima zadatak da sto vise dovede u haoticno stanje ljude u RS i hrvatskim dijelovima BiH. Imamo primjer nedavni Mostara (hrvatskog dijela) – dvije kreditne sluzbenice (sestre) koristeci svoj sl. polozaj prevarile ljude i prisvojile (prica se) vise miliona KM, Modrica oko 400.000 KM, Bijeljina oko 1 milion KM, Derventa oko 140.000 KM. Koji grad je sljedeci? A LOK potrazuje odobrena sredstva od lica koja su prevarena… A Agencija iz RS “nije nadlezna” jer im je sjediste u FBBiH… Da li vam iste znaci ime Nusret Causevic? Ako ne znate, to je osoba koja stoji iza Udruzenja gradjana LOK, koje je osnivac i vlasnik MKF LOK mikro iz Sarajeva. Za doticnog se zna da je tokom rata u BiH imao fabriku oruzja u Ceskoj?! Zna se da je blizak i nekim politickim strujama u BiH?! A njegova tvorevina je dobila ogromna sredstva od raznih evropskih vlada kao i od Svjetske banke za razvoj BiH i podrsku finansijskom osamostaljivanju njenih gradjana?! Bez provjere koje ON??? Ta MKF LOK mikro ima kamate koje se granice sa zelenaskim EKS=do 40%??? Ali agencija iz RE “nije nadlezna” i sta sad?
O tome govorim u svom postu 44. Lazno, sve je lazno!! Provjerite gospodo iz agencije RS, kao sto provjeravate MKO iz RS, provjerite LOK, SUNRISE, PARTNER, MIKRU, i druge iz FBBiH i LOCIRAJTE PROBLEM. Ima li neko od njih neki drugi “zadatak” osim da daje mikrokredite?? Moze li se taj zadatak nazvati “ucinite sto vise ekonomski zavisnim gradjane RS i hrvatskih dijelova BiH”??? Ovo je moje licno razmisljanje, ali isto stavljam na raspravu na ovom portalu. Da napomenem, nemam nacionalisticki predznak, to smatram najvecim zlom danasnjice a i sam sam iz mjesanog braka, u blizoj porodici imam zastupljena sva tri konstitutivna naroda i konfesije u BiH, cak i neke nacionalne manjine, te zato molim da mi se ne pripisuje bilo kakva “tendencioznost”, a na kraju krajeva sve se da provjeriti. Dajem svu ljudsku podrsku svim ljudima koji su na bilo koji nacin osjetili manjkavost nadleznosti agencije iz RS, posebno u prethodno navedenim slucajevima.
Zakljucak, dvije agencije za bankarsto, dva zakona o MKO, jedno finansijsko trziste – BIH, mogucnost rada onih MKO iz FBBiH u RS a nadleznost regulatora iz RS=nuli, i obrnuto. APOKALIPSA U BIH!!!
@jazavac
zakonska dužnost abrs-a ustanovljena je Zakonom o abrs,i zamišljena je kao sveobuhvatna supervizija rada banaka u rs,koja (po mom mišljenju) može doticati i pitanja koja se tiču ove teme,ali način/kvalitet na koji Oni to rade sugeriše da im to ne polazi za rukom..
ombudsmen,ili slična forma (raznorazne medijacije itd),predstavljaju šminku suštine,a ne samu suštinu..mi smo ovdje gdje smo,toliko nas je koliko nas je,takvi smo kakvi smo,i kada sve to znam jasno mi je da bi osnivanje bilo kakve nove institucije (čitaj kopirmašine) predstavljalo samo dodatni balast ionako tromom sistemu..problem rješavaju kvalitetni ljudi,a ne institucije same po sebi..ne čuči taj Kvalitet čekajući da se nešto novo osnuje,Kvalitet već radi negdje (mislim,radi??),i da zna kako riješiti ovo (ili bilo šta drugo) već bi se pokazao..svejedno mu je,prepisivao iz agencije ove ili one,institucije ove ili one..mi bolji biti ne možemo prostim osnivanje legla za još pokojeg lezilebovića..a suštinom ako hoćemo/želimo da se bavimo počnimo već sad od sebe (ako već nismo) i pričekajmo 03.10. kako bismo učinili i drugi korak..to je svakako nedovoljno/sporo/neizvjesno,ali jedino pravo…
@sudija
pa banka gleda ukupna primanja a ne platu, ne znam kakve ti ova opaska veze ima s ovom temom…
Rezervisanja jesu dobar metod pritiska ali ne i previse uticajan jer se uglavnom radi o manjim kreditima koji cak ni u zbirnom iznosu ne povlace prevelika rezervisanja (najveci dio kredita fizickim licima je prosao kroz iglene usi i tu nema problema, ovo o cemu mi pricamo su izuzeci).
A zakonska duznost ABRS je da stiti depozitare kroz kontrolu upravljanja rizicima u bankama. A trenutno u RS niti u BiH ne postoji institucija koja ima zakonsku obavezu i ulogu da stiti potrosace/korisnike banakrskih usluga. To bi se moglo rjesiti uspostavljanjem institucije Ombdusmana za zastitu prava potrosaca ili na slican nacin… ali mi smo jos daleko od toga. Sustina svega je Akcionarov post 268, odnosno alavost potrosaca, a od toga ne moze niko da ih zastiti… Sto bi rekao stari narod: “pruzi se koliko si dugacak”!
i meni se prijedlog o “povećanju rezervisanja” čini kao prijedlog o kojem treba razmisliti/razgovarati,samo je pitanje da li je rješenje..
nepoštovanje (neobaveznih) internih akata po mom mišljenju ne bi moglo proizvesti nikakve negativne posljedice po bilo kojeg subjekta u pravnom prometu..znači,o “povećanju rezervisanja” vrijedi razmisliti,ali ne u ovom svijetlu..
plata i primanje već smo napravili razliku u prethodnim post-ovima..
sve u svemu,čini mi se da tražimo rješenje kako da zaštitimo banke od prevelikog rizika u koji ulaze,a ne da zaštitimo potencijalne korisnike kredita/jemce od zabluda koje im se plasiraju (kako je to lijepo Akcionar napisao u post-u 268 :
““Kupujete stvari koje vam ne trebaju, novcem koji nemate, da bi impresionirali one do kojih vam nije stalo..”…”..)
Stroga primjena pravila u vezi klasifikacije kredita je zaista najbolnija kazna za banke.
@sudija
Agencija moze itekako pritisnuti banke da ispostuju preporuke, doduse indirektno, tako sto ce ukoliko ne ispostuju preporuke biti rigoroznija prema njima u svim segmentima kontrole, u sustini nijednoj banci nije u interesu da se zamjeri Agenciji tako sto ce ignorisati njene preporuke. Tako mislim da ce se situacija sa zirantima bar malo popraviti, jer se rijesiti u potpunosti ne moze, bar sto se tice postojecih kredita jer nijedan propis ne moze ici retroaktivno. A sto se tice buducih kredita, institut ziranta ce izumrijeti sam od sebe, jer poslije ovoga, niko nikome vise i nece da bude zirant, te ce banke morati zaboraviti na taj vid kolaterala.
@rakovic
Slazem se sa metodom kaznjavanja koji si naveo, to je jedan od metoda kojim Agencija moze da “pritisne” banke kao sto sam gore i naveo.
Sto se tice “pranja novca” ne slazem se s tobom da je to ovdje problem, jer banka klijentu cija primanja ne opravdavaju trazeni iznos kredita kredit odobrava u slijedece 2 situacije:
1. kada vidi da se moze naplatiti od ziranta (to sto zirant pristaje na to to je njegov problem)
2. kada klijent ne prijavi primanja: klijent dodje u banku i kaze: ja imam prijavljena primanja 700 KM ali imam i druge prihode u iznosu od 1300 KM (prihodi od zakupnine, honorari, i sl.) i to dokumentuje. Bankar se uvjerio u njegovu sposobnost da vraca kredit i odobrice mu mjesecnu ratu 1000 KM. To sto taj lik nije platio porez na 1300 KM, to je stvar PURS.
Nece valjda banka ili Agencija da se brine o utaji poreza.
Ima jedan metod “kažnjavanja” banaka koji je moguće primijeniti, kako bi se banke disciplinovale u postupku odobrenja kredita. Jednostavno rečeno banke svojim pravilnicima eksplicitno kažu da daju kredite na osnovu kreditne sposobnosti zajmotražioca, pa čak i navode da opterećenje može biti do 1/3 ili 1/2 primanja zajmotražioca. Ukoliko kontrola nađe da banka nije poštovala vlastiti akt..odluku..itd, može da klasifikuje i potpuno uredan kredit u nižu kategoriju i time poveća rezervacije za kreditni gubitak. Takođe je moguće izraziti sumnju u pranje novca ukoliko neko ima primanja 500KM a otplaćuje ratu od 1.200KM. Na kraju je potpuno jasno ono što jazavac navodi, a to je da banke uzimanjem žiranata urušavaju svoje vlastito tržište.
Ako ABRS nema instrumente kojima bi regulisala tržište jer je ono već regulisano zakonom onda nikakve njene preporuke “ne piju vode” niti ABRS može “pritisnuti” banke da ih sprovedu u djelo.
Sam razlog postojanja Agencije je upitan…
Slažem se sa Jazavcem da su bankari preko svog Udruženja mogli da se sastanu sa predstavnicima žiranata i da traže način da se prevaziđe situacija, jer je to i jednima i drugima u interesu.
@361.
u ovom dijelu se ne slažem sa tobom:
“Podrzavam preporuke Agencije za bankarstvo jer je to zapravo bilo jedino sto su oni mogli i da ucine u ovoj situaciji a da i sami ne prekrse zakon. Sad cemo vidjeti da li ce Agencija zaista “pritisnuti” banke da pocnu sa utuzivanjima duznika.”
u post-u 317. sam nešto detaljnije obrazložio Preporuke ABRS-a..volio bih shvatiti kako ti misliš da su one provodive u životu,a da pri tome rezultat bude kvalitetniji pristup institutu jemstva u svakodnevnom radu banaka i mko…
@ gornjih par postova
Banka prilikom odobravanja kredita koji za instrument obezbjedjenja imaju jemstvo (narodski receno: ziranta), zakljucuje Ugovor o kreditu sa glavnim duznikom te Ugovor o jemstvu sa jemcem, odn. zirantom. Uz to naravno uzme i mjenice i od glavnog duznika i od ziranta. To je “pravilo puta” i tako bar rade ove “ozbiljnije” banke, ne mogu da garantujem za sve.
Sve ovo je jasno propisano Zakonom o obligacionim odnosima, tako da tu ne postoji mogucnost da regulator ucini bilo sta ili da zirant tuzi banku.
Ono sto je bila cesta pojava prilikom godina kreditne ekspanzije na ovim prostorima jeste da su banke odobravale kredite zapravo na bazi kreditne sposobnosti ziranata a ne glavnih duznika, sto je opet sasvim legalno i ne krsi se sa propisima. Ovakvim postupanjem, banke su zapravo, same sebi smanjile dubinu trzista jer se kreditna sposobnost lica jednako umanjuje za iznos jemstva kao i kad je lice glavni duznik. Odnosno dolazi do multiplikacije zaduzenosti.
Podrzavam preporuke Agencije za bankarstvo jer je to zapravo bilo jedino sto su oni mogli i da ucine u ovoj situaciji a da i sami ne prekrse zakon. Sad cemo vidjeti da li ce Agencija zaista “pritisnuti” banke da pocnu sa utuzivanjima duznika.
S druge strane, mislim da je ovdje najvise zakazalo Udruzenje banaka koje je trebalo da sjedne za sto sa Udruzenjem ziranata i rijesi problem, jer ovakva situacija ne ide na ruku ni bankama, koloko god to paradoksalno nekom zvucilo! Toga doduse vecina direktora nije ni svjesna, jer je poslednjih godina sve vise prisutna negativna selekcija kadrova u bankarstvu, narocito kada govorimo o upravama banaka. Dosli su za direktore ljudi koji ni izbliza nisu svjesni situacije niti dorasli izazovu! Po ko zna koji put, Udruzenje banaka je pokazalo svu svoju tromost i inertnost.
Lijep pozdrav…
@358. žirant
ugovor o jemstvu nije “potpis na mjenici”..to su dva odvojena i nezavisna pravna posla,ugovor o jemstvu je jedno,mjenično obavezivanje je sasvim drugo..činjenica je da ih (gotovo) svi poistovjećuju,ali to je shvatljivo neuko..da ne elaboriram razlike,i suštinu svakog od tih poslova,samo sam želio da te ispravim u toj tvrdnji..
@359. advokat
tebi sam već napisao šta mislim – tema “Sudski postupak protiv dužnika uslov za naplatu od žiranta” post br 36.
i da dodam,kada naučiš (ako se to ikad desi) razlikovati stav (koji je kao gu****,ima ga svako) i znanje onda možeš postavljati pitanja,makar meni…
@zirant,.. sudija, jazavac, i ostali..
Mislim da niste u pravu.., ali prepustimo jos koga da potvrdi ili negira moj/vas stav.
Ali eto da kazem, kod kreditnog aranzmana mjenicu prati i ugovor izmedju jemca i banke, gdje su definisani instrukenti obezbijedjenja i ostale dispozitivne norme.
Banka sklapa po mom misljenju 2 ugovora, jedan sa korisnikom kredita i jedan sa jemcem (2x jemca)
U suprotnom, sta znaci bjanko mjenica ?
Dok su ugovorom naznacena sredstva za koja se garantuje tj. koja se moraju vratiti..
@366
Ugovor o jemstvu ti je potpis na mjenici.
Prihvatio si sve stavljanjem svog potpisa na mjestu jemca i preuzeo si sve obaveze jemca.
Svaka druga bilo kakva formulacija je samo bacanje prašine u oči.Znam prošao sam to sve.
Mjenica je Zakon nad svim Zakonima, samo ako nije falsifikat i ima bit ne elemente.
@355
Jazavac!
Shvatam Vas potpuno i Vaše komentare. Vjeruj da me ova moja muka natjerala, na dvije stvari da pored dobrog obrazovanja i poznavanja propisa i ”naših” prilika, da visim na net-u i čitam propise.
Ali i ova diskusija, pokazuje da je gotovo nemoguće izvući se iz ovih problema, a naše finansijske neukosti, prijateljstva itd. će biti u davno prošlom vremenu, kada sve ovo prođe, ali nažalost mi ćemo nekako sve to prevazići otiće i ovi MKO i Banke, sa tim svojim uslovima i našim neznanjem. Doći će novi problemi u nekim drugim sferama života, tako da ćemo se mnogo namučiti dok ova država BiH priušti-obezbijedi svojim građanima mnoge stvari koje nedostaju, a prvo standard, odnosno ambijent gdje čovjek može raditi i zaraditi.
Dakle, sve ove diskusije, osim par njih, sudije, akcionara, Bojana,tebe i par još nekih, ssve su to jadikovke i opet se ništa konkretno nije našlo.
Mislim, da je sudija dao neke smjernice u pogledu građanskog (obligacionog) prava, koje je ustvari temelj svih ovih problema i uporište MKO i Banaka, a Srđan je prezentovao to kroz krivično pravo.
Međutim, mislim, da je većina Ugovora o kreditu specifična svaka na svoj način.
Pozz
@jazavac
Sta se zapravo smatra pod pojmom “ugovor o jemstvu” ?
Kakva je to forma ?
Hvala.
Momentom pokretanja spora na sudu kredit se proglasava dospjelim u cjelosti i ugovor o kreditu se raskida automatski. Medjutim, ugovor o jemstvu i dalje ostaje na snazi i banka se i dalje moze naplacivati od ziranata do okoncanja postupka kad ce se raskusurati. Ali je dobro da banka tuzi glavnog duznika, jer ima veliki broj duznika (preko pola) koji mogu a nece da placaju kredit, pa umjesto njih placaju ziranti. E tu bi se efekat postigao!
Vecina vas ovdje ne poznajete osnove ekonomije ni prava, ponekad procitate koji zakon pa ga citirate a u sustini ste suplji ko kaca bez dna. Ovo nemojte shvatiti kao uvredu nego kao podstrek i motivaciju da vise citate i ucite i radite nesto korisno umjesto da lezite po cijeli dan na internetu i kukate.
@sudija
Ako se pokrene postupak na sudu, tj. ako banka pokrene tuzbu protiv korisnika kredita, da li to znaci da ce racuni pravnih lica biti deblokirani (solidarnih jemaca) dok je spor u toku, tj. da li postoji kakva zakonska odredba koja reguluse ovaj dio odnosa, banka-korisnik kredita-jemac, za vrijeme trajanja spora na sudu.
Hvala.
@351. struja
molim,molim..
što se tiče zablude (pravne i stvarne) to su instituti krivičnog prava (to sam negdje u gornjim post-ovima već objašnjavao),a građansko pravo poznaje samo “bitnu zabludu” kao manu volje koja može rezultirati i poništenjem ugovora..o tom institutu napisane su stotine (i više) stranica,pa bih i ja sam mogao napisati makar nekoliko,ali da “ne gušim” temu mislim da je u Vašem slučaju nema..sve te stranice koje sam pročitao ne govore mi da je odricanje od zastarjelosti postojanje mane volje..to je mana “znanja”,a ne volje..i da se ne biste osjećali “prevarenim”,znajte da je Vaš dug postojao i kada je zastario,jer institut zastare nije normiran da bi pogodovao dužniku,nego da bi kažnjavao povjerioca bez obzira što će dužnik tako “profitirati” (navodim Vam i ovaj podatak jer je i sama logika nastanka neke norme bitna za njeno razumijevanje)..
@350. mira zirant
mislim da trebate pod hitno otići u to mkd sa nekim “stručnim licem” (pravnikom ili ekonomistom koji ima znanja iz oblasti kreditiranja)..ukoliko je Vaša završna konstatacija tačna
“Pomenuti dužnik se sa mojom saglasnošću zadužio iznosom od 10.000,00 KM u junu 2007., taj kredit vratio i ponovno se zadužio u februaru 2008..”
mislim da Vam je najisplatnije/sigurnije/pametnije to dati u ruke advokatu,neka ih tuži,izgubiće sigurno,platiće Vam troškove sudskog postupka/advokata i vratiti sve novce koje su na taj način uzeli,te nadoknaditi Vam eventualnu štetu..
ukoliko je situacija “kroz papire” drugačija moguće su sve varijante,pa čak i to da ste “prevareni”,ali to sad teško mogu komentarisati jer nemam niti jednog papira kod sebe..početna priča zasnovana na Vašoj konstataciji mi se čini jako,jako mogućom pa bih za sada ostao na toj opciji kao “prvom koraku”..nadam se da sam Vam pomogao,koliko-toliko..
Sudija!
Neizmejrno Vam HVALA!
Pazite, sitna je ”lova”!?!
Ali, ima li ovdje elemenata poništavanja ugovora ili rušljivosti.
Mane volje, zabluda (pravna ili stvarna)?
Hitno mi je potreban savjet sudije!
U maju 2007. godine pristala sam da budem žirant mužu moje prijateljice, inače mom tada poslovnom saradniku. Planirao je da se kod MKD zaduži iznosom od 5.000,00 KM na godinu dana. Donio mi je iz MKD formular, saglanost, koju sam ja u svojoj kancelariji, bez prisustva službenika MKD potpisala. Tražio mi je i 6 potpisanih virmanskih naloga ovjerenih pečatom moje firme. Nisam ništa sumnjala, jer se radilo o solidnim ljudima i dala sam mu virmane. Više me niko po pitanju tog kredita nije kontaktirao do aprila 2009. kad me je službenik MKD obavijestio da gore pomenuti dužnik kasni sa otplatom anuiteta. Na moj upit kako da taj kredit nije vraćen službenik me je obavijestio da je dužnik podigao kredit na 5 godina u iznosu od 30.000,00 KM. Uvjeravanje službenika u to da ja o tom pojma nisam imala nije urodilo plodom. Nedugo zatim uslijedila je blokada mog žiro računa i prinudna naplata jednog dijela kredita. Popustila sam nagovorima i pristala da preuzmem kredit, da bih bar donekle planirala plaćanje i izbjegla blokade žiro računa.
Sada više nisam u mogućnosti da plaćam zbog loše finansijske situacije u firmi (uzrokovane nedostatkom posla)i MKD mi je blokirala žiro račun. Opet sam ih kontaktirala, ali sam naišla na zid. Danas sam ponovo bila sa namjerom, pošto nemam nikakvih dokumenata vezano za taj kredit da uzmem broj kredita i otkrila sledeće: Pomenuti dužnik se sa mojom saglasnošću zadužio iznosom od 10.000,00 KM u junu 2007., taj kredit vratio i ponovno se zadužio u februaru 2008..
Molim vas za savjet šta da činim jer sam svojim zaista nepromišljenim činom (naivnošću) dovela u pitanje egzistenciju svoje porodice.
@348.
evo člana ZOO-a kojim ste zastarjeli dug “oživjeli”:
Pismeno priznanje i obezbeđenje zastarele obaveze
Član 366
(1) Pismeno priznanje zastarele obaveze smatra se kao odricanje od zastarelosti.
(2) Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbeđenja za zastarelo potraživanje.
potpisivanjem ugovora o reprogramu Vi ste se odrekli zastare..i reprogramirana potraživanja mogu zastarjeti (teoretski),mada će Vas oni sigurno tužiti i na taj način prekinuti računanje rokova zastare..i ja sam čuo za njihova šenlučenja sa “isključivanjem”,ali i oni love u mutnom..logika im je jednostavna,kad mogu svi i mi ćemo..svi nađu put da se “namire”,osim Nas (mislim,”običnih ljudi”)..
Sudija!
Vidim, da ste neprofitan u odnosu na ove MKO, trebalo bi biti obrnuto.
U slučaju, tog neplaćanja struje ”nasjeo sam”.
Iako je stvarno prošlo vrijeme više od godinu dana, naivno sam potpisao Ugovor o reprogramu struje. Jedan, dio sam nastavio plaćati. Da li je po tom gore članu 378 ZOO kada sam potpisao Ugovor o reprogramu prekinuta zastara potraživanja ili nije bez obzira što sam potpisoa taj ugovor?Radi se o domaćinstvu na selu. A, ovo što neko reče za njihovo ”utjerivanje ”duga mi je već poznato, neće da Vam isporučuju struju, recimo ako je neko prije Vas imao neku radnju ili stanar bez obzira oni neće da priključe-isporučuju struju dok ne plati se dug po tom brojilu, što obično čini sledeći koji je hože na to brojilo. Na tom mjestu mi ne treba više brojilo ni struja.
Jer u strukturi duga (Dug je 330 KM, glavnica je 220 Km,kamata 110 KM i to samo taksa na sat).
@346.
nisam iz tog svijeta (ekonomije),ali mi profesorovo objašnjenje takođe djeluje sasvim korektno/tačno..
Prof.dr Izudin Kešetović je bio,a izgleda i ostao realan u svojim analizama i procjenama.
@žirant
isti komp,različit nick (da Vas ne buni),i ja bih tako odgovorio.. :-)
@343
kratko sam komentarisao članak koji ste prenijeli sa druge teme,post 340..
@342
Sudija!
Na koji ste post mislili?
nije nelogično da će na koncu svi izgubiti,zarad nekoliko pojedinačnih ineteresa..
Ovo gore post sam postavio naslov iz današnjeg Captial-a.
Bez komentara sam!!!!!!!!!!!!!!!!
ARAJEVO, Mikrokreditni sektor u Federaciji BiH iskazao je u prošloj godini gubitak od oko 40 miliona KM i potrebna mu je hitna konsolidacija, navodi se u analizi Agencije za bankarstvo FBiH.
Nakon što su u 2007. ostvarile visok rast oko 100 posto, mikrokreditne organizacije su krajem 2008, odnosno početkom prošle godine zabilježile značajno pogoršanje u poslovanju, a što se poklopilo i s uticajem efekata globalne finansijske krize u našoj zemlji.
Od ukupno 18 mikrokreditnih organizacija u FBiH 11 je negativno poslovalo, višak prihoda ostvarilo je šest organizacija u ukupnom iznosu od 1,7 miliona KM, a sa dobiti (20.000 KM) godinu je završila jedina profitna organizacija – “Adria mikro” Mostar.
Najveći gubitak imao je LOK Sarajevo 12,7 miliona KM, a najveći profit “Prizma” Sarajevo od oko milion KM.
Znaci pogoršanja u ovom sektoru, kako navode u Agenciji za bankarstvo, bili su vidljivi i prije krize, a leže u visokom rastu ovog sektora, posebno u organizacijama srednjeg nivoa, koji nije istovremeno i popraćen prilagođavanjem njihovih kapaciteta.
Zbog sve većih kašnjenja u otplati kredita, troškovi rezerviranja za kreditne i druge gubitke iznosili su lani 98,4 miliona KM ili 45 posto od ukupnih rashoda i više su nego udvostručeni u odnosu na isti period 2008. Kašnjenje u otplati duže od jednog dana imalo je čak 17 posto od ukupnih kredita.
Neto krediti iznosili su 591 milion KM ili 77 posto ukupne aktive i manji su za 27 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
Apsolutnu većinu kredita, 98 posto, mikrokreditne organizacije plasirale su fizičkim licima, a više od polovine ovih sredstava otišlo je u poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Kod pravnih lica dvije trećine sredstava plasirano je u uslužne djelatnosti i trgovinu.
Efektivne kamatne stope (nominalna kamata plus naknade i provizije), na kratkoročne mikrokredite kretale se se lani u rasponu od 25,86 posto za stambene potrebe do 37,66 posto za nenamjenske kredite, a za dugoročne kredite u rasponu od 23,38 posto do 31,90 posto.
Nejira Nalić, izvršna direktorica organizacije “MI-Bospo” Tuzla, kaže da je više razloga za trenutno stanje u mikrokreditnom sektoru
“Razvoj je moguć jedino ukoliko se razvijaju poslovne aktivnosti klijenata. U okolnostima ekonomske krize, kada aktivnosti klijenata propadaju ili su smanjene, to direktno utiče na sektor”, kaže ona.
Jedan od razloga, prema njenom mišljenju, je i u tome što su rizici poslovanja u mikrokreditiranju veliki.
“Garancije i kolaterali u mikrokreditiranju su mnogo fleksibilniji i klijentima se izlazilo u susret i isplaćivali su se krediti često bez garancija, na kreditnu istoriju ili kroz subjektivnu procjenu kapaciteta otplate”, konstatuje ona.
Smatra da je probleme izazvala i konkurentska utakmica, koja se razvila u godinama rasta, pa su organizacije često spuštale kriterije za pristup kreditima, odnosno plasirale su veće iznose kredita nego što su klijenti mogli da otplaćuju.
Napominje da se u ovoj godini situacija počela postepeno stabilizovati, a više optimizma osjeti se u posljednja dva mjeseca kada je primjetno i smanjenje kašnjenja u otplati kredita.
Kešetović: Podaci su fatamorgana
Ekonomista Izudin Kešetović kaže da je negativan finansijski rezultat MKO svojevrsna fatamorgana.
“Visoke kamatne stope u ovom sektoru nisu u srazmjeru s iskazanim poslovnim rezultatom. Sektor je imao visoka rezervisanja, a koja će naplatiti i pretvoriti u kapital, odnosno profit s obzirom na to da je stepen naplativosti kredita i dalje vrlo visok”, kaže Kešetović.
Napominje da MKO treba da budu integrisane u bh. finansijski sistem, jer su one sada uglavnom amortizeri socijalnih stresova i napajači sive ekonomije u BiH, koja iznosi između 25 i 30 posto.Nezavisne novine
@mile
nije tema pa ću biti kratak,citiram odredbu Zakona o obligacionim odnosima koji reguliše zastarijevanje potraživanja za koje se interesuješ:
Jednogodišnji rok zastarelosti
Član 378
(1) Zastarevaju za jednu godinu:
1) potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimničarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;
2) potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio-prijemnika i televizijskog prijemnika;
3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromesečnim ili kraćim rokovima;
4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.
i čisto da znaš,zastarjela obaveza ne znači da obaveza ne postoji,to samo znači da se ne može sudski naplatiti..to se u pravu zovu naturalna (prirodna) obligacija..u svakom slučaju,ukoliko te tuže trebaš pažljivo shvatiti šta su njihova potraživanja (šta glavni dug,šta kamata i koja??,šta si plaćao,šta ne itd…) pa sve što je dospjelo za naplatu godinu dana prije nego sud zaprimi tužbu (ili pošta ako je riječ o preporučenoj pošiljci…) ti trebaš prigovorom zastare osporavati kao zastarjelo potraživanje..e sad,ukoliko se desi da oni isključe struju (najgora varijanta,a čujem da i to rade) onda nemam pojma šta je pravi izlaz (nisu u pravu,a još nemamo,ili je na znam,za sudsku praksu gdje su oni tuženi zato što su obustavili isporuku radi neplaćenih računa)..
Borac bez posla pita da li iko malo info o roku zastare potraživanja prema stanovništvu za struju? imam struje 9000 km od 2000 godine,oni racunaju kamate na kamate,ja placam oko 40 km mesecno ali dug raste stalno!!sta da radim dmogu li da se pozovem na zastaru na sudu?da li je iko to radio?hoce da mi iskljuce……..
@sudija
Hvala na odgovoru.
@335.
tzv “bezteretna raspolaganja” su podložna poništavanju,pa bi povjerilac koji smatra da je oštećen takvim raspolaganjem mogao tražiti tužbom poništenje tog pravnog posla (npr Vi stan/automobil ugovorom o poklonu prenesete na treće lice..)..međutim,ukoliko bi se imovinom raspolagalo “teretnim poslom” (ugovor o prodaji),pa još kada bi kupac bilo lice nevezano “za Vašu porodicu” direktno,mislim da bi situacija bilo poprilično dobro zaokružena (npr stan/automobil ugovorom o prodaji prodate drugu)..ukoliko biste se na takav način “oslobodili” cjelokupne (vrijedne) imovine mislim da biste mogli mirnije spavati..međutim,prije nego se odlučite na takav potez razmislite da li lice na koje svoju imovinu prenosite ima “za vratom” sličan problem jer ćete u tom slučaju “svojom imovinom” zatvoriti “tuđe obaveze”,bez prava na regres..nadam se da shvatate šta sam mislio reći…
@sudija
vezano za 334. kakva je situacija sa zirantima koji imaju imovinu da li tu imovinu mogu da poklone drugom licu dok se kredit normalno otplacuje i da li banka poslije moze traziti ili osporavati prenos te imovine u slucaju da naknadno zirant bude morao otplacivati duznikov kredit?
@maja
ako si iole čitala ovu temu jasno ti je u kakvoj si situaciji..ako ne radiš,nemaš nikakve imovine niti je planiraš sticati narednih x godina,recimo da možeš nešto mirnije spavati..ukoliko je tvoja situacija u bilo kojoj gornjoj konstataciji suprotna probaj već danas naći optimalan put da zatvoriš svoju obavezu..odugovlačenjem će ti rasti kamate (godišnje cca 20% glavnog duga),imaćeš dodatne sudsko/advokatske troškove itd…
Šta da radim ja, pravno gledano-glavni dužnik sam a nisam korisnik kredita, zapravo žiranti su prijatelji osobe koja je uzela kredit na moje ime, i sve je bilo u redu do ovog mjeseca, sad je rata zakasnila i odmah su me iz MKO obavjestili….šta će biti ako ako ja ne platim te rate????
@rakovic
ja sam već i pisao da je pravni posao jemstva,kod kreditnih aranžmana (što i jeste povod ove teme),najprimitivnije oživotvorenje ovog izuzetnog pravnog instituta..jemstvo u ovakvom pojavnom obliku (kod poslova kreditiranja,pogotovu masovno kakvo je kod nas..)sigurno je na zalasku..taj institut je (“zlo”)upotrebljavan dok je išlo i već mu se nazire kraj..ali se ne nazire kraj problemu sistema,jer nas vjerovatno (očigledno nespremne) čeka “ista ili gora zamka”..dok ovo ispeglamo nećemo ni skontati šta se otvorilo kao novi problem..i tako u krug…
@sudija
Gajba je na hlađenju. Inače normalne zemlje nemaju u praksi instituciju žiranta, a neki moji prijatelji otuda mi kažu da je takvo postupanje u interesu bankara. Ovo naše naslijeđe je zaista anomalija, pogotovo kada se traže žiranti i kod hipotekarnih kredita, zaloga i drugih sredstava obezbjeđenja uporedo. Čak i u Srbiji banke masovno napuštaju takvu praksu, tako da je naše ostrvo postalo endemsko. Naravno “naše” banke bi se strašno naljutile kada bi neko zabranio žirante, ali to je neminovnost. Za početak bi Udruženje žiranata trebalo da pozove na bojkot u tom smislu. Ukoliko je tačno da imaju veliko članstvo, takva inicijativa neće biti bez odjeka.
ovo je najava nove ture Nadrealista..za mene je preporuka uvida jemaca u crk glavnog dužnika sasvim ok,ali mislim da to ide uglavnom bankama na ruku..”prevedeno”,njima (bankama) će takvo postupanje omogućiti da ionako lagodan položaj učine mirnijim,a pitanje da li će ta činjenica smanjiti broj ovih poslova (jemstava) u stvarnosti..nemam uvid u ovakvu statistiku,ali mislim da će se raditi o promilima..pogotovu što pretpostavljam da banke danas i same mnogo teže ulaze u poslove sa dužnicima čiji crk podsjeća na roman,samim tim i one su već počele “voditi računa o jemcima” na taj način..
neću biti patetičan pa da izražavam čuđenje “kako ovo niko nije predvidio”,ali sam zabrinut da Niko poslije ovog boja ne zna šta dalje?? obično se generali jave poslije,mi imamo situaciju da Njih još uvijek ni na vidiku nema..možda je ovo uvod u reviziju našeg naslijeđa,pa bismo izreku “poslije boja svi su generali” mogli preimenovati u “poslije boja nikom ništa ili poslije boja ko jami,jami…”??..onu izreku sa “dvojicom loših i milošem” definitivno skratiti za jednog lošeg,vidimo da je dovoljan..
@322.
koji je rok do kada će gajba biti ohlađena??
Mozda kako ne bi bilo improvizacija, da za prve tri preporuke/uputstva Agencija treba propisati jasan obavezan pisani dokument sa detaljnim objašnjenjem prava i obaveza, koji će uz ostalu dokumentaciju sve banke morati uručiti dužniku i žirantu.
Četvrtom i petom uputstvu nemam šta dodati.
Slazem se sa Rakovicem o gotovo svemu samo bih umjesto rijeci “odgovarajuci nacin” stavio “pisanim putem” da ne bi banke “odgovarajuci nacin” tumacile po svom nahodjenju, a znamo na sta se to na kraju svede
@marinko
Imam problem sa naslovom preporuka (pogledaj tekst ABRS) jer tamo referenciraju da se iste odnose na postupanje u postupku naplate kredita, a zatim u tački 1. referenciraju na postupak prije zaključenja ugovora. Tačka 3. preporuke morala bi biti dotjerana, ali isto tako bi morala biti dio aktivnosti prije ugovaranja kredita.
Ako bih sada improvizovao mogao bih dati okvir, ali ne bi sebi dozvolio da stvari budu kuse. Za početak>:
1. Banka je dužna na odgovarajući način upoznati klijenta sa svim posljedicama neurednog izvršenja obaveze vraćanja kredita, uključujući i teške posljedice u slučaju gubitka nepokretne imovine, zaloga, prihoda itd, kao i progresivnog povećanja duga zbog zateznih kamata, naknada, troškova postupka itd.
2. Banka je dužna da upozori klijenta o stepenu njegove zaduženosti i sposobnosti za izvršenje obaveze po kreditu, te da u slučaju utvrđene prezaduženosti odbije da odobri kredit klijentu.
3. Banka je dužna da na odgovarajući način upozori jemce na posljedice zaključenja ugovora o jemstvu i o postupku naplate u slučaju izostajanja izvršenja obaveze glavnog dužnika, kao i o teškim materijalnim posljedicama koju mogu nastati po jemca.
4. Banka je dužna da ograniči potraživanje od jemaca/jemaca na iznos glavnog duga i pripadajućih kamata u vremenski ograničen i odrediv okvir.
5. Banka je dužna zatražiti odobrenje od glavnog dužnika da odobri objelodanjivanje izvještaja CRK o njegovoj zaduženosti jemcima. Glavni dužnik može odbiti takvo objelodanjivanje. Banka je dužna da na odgovarajući način dokumentuje da je jemac bio upoznat sa izvještajem CRK lica za koje jamči, ili da je prihvatio jemstvo bez uvida u izvještaj CRK.
Evo malo za početak, a siguran sam da ima ko i da podvrgne kritici i da doda. Improvizacija, jer ste vi to zaiskali.
A što ne bi moglo
može nektar forever
Prihvatam, ajde da vidimo kako bi mogla da glasi prva preporuka i uputa bankama kada je u pitanju ova problematika…
rakovic, može Nektar, naše je najbolje.
Opklada: Garantujem da komentatori sa ovog portala mogu napraviti pismenije preporuke, a bogami i provodive. Ulog: Gajba PIVA.
i ja tako mislim,i pitam se da li Oni ne rade,ili nemaju pojma o tom poslu pa sve i kada bi htjeli nešto da urade ne znaju (i ko je uopšte dovoljno dobar znalac u našem društvu da se sa ovim problemima uhvati u koštac)..ovo prvo bi se riješilo smjenama,ili čim god već,ali sam skeptičan i mislim da to niko ne zna riješiti..realno!
Samo bih se osvrnuo na ovaj posljednji dio lakrdije od dopisa nazvanog preporuka Agencije za bankarstvo. Zar ne bi banka/mko trebala obavijestiti jemca o njegovim pravima, važećim zakonskim propisima i internim aktima banke koji regulišu tu materiju, PRIJE nego uopšte potpiše ugovor, a ne kad od njega zatraži ispunjenje obaveza?? To što su upotrijebili termin pismenu umjesto pisanu govori koliko znaju…
Ovu bagru iz Agencije treba smijeniti pod hitno. Koliko ima žiranata iz SNSD koji plaćaju tuđe kredite? Valjda će njih saslušati premijer.. Nije isključen ni javni protest ispred Vlade ili Agencije. Dok svi mirno sjede i ćute, ovi će raditi kao i do sada.
babe i žabe, kruške i jabuke, sve pomiješano. Ranije sam pomenuo da elementi zaštite potrošača nikako ne mogu ići na uštrb obligacije. A i EU direktiva je dostupna na internetu, barem stručnjacima. Sve skupa glavna primjedba je: neprovodivo. Zbirka komentara na ovu temu samo sa ovog sajta je daleko kvalitetnija u razmatranju problema.
Ne mogu, a da ne reagujem!
Jadna li je ova država, a i narod u njoj, kakve sve organe i te ”radnike-stručnjake” u njoj imamo? Šta smo drugo očekivali nego ovakvu ”reakciju ABRS”?
Veća je pohvala, za sve ove diskusije po ovom pitanju nego ta silna Zakonska i materijalna sredstva uložena u ABRS i neznam koga već više zadućeno za sve oblasti.
Poslala ”preporeuke”, što se narod ubija i nikoga nije briga,što se raspadaju porodice,što nije poštovan minimum procecura,što država nije
obezbjedila osnovne egzestencijalne uslove na život, važno je da ddirektor te ABRS i ABFBIH prima 10.000 KM.Pa gdje im je makar svijest i sva im je ”stručnost” pročitana kroz ovu preporuku.
Pozz-pucam od muke…………
@316.
samo sam ostavio prostora administratoru da završi svoj dio posla :-)..
kako sam i najavio skorašnje komentarisanje detalja,evo mog viđenja predmetnih preporuka..
generalno,i više je nego jasno da kreatoru Preporuka manjka osnovnog pravnog znanja,jer ugovor kao pravni osnov nekog pravnog posla (u našem slučaju kredita) mora biti najmanje dvostran,a naravno može biti i višestran..na bilo kojoj ugovornoj strani može se pojaviti jedno ili više lica,pa imamo situaciju da ukoliko jedno lice sa bankom zaključi ugovor o kreditu u svojstvu korisnika kredita ono postaje dužnik iz tog obligaciono-pravnog odnosa..međutim,ukoliko se na ugovornoj strani korisnika kredita nađu dva ili više lica svi oni imaju status sudužnika,jer ne postoji situacija u kojoj imate istovremeno dužnika i sudužnika (što kreator Preporuka tvrdi??)..iz navedenog ja zaključujem da njima ni početak tog posla (ugovora o kreditu) uopšte nije znan..
tačka prva Preporuka:
“Banke i mikrokreditne organizacije trebaju prije potpisivanja izjave sudužnika ili jemca da iste upoznaju sa ukupnom zaduženošću dužnika (izvod iz registra crk).” – zamisao je ok,ali znanje je 0,čista..sudužnik je korisnik kredita i on ne potpisuje nikakve izjave,on je ugovorna strana i potpisuje ugovor..jemac takođe,ugovor o jemstvu je imenovan i strogo formalan pravni posao,znači ovu preporuku banke i mko sve i da hoće ne mogu ispuniti jer se traži nemoguće..
tačka druga Preporuka:
“Preporučuje se da se postupak prinudne naplate od sudužnika ili jemca ne vrši prije pokretanja sudskog postupka protiv dužnika.” – priču oko sudužništva sam apsolvirao,a potjeraću i mak na konac,namjerno..prvo napisano je “sudužnika ili jemca”,a ne “sudužnika i/ili jemca” kako bi bilo ispravno..ovako je ostavljena alternativa bankama da odaberu po Preporuci ponuđenu alternativu..drugo,bankama neće biti teško ispuniti ovu preporuku s obzirom da pokretanja sudskih postupaka i idu vjerovatno uporedo,a i ako ne idu banke neće doći u drugačiju poziciju ukoliko po ovoj preporuci danas pokrenu postupak protiv dužnika,a sutra protiv jem(a)ca..
tačka treća Preporuka:
“Ako banka,odnosno mko zahtijeva ispunjenje obaveze od sudužnika ili jemca, obavezna je istog pismeno upoznati o njegovim pravima, važećim zakonskim propisima i internim aktima banke koji regulišu tu materiju.” – ova obaveza mi je izuzetno zanimljiva..kako je kreator Preporuka (tačnije ovo je obaveza) zamislio realizaciju ove tačke ja ne znam (ne znaju ni oni,siguran sam,i to će kontrolu iste danas-sutra učiniti jako zanimljivom :-))..i zanima me da li će nepismene obavijesti uvažavati,ili samo pismene,ili su mislili na pisanu obavijest,a ne pismenu-što cijelu situaciju de iure mijenja..
sve u svemu,šteta! očigledno je da se radi o iznuđenom i neukom dopisu/preporukama..radi se o još jednoj “stručnoj” blamaži abrs-a…
@Marinko
zove me drugar iz banke i kaže da su dobili Preporuke ABRS-a za buduća postupanja,a koja se tiče ove teme/odnosa banka-korisnik kredita-jemac..ne znam detalje,ali u načelu,očigledno je da se radi o iznuđenom i neukom dopisu/preporukama..radi se o još jednoj “stručnoj” blamaži abrs-a..o detaljim uskoro…
p.s. Mislim da je “sudija” sve rekao ! Postao je vidovit..!
Sta mislite o ovom
http://www.capital.ba/sudski-postupak-protiv-duznika-uslov-za-naplatu-od-ziranta/
@313.
neću dovoditi mišljenje Vašeg advokata u pitanje,i sam sam dosta puta čuo slične tvrdnje..samo se pitam ko kaže da se ugovor o kreditu ne može napisati na toalet papiru??
ugovor predstavlja saglasnu izjavu volja ugovornih strana..za neke pravne poslove zahtijeva se i pisana forma,i nigjde nije rečeno da to ne mogu biti npr vrata,ili toalet,kako ste naveli..znači,toalet nije ekskluzivitet mjenice,nego neupuštanje prezentora takve tvrdnje milimetar ispod tvrdnje onog od koga je to čuo..i tako u krug,i sami ste rekli,već stotinama godina..nema veze,zato smo mi tu :-)
razdvajam upit u vezi čl 18 na dva dijela,
prvo:
“svijesno postupio na štetu dužnika” – mogu zamisliti na koje bi se načine sve banke branile od ovog Vašeg stava/ideje..već sam ranije pisao,jemstvo može poslužiti simulaciji nekih drugih namjera “ugovarača”,pa samim tim banke ne mogu uvijek znati šta je poenta Vašeg pristanka na jemstvo..pretpostavka je da jemac zna posao u koji ulazi,i drugačije bi se moralo dokazati, a kako – ne znam…
drugo,
se odnosi na mjenicu koja je popunjena suprotno mjeničnom ovlaštenju,to jeste jedan od mogućih mjeničnih prigovora,ali i to je (pre)široka tema..sve u svemu,ukoliko Vam je neko popunio mjenicu na npr 100.000,00 KM,a Vi ste jemčili na 20.000,00 KM,to je svakako razlog da prigovorite,dokazujući opravdanost svog prigovora primjrekom ugovora koji ste potpisali,mjeničnog ovlaštenja itd…ukoliko bi se banka naplatila prije tih prigovora,takva naplata bi se osporavala građansko-pravnom tužbom,da ne dužim….zaključak,niko Vam/nikom ne može uzeti/naplatiti ono na što nema pravo…
Upravo mi je jedna žena-advokat koja je to ”specijalizirala” rekla da je mjenica validna (izvinite na izrazu) i ako je napišete na toalet papiru.
Dalje, ona kaže ona vam je kao lijepa žena legnete jednu noć i plaćate duže,tako i mjenicu potpišete i plaćate duže.
Dobro možda je malo i neukusno.
Već me malo interesuje taj član 18. jer recimo da stav 1.kaže da li je imalac mjenice svjesno postupio na štetu dužnika (mislim glavnog i sporednog-jemca) i stav 2. potpisana suprotno dogovoru izdavaoca i jemca (glasi na veći iznos,drugo ime itd)a imalac nije poštovao procedure mislim ovdje na zlonamjernost i sticanje mjenice kada povjerilac postupa sa krajnjom nepašnjom.
Pozz
@311.
super,super..samo sam mislio da je post br 307. u dijelu “..donijet je taj Zakon o mjenici..” ostavio prostora da se razmišlja drugačije..u ostalom dijelu tvoje pisanje je sasvim ok..član 9 Zakona o mjenici govori da ukoliko je npr glavni dužnik (u našoj temi korisnik kredita) nesposoban za potpisati mjenicu (preuzeti obavezu),a ti se na istu potpišeš kao avalista (ili koji drugi mjenični dužnik) tvoj potpis tebe obavezuje bez obzira što je potpis glavnog dužnika (ili bilo kojeg lica nevažeća..). evo člana i za ostale posjetioce teme:
Član 9.
Ukoliko se na menici nalaze potpisi lica koja su nesposobna da se menično obavežu, ili lažni potpisi, ili potpisi izmišljenih lica ili potpisi koji iz bilo kojih razloga ne obavezuju lica koja su potpisala menicu ili u ime kojih je ona potpisana, obaveze ostalih potpisnika su pravovaljane i obavezujuće.
član 18.
Lica protiv kojih je stavljen zahtev da ispune svoje obaveze iz menice, ne mogu prema njenom imaocu isticati prigovore koji imaju osnov u njihovim ličnim odnosima sa trasantom ili sa kojim ranijim imaocem menice, osim ako je sadašnji imalac menice prilikom njenog sticanja svesno postupio na štetu dužnika.
Ako je menica, koja je u vreme izdavanja bila nepotpuna, naknadno ispunjena protivno postojećem sporazumu, povreda ovog sporazuma ne može se prigovoriti imaocu menice, osim ako ju se stekao zlonamerno, ili ako je pri sticanju menice postupio s krajnjom nepažnjom.
ne znam šta te tačno zanima u vezi ovog člana,pa ovako mogu reći da je samo stav 2. ovog člana naznaka normiranosti “blanko mjenice” o kojoj smo razgovarali u gornjim post-ovima..za taj stav su se “uhvatili kreatori” blanko mjenice..ali kako je (pre)široka tema,ne bih je dužio na svoju ruku,ako te nešto konkretno zanima pitaj…btw,u građansko-pravnoj literaturi nailazio sam na “tvrdnje”/objašnjenja mjenične obaveze da je bolje tri puta otići pred matičara,nego potpisati jednu mjenicu..
U svakom slučaju sudija hvala, ali nije ovo mjesto da pojašnjavam:
-mjenica je nastala i razvila se uporedo sa zavojem društveno ekonomskih odnosa.Puni zamah u svom razvoju dobila je razvojem robnonovčanih odnosa, naročito razvitkom robne razmjene-trgovine,
-prvi pojvni oblici nstanka mjenice nastali su još u doba starih robovlasničkih odnosa (što se možda i danas događa jer proizvodi dužničko ropstvo),poznata je bila i u vrijeme vavilonske države (oko VII vijeka prije nove ere p.n.e),takođe postojala je u staroj Grčkoj i Rimu.
-naučno je dokazano da j e mjenica u savremenom obliku nstala znatno kasnije u vrijeme i prostoru gdje je nastalo trgovačko pravo, područje današnje sverne Italije i to u periodu XII vijeka dakle prije 800 godina.
Ne bih dalje………..
pozz
Priključujem se mišljenju. Dakle mjenica je platni instrument i ništa više, ali ni manje. Njena upotrebljivost, prihvaćenost i efikasnost potiču iz same prirode pravnog posla. Naravno da nema nikakve veze sa drugim pravnim poslovima, niti se mogu stavljati primjedbe iz drugih pravnih poslova. Sve što je vezano za osnovanost potraživanja naplaćenog mjenicom se rješava u regresnom postupku. Čak i kod izvršenja KD, mada koliko znam tu može da se traži privremena mjera????(nisam siguran)
@sudija piće? 344420
@307. žirant
samo da te malo korigujem..mjenica je instrument star stotinama godina,a od tridesetih godina prošlog vijeka postupanje sa mjenicama na našem tlu je unificirano u skladu sa ženevskim konvencijama itd itd..to je jedan izuzetan pravno-ekonomski instrument kojeg na žalost na ovim prostorima od abdića na ovamo svi znaju samo po “crnom”..rezultat zloupotrebe,a ne upotrebe,princip o kojem sam već ranije i pisao..
zove me drugar iz banke i kaže da su dobili Preporuke ABRS-a za buduća postupanja,a koja se tiče ove teme/odnosa banka-korisnik kredita-jemac..ne znam detalje,ali u načelu,očigledno je da se radi o iznuđenom i neukom dopisu/preporukama..radi se o još jednoj “stručnoj” blamaži abrs-a..o detaljim uskoro…
@rakovic
blanko mjenica je po mom mišljenju “skaradan” naziv za Ništa..mjenicu čini skup bitnih elemenata u pisanoj formi..sve manje nije mjenica,a kada ima sve Zakonom predviđene elemente to je “samo” mjenica..znači,”blanko mjenica” je prelazna forma od Ničega ka Mjenici,pa je valjda jednostavnije bilo to Nešto nazvati blanko mjenica,nego “blanko nešto drugo”..i ovo je slučaj gdje se “neko” dosjetio da stvarnost koriguje,kad to već nije zakonodavac uradio..na koncu,moje mišljenje je da blanko mjenicu treba normirati kao takvu,a ne škartirati,ali u odnosu na pozitivno pravo moj stav sam već rekao..generalno,Mjenica je dosta široka i opipljiva tema,i za početak predlažem da razdvojite ugovor o jemstvu od mjenice..to su dva pravna osnova “obavezivanja” (što često svi smatraju “jednom te istom stvari”),i ne treba ih miješati…
@306
na Vaše trik pitanje mogu odgovoriti, da je eu tom slučaju naplativa,svi smo ovdje pominjali građansko i krivično pravo, aja imam loše iskustvo sa mjenicama, i znam samo da falsifikovani potpis može osloboditi obaveze, a sve ostalo Sud manje više uvažava. Jer su u mnogim stvarima, neuki i sudije oko toga, imate par advokata koji su to specijalizirali, donijet je taj Zakon o mjenici kao što sam rekao ”lex specialis”, koji je do detalja dao mnoga prava imaocu mjenice. Tako da je to po meni čitav splet okolnosti i prava, a mislim da ima i kolizija u pogledu samog procesnog prava,
a da ne govorim prelamanja samog postupka iz jednog na drugo.Evo sada dobih opomenu od jednog advokata i koji mi samo ”prijeti” Zakonom o ličnoj karti, jer će mi u samom izvršnom postupku ”uskratiti slobodu kretanja”.
Ludorija i pozz.
Pojednostavljeno rečeno mjenica je uvijek naplativa, osim ako nema mane u svom sastavu. Za sve sporove iz drugog osnova potrebno je voditi regresni postupak.
Trik pitanje: Da li je mjenica ispravna ako je bjanko potpisana, dakle ne sadrži obavezne elemente?
Поштовани,
Као што је већ речено на порталу,(судија), из вршења КД не може проистећи имовинска корист за извршиоца КД, те уколико сам жирант није умијешан у вршење кривичног дјела, него, само корисник кредита или корисник кредита и Банка, онда сигурно постоје законски механизми који грађанина, жиранта ,штите од трпљења имовинске штете.Битно је имати у рукама правоснажне пресуде по кривичном поступку.
То ће сигурно боље појаснити неко искуснији у овој области.
Srđane!
Dok, sam pisao prethodni post, tvoj je došao na portal.
Šta je sa mjenice, da li je ona predmet izvršenja KD i ODUZIMA LI SE POVJERIOCU?
Znam slučaj, gdje su odgovorna lica iz MKO i glavni dužnik kažnjeni pravosnažnom presudom, a Sud nije oduzeo mjenicu i ostavio je povjeriocu, koji sada u izvršnom postupku na osnovu ”vjerodostojne isprave”, koji je da Vam ne pojašnjavam nakon podnešenog prigovora, sada se vodi po odredbama ZOPP, ali tu je Zakon o mjenici i zato sam u prethodnom slučaju tražio od sudije ili eto tebe da malo pojasni Zakon o mjenici (koji je u preambuli samog zakona ”lex specialis”), a posebno članove 9 i 18. Zakona o mjenici.
pozz
@298žirant @2!
Molim Vas samo da li ste u toku, da li kod Vas(u Vašem slučaju), a pretpostavljam u kreditnom dosijeu nalazi se listing CRK od glavnog dužnika, koji nije ”pravi-istinit” već ga je neko falsifikovao-prepravio.
Da, Vam odmah kažem možda Vam je i pomoć, to banke pribavljaju po ”službenoj dužnosti”, ne znam pravni osnov ovoga kompletiranja predmeta, mislim, ako neko već zna čitavu proceduru od samog prvogkontakta, uzimanja formulara za kredit,od Banke ili MKO, i svu procedudu da neko pojasni, šta bi sve trebalo da bude opet u okviru zakonskih formi (po kom članu i Zakonu)čitav postupak da bi recimo jedan slučaj bio obavezujući, a mislim, da ima mnogo propust i ‘druge strane” mislim na Banke i MKO.
Jer kada je sve po Zakonu, onda nema šanse osim što je sudija iznio na kraju posta @300.
Isto, slažem se sa akcionarom, da sada mi našu”lakomislenost-neznanje” pretvaramo u neki oblik prevare.
Ali, isto što reče sudija,pokušava se stvoriti ambijent anarhije, ali o anarhiji ovdje se više može govoriti ponašanju Banaka i MKO.Jer one su nudile proizvod na tržištu, potrošači (glavni dužnici) kupovali pod određenim uslovima, a čitava procedura upravo prodaje ili kupovine proizvoda nije vršena u skladu sa zakonim, tako da sada kada je došlo do čega je došlo pokušavamo da svoju ”lakomislenost” tj. neznanje,zabludu itd riješimo bar gdje se može riješiti.
Generalno ne može, ali ipak smatram da pojedinačno može.
A, mislim, da bi najviše pomogla država bilo pojedincu ili ovom ”Udruženjju” preko svoje Agencije, da otvore neko liniju za prijavu provjere sumnjivih kredita, a onda davalo mogućnosti vođenja krivičnog postupka, bej bi po automatizmu Agencija, čim sazna da u tom dosijeu ima elemenata morala prijaviti KD ili obavijestiti tog nekog ko je prijavio neke nezakonitosti u konkretnom slučaju, što bi i on dalje povlačio poteze.
Jer se generalno slažem, iako sam ojađen da ipak ljudi kako tako traže spas u čitavoj ovoj rašomonijadi, je sigurno nisu samo svojom ”lakomislenošću i finansijskim ne znanjem” doprinijelu da dođu u situaciju koju su došli,
Sudija!
Molim Vas malo prokomentarišite članove 9 i 18 Zakona o mjenici! HVALA.
Pozz….
Поштовани,
тачно је ово речено у чланку 300 везано за финансијску интелигенцију жираната и њихове обавезе проистекле из Уговора о јемству.
Међутим, исти су можда вјеровали да институције као што су Банке послују по регулама дефинисаним разним законима па и Одлуком Агенције о минималним стандардима за управљање кредитним ризиком објављеном је у Службеном Гласнику Републике Српске број 12/03.Том одлуком је прописано шта све Банка МОРА да уради прије пласирања кредита.
Непоштовање тих правила пословања јасно дефинисаних Одлукама Агенције за банкарство РС основаној са циљем “одржавања здравог и стабилног банкарског система Републике Српске, те унапређења његовог сигурног, квалитетног и законитог пословања” (из Закона о Агенцији за банкарство Републике Српске),јасно је да и одговорна лица у Банкама сносе дио одговорности за ову актуелну ситуацију. Кривични Закон РС, члан 263 јасно каже да одговорно лице… које у намјери прибављања противправне имовинске користи за своје правно лице… грубо прекрши Закон или ПРАВИКА ПОСЛОВАЊА у односу на располагање, коришћење и управљање имовином, казниће се затвором од 6 мјесеци до пет година(став &). Ако је корист знатна, казна иде од једне до десет година.
Дакле, увидом у кредитни досије, лако се може утврдити да ли је Банка радила по правилима дефинисаним Одлуком.
Sigurno je da ima mnogo onih koji su olako prihvatili ulogu žiranta i da sad pokušavaju da se izvuku iz toga, te da svoju lakomislenost predstave kao da su prevareni.
Bilo bi interesantno razmotriti načine i uslove za raskidanje ugovora o žiranstvu, povlačenjem potpisa. Recimo, jedan žirant ostane bez posla i banka traži drugog.. Ili se drugari posvađaju pa ovaj više jednostavno ne želi biti žirant svom “neprijatelju” jer će mu ovaj možda namjerno svaliti svoju obavezu na pleća.. Ili npr. vaš jedini žirant odseli u inostranstvo.. Šta tada?
Postoje razne situacije kad dolazi do izmjena zbog kojih bi ugovor o kreditu (posebno dugoročnom) mogao pretrpiti izmjene, a koliko mi je poznato banke u ugovorima tretiraju samo eventualne promjene kamatne stope i kašnjenja u isplati.
ovo je “zoran”-ovo viđenje ove teme (post je preuzet sa teme Osnovano udruženje žiranata od 25.06.2009. godine):
8.zoran (May 18th, 2010 12:10 am)
Davanjem ovolike medijske paznje ljudima koji nemaju finansijsku inteligenciju se urusava finansijska disciplina jednog sistema i stvara nepovoljan ambijent za bilo kakvo poslovanje.”PREVARENI ZIRANTI”zele stvoriti ambijent anarhije i ljudske gluposti,gdje ce magarci odredjivati pravila i kreirati ambijent.
ZIRANT JE PREUZEO OBAVEZU DA CE POVJERIOCU ISPLATITI DUG UKOLIKO TO NE UCINI DUZNIK.STA TU NIJE JASNO?
@295.
mislim da se razumijemo (da ne kažem “slažemo”),i sam sam (doduše skromno) pišući,i na ovoj temi,poradio na “rastu znanja korisnika kredita” iz ugla iz kojeg sam to mogao kvalitetno uraditi..
@298.
citiram član 238. krivičnog zakona,jasno je da s eovaj član ne odnosi na Vaš problem…
Neovlašćeno ulaženje u zaštićenu kompjutersku bazu podataka
Član 238.
(1) Ko neovlašćeno uđe u tuđu zaštićenu kompjutersku bazu podataka i unese izmjene, uništi, kopira, upotrijebi, sakrije, objavi ili unese kakav svoj podatak ili kompjuterski virus, ili na neki drugi način učini neupotrebljivim tuđe kompjuterske podatke ili programe,
kazniće se zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je djelom iz prethodnog stava pribavljena velika imovinska korist ili je prouzrokovana znatna imovinska šteta,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Pokušaj djela iz stava 1. je kažnjiv.
Dobra noc dobri ljudi!Ija sam kao i mnogi jedan od ojadjenih žiranata-i naravno tragam za svakim vidom pomoći.
Imam dobrog advokata koji mi garantuje da ćemo dobiti slučaj protiv MKO.Zanima me pošto ćemo pokušati da teretimo MKO po članu 238 krivičnog zakona da mi malo pojasnite isti jer o njemu znam samo površno iz “advokatovih usta”.
Hvala unaprijed!!!
@patriota
U potpunosti podržavam Vaš stav..!
@Patriota
Potpisujem!
@sudija
Da činjenica je da se svi ili barem većina bavi ovim problemom jer su upali u mračne bankarske radnje i marifetluke.. (udruženje žiranata)
Naravno, kad se riješi ova kriza žiranat, tema će biti u potpunosti apsolvirana, i na kraju, banke će po osnovu teorije Čikaške škole i na osnovu ponude i tražnje da se smijeste u realne okvire (tržišni segment) dok MKO imaju svijetlu budućnost nestajanja sa našeg tržišta. !
Zar to nije logična poslijedica uspostave liberalizovanog tržišta..
Liberalizacija bankarskog sektora ima svoju krivu u odnosu na tržišno učešće, Nekad su banke rasle, sad raste znanje korisnika kredita, o tome šta su zapravo te banke i šta mogu da urade društvu i njenom ekonomskom sistemu tj. privredi.
@ akcionar
Ima načina da kategorije žiranata putuju iz jedne klase u drugu. Onih koji imaju punu svijest o posljedicama jemstva zaista je malo, a tome u prilog ide da je jednako malo i glavnih dužnika koji su razumjeli da mogu ostati bez imovine i drugih posljedica. Sama cifra od 300.000 je preuveličana, jer je nešto ranije baratano cifrom od oko 100.000, a pravi podaci se mogu naći kod kreditnog biroa LRC koji bilježi isplate žiranata. Nažalost i ona kategorija koja je prevarena izvršenjem krivičnog djela uklj. falsifikat, obmanu, prevaru itd nije baš nemasovna kako to na prvi pogled izgleda.
Sam broj komentara na ovu temu, a i kvalitet rasprave govore da tema zaslužuje pažnju onih koji su za to i nadležni – vlast.
hm, gledao sam neke izvještaje o BiH i oni kažu:
a) finansijska pismenost stanovništva -1 država mora nešto da uradi
b) zaštita potrošača zbrčkana u jedan zakon koji pomalo citira relevantne EU direktive – država mora mnogo da uradi
c) dužnički centar u osnivanju, ali samo u Tuzli – država treba da pomogne
d) sposobnost prosječnog zajmotražioca da razumije uslove kredita – mala
e) predočavanje ili prezentacija uslova kredita – skromna i minimalna
f) položaj banaka u cijelokupnoj situaciji – neprocjenjivo.
@290. žirant
ja se izvinjavam na “prepucavanju”..
u ostalom dijelu razumijem Vaš stav,i podržavam ga,već sam i pisao da bih i sam to volio jer sam siguran da bi sudska rješenja ovih problema na način na koji ih Vi predlažete (kao i neki drugi komentatori u gornjim posto-ovima) svakako doprinijela boljem/kvalitetnijem rješenju ove situacije..ovako,svi će se baviti ovim problemom/pitanjem isključivo iz svog ugla i samo do trenutka dok ne dobiju “rješenje”,nakon tog više ih to neće ni zanimati..
Izvinjavam se rečenicama 7 i 8 sam mislio na kreditnog klijenta,glavnog dužnika itd.Neznam kako bih ga nazvao, da li je on u čitavom tom krugu glavni generator problema???????????????????????????
Alo,Bojane i sudija!
Nemoj, te se prepucavati, već je čini mi se ovo mjesto koje će bar dati inicijalnu kapislu nekome (nadležnom) da se pozabavi ovim opšte društvenim problemom.
A,prvenstveno mislim na Agenciju za bankarstvo,Specijalno tužilaštvo,tužilaštva i MUP.
Jer vjerujem da postoje u nekoliko kategorija (Banke,MKO,glavni dužnici i žiranti) organizovani kriminal (zloćinačka udruženja).
Evo Vam primjer.
Banka ili MKO odobrava kredit,kretitno već nesposobnom klijentu u momentu odobravanja.
Znači nije mogla ga ni u kakvom slučaju odobriti, sa svjesnim umišljajem je već uvukla jemce da im prouzrokuje štetu.
Šta može očekivati na osnovu kreditne analize boniteta jednog žiranta, kada izvuče njegovu kreditnu istoriju?
Vidi da žirant već ima par kredita, da ima tamo neki ”poslić ili firmicu ili kompaniju”, odobrava kredit na svoj rizik, ali nema rizika, ima dva-tri žiranta, garanta i na nekom će se slomiti koplja.
A, to kako je pod kojim uslovima, da li zakonski ili ne odobren kredit sve su to bankari uredili ZOO i Zakonom o mjenici (lex specialis-specijalni Zakon-zakon nad svim zakonima).
A, to što se posle ljudi ubijaju, uništavaju porodice, svi bježe od toga ostaju samo glavni dužnik i žiranti da to rješavaju, nekada na ulici,kući slučajnom ili ugovorenom mjestu.
Niko nije postavio pitanje, ima li čije direktne ili indirektne odgovornosti za ovo par ljudi do sada što je ubijeno ili se ubilo.
Porodice čitave se raspadaju, a da ne govorim o bratu,sestri i prijateljima.
Čudi me da se ne oglasi neko i iz ovog Udruženja prevarenih žiranata, ali očigledno da i tu nešto ”ne štima” da to nije prava namjera i put, već ne bih volio da potcijenim, ali mi to sve više liči na neku NVO i čekaju neku DONACIJU BEZ POVRATNE INFORMACIJE NAMJENSKI UTROŠENIH SREDSTAVA.
Ovo bi bila idealno Udruženje, da ima svoju jaku pravnu službu sa stručnjacima iz procesnog, građanskog-obligacionog,krivičnog i privredno-finansijskog prava.
Vjerujem da bi se našlo neko rješenje.
Pozz
Nemoj se kladiti da nisam.
ti si zaslužan (ozbiljko) što je ova tema nakon nekoliko dana postala jedna od najčitanijih na portalu..
Ako mislite da uneozbiljite ovu temu ili da je spustite na niži nivo, to Vam neće ići, tu ću biti ja da Vas opomenem.. !
to je već neukusan komentar
@Sudija
Kad Vam je već do šale, ne znam da li to pitanje možete postaviti ljudima koji su izvršili samoubistvo, a koji su sigurno imali “Glavnog dužnika”
@bojan b.
kakav si ti to čovjek kada nemaš Glavnog dužnika.. :-))
Ako uzmemo cinjenicu da je uslov da bi se podigao kredit da se ima dva ziranta, i ako uzmemo cinjenicu da je citava populacija u teskoj ekonomsko-socijalnoj krizi, ne treba izvlaciti statisticke podatke da bi se doslo do zakljucka da tih ljudi ima zaista mnogo. I sto je jos gore, ovaj institut ziranta ima mnogo potencijala da jos vise pogorsa postojece stanje.
Naravno, za one koji slucano ili ne, nisu bili ziranti, postojece stanje se i ne moze pogorsati, ali takvih je zaista malo.
Moram reci da sam i ja medju njima (Sreca).
Žirante koji plaćaju tuđe kredite možemo klasifikovati u nekoliko kategorija:
1. Žiranti koji su prihvatili tu ulogu potpuno svjesni svih njenih posljedica i plaćaju tuđi kredit jer dužnik to više nije u stanju (npr. ostao bez posla), a kredit nije obezbijeđen dodatnim instrumentima. Oni se ne osjećaju prevarenim niti su članovi bilo kakvog udruženja prevarenih.
2. Žiranti koji su olako prihvatali tu ulogu, nesvjesni težine potpisa. Dužnik je takođe nehotice upao u finansijske probleme, ali se žiranti osjećaju prevareno, najviše zbog svoje lakomislenosti. Nemaju pravo da se bune, sami su krivi…
3. Žiranti koji su su svjesni težine žirantstva, ali su dovedeni u poziciju da vraćaju tuđi kredit zbog obmane od strane dužnika ili banke. Dužnik u pravilu nije u stanju sam vraćati kredit, ali mu je banka odobrila jer ima dobre žirante. Žiranti se osjećaju prevareno i traže odgovornost banke.
4. Žiranti koji vraćaju tuđe kredite zbog klasičnog finansijskog kriminala, najčešće falsikovanjem ličnih dokumenata, potpisa na ugovoru, izmjenama u odobrenom iznosu, dupliranjem dokumentacije itd. Imaju na raspolaganju sve pravne lijekove da se oslobode takvog “duga”.
Peta, i mislim najbrojnija kategorija bi bili žiranti čiji dužnici uredno izmiruju svoja dugovanja.
Vidimo da su od ove 4 navedene kategorije onih koji vraćaju tuđe kredite, u najtežem položaju ovi u kategoriji 2 i 3. Nažalost, kod nas ne postoji nikakva evidencija ni statistika (Agencijo, gdje si?) koliko ljudi vraća tuđe kredite, niti koliko je to procenata od ukupnog broja odobrenih kredita, ali mislim da je cifra od 300.000 prevarenih u BiH debelo pretjerana. Ipak i da ih ima 10 puta manje, to je i dalje veliki problem koji se mora rješavati kombinovanjem preventivnih i represivnih mjera. Spriječiti da se dešavaju takvi slučajevi (npr. zakonskim ograničenjem visine zaduživanja pojedinca) i drakonskim kaznama za prekršioce banke i MKO. Broj žiranata koji se osjećaju prevareno bi bilo daleko manji, a takođe i broj rizičnih plasmana…
Ja sam mislio da imate namjeru tu svoju tezu o emisiji da potkrijepite i pokojim citiranjem zakonskih akata..
znači,može se “ljepše” reći ono što sam i ja mislio/komentarisao… :-)
Urednik emisije u petak je naravio grešku jer je dvije veoma bitne teme stavio u jednu emisiju. Probleme grčke krize te njene posljedice i opasnosti po nas su posebna tema a problem žiranata sasvim druga. Uloga banaka u obe teme je bitna i ključna ali se emisija morala drugačije postaviti. Prebacivalo se sa teme na temu tako da su svi na kraju bili zbunjeni i nedorečeni te su sebe i svoje stavove predstavili u znatno lošem svjetlu.
@276.
vjerovao ili ne,Oni se bave ljepšim stvarima od ovih tema.. :-)
razumijem “neslaganje” administravitnog jezika sa navedenim “diskvalifikacijama”,ali nisam našao prikladnije izraze..niko nije savršen :-)
@272. simo
mislio sam da Problem treba kvalitetnije prezentovati,ništa drugo..
@273. lemi
meni je Cifra od prvog dana takođe sporna,pogotovu sam sa velikim upitnikom posmatrao broj jemaca u svijetlu kredita kojima je prethodilo “izvršenje krivičnog djela”,a što se najčešće forsira kada je ova tema na dnevnom redu (falsifikovanja,obmane,podmetanja itd itd..)..
@ 270 sudija
Da tako i ide ovo prepisivanje na forumu, prvo se svi zamole u kuci da saslusaju ovaj teskt, pa se tek onda da odgovor, koji je naravno pravno i u svakom drugom smislu potkovan. Kolika Vam je ekipa u kuci ?
I da li su iz vaseg pravnog ugla (gnosa) u redu diskvalifikacije tipa: katastrofa, lijevim likovima, i sl. ?
A koliko ima onih koji nisu nigdje udruženi. Polazim od sebe, moje supruge sestre, brata, zeta. Većina ih nije ni u kakvom udruženju. Moje pretpostavka je da je više od 90 % radno angažovanih nekome žirant, i to ne jednom.
Daa, covjek nije pojasnio problem malo blize, sad i ja ne vjerujm da ima tih 300.000 ziranata.
Neka udruzenje pokaze svoju statistiku i neka potvrde taj broj. Inace hmm.. gotovi su !
e sad ne vjerujem da ima u bih 300.000 ziranata?? pogotovo 300.000 ziranata koji vracaju tudje kredite? u rs je zasposleno 220.000 ljudi, neka je u federaciji 400.000 ljudi, to je cca 600.000 ljudi. neka je i svaki drugi zaposleni uzeo nekakav kredit, recimo stambeni. to je 300.000 stambenih kredita. ispade da niko od njih kao glavnih duznika ne vraca te kredite, vec da ih ziranti vracaju?? ovdje nisam racunao mikrokredite, kao ni potrosacke kredite, ali je jasno da je brojka malo naduvana.
zbunjen,povrijedjen,ojadjen, mislim da se olako prelazi preko ovoga.Ili treba jos nesto da bude?
Sudija u svakom slučaju hvala vam.
Vidim, da ste mnogo se potrošili na ovom portalu i zaslužujete svaki vid pohvale.
Iako,nisam gledao tu emisiju, pretpostavljao sam kakav je ishod mogao biti.
ne minimiziram, tog čovjeka (predsjednika tog udruženja), ne znam da da li ga je nužda lično natjerala ili je iz komercijalne strane da se prihvati te ”funkcije”.
Po meni je ipak neki ozbiljan ”organ” trebao da uzme ovu problematiku u svoje ruke, a to je po meni država.
Ovo eskalira, sa teškim posledicama, po svim pitanjima, ubistvima,prijetnjama,ucjenama,sociološkim,patološkim i mnogim posledicama.
znam, da svako sada osuđuje narod, ali isto tako što gore neko reče država je morala i mora svakom građaninu da obezbjijedi osnovne uslove, egzistencijalnost,pravnu sigurnost.
Vozite 5 km više i snosite sankcije, a u ovakvim dubioizama i radu Banaka i MKo niko nije odgovoran.
Sve sam razumio vaše nastojanje, da vrlo malo šansi imaju jemci da i na sudu dobiju odnosno izbjegnu preuzetu obavezu.
Ali ipak mora se naći neko riješenje jer ovo je katastrofa.
Iznio, sam gore navedeni problem, da je u momentu podizanja kredita taj glavni dužnik većima navedeni inos,sigurno nije ništa falsifikovao,Banka gledala sam svoj i nteres, a najvjerovatnije da imaju ugovore i sa advokatskim kancelarijama u smislu dila, ako izgube neki spor da ga ne plaćaju itd.
Država je ostavila pojedince na cjedilu, i nem brine ama baš ništa o sociološkim potrebama i razvijanjima društva.
Ali, opet se nadam da treba tražiti riješenje, i to konkretno, a ne ovako pohvalno je i siskusije poput Cenićke, ali očekivao sam uključivanje više pravnika i krivičara i građanskog i privrednog pava, koje najvjerovatnije svu ovu oblast tretira.
Toliko za sada i pozdrav!
@259. žirant
nisam gledao emisiju sa direktorom nove banke,ali jesam gledao altermedia u petak..ne znam da li je kasno za “kovanje gvožđa”,ali za mene je nastup g-dina Cvjetkovića bio katastrofa..zamolio sam svoje najbliže da ga slušaju pažljivo i da mi na kraju emisije objasne “problem” žiranata,i ne moram reći da im ništa nije bilo jasno..čovjek ja nabacivao bez reda i smisla,zbunjen i povrijeđen (ojađen,ili šta već??),ali onako nespreman zastupati “prevarene žirante”,njima nikako neće biti od koristi..sreća je što se ni d-gin iz komercijalne nije se spremio pa je cijela priča izgledala poprilično neupućeno,i sasvim bezlično..prava je šteta ključne teme u društvu obrađivati sa “lijevim likovima”..
Da budem konkretan, Direktni uzrok svjetske ekonomske krize jesu banke u Americi tj. SAD-a.
Ne znam kako drugacije da napisem ovu recenicu da bi bila jasnija.
Nazalost BANKE.. !
Naravno, indirektnih uzroka ima na pretek: Ratovi, energenti, politika iz svih sfera, hiperprodukcija, raspodjela resursa, i ko zna sta sve ne..
Što se tiče svjetske ekonomoske krize (koja prevazilazi okvire rasprave o žirantima), mislim da je ona prvenstveno proizašla iz sveopšte krize morala. Trka za materijalnim bogatstvom i novcem kao jedinim mjerilom vrijednosti, dovodi do pohlepe… Cijeli koncept liberalnog kapitalizma koji nam je nametnut (a kod nas je na sceni njegova nakaradna mutacija) se zasniva na deregulaciji i forsiranju potrošnje. “Kupujete stvari koje vam ne trebaju, novcem koji nemate, da bi impresionirali one do kojih vam nije stalo”…
Da bi inicirali tražnju, banke daju kredite i omogućavaju ljudima da troše više nego što zarađuju. Naravno, to može trajati samo neko vrijeme, a onda puca balon i eto krize. Dakle, mislim da banke nisu generator krize nego su samo jedan od elemenata koji je dodatno pospješuje. Nikako ne možemo zaobići odgovornost vlasti, politike, pa i samih građana koji su u želji za materijalnim blagostanjem “izgubili kompas” pa se našli na pogrešnoj strani medalje.
I uopšte se ne radi o svjetskoj krizi, već samo krizi zapadnih vrijednosti. Iako je doba globalizacije, Kina je i dalje u usponu, islamsko bankarstvo nije ni osjetilo bilo kakvu krizu, itd…
U suštini podržava S.Cenić sa njenim stavovima, stime da moram istaći da joj stavljam na teret primjedbe koje je naveo “Patriota”.
@S.Cenic
Činjenica da je Grčka upala u dužničku krizu na osnovu pogrešne politike koja je vođena zadnjih nekoliko decenija i činjenica da je njihov BDP u prošlosti bio zasnovan na strategiji zaduživanja, naravno, i tome je došao kraj. (o Grčkoj se može mnogo toga napisati u okviru obimnog naučnog rada koji mnogo toga obuhvata pa i same banke !)
Čak je i narod tokom vremena prihvatio krilaticu “dužan kao Grčka”
Kad je u pitanju svjetska finansijska kriza, Sve preventivne mjere koje se uvode u SAD bazirane su na diverstifikovanju rizika koje pojedina banke mogu da nose sa sobom.. U tom smislu dolazi se do niza aktivnosti koje podstiče predsjednik SAD-a, koji je isto tako kritikovan da narušava slobodno tržište i ugrožava banke tj. njihov budući razvoj..
Meni je licemjerno nekoliko stvari koje ste iznijeli ili koje iznosite/branite:
1. Vi koristite trenutno stanje u kojem su se našli žiranti kako bi ste doskočili trenutnoj poziciji u R.S.! time podstičete nezadovoljstvo ali i ne nudite riješenja, čak šta više Vi simpatišete banke (koji su tome razlozi Vi sigurno znate? u konkretnoj situaciji “Žiranti”)
2. Za kolpas svijetske privrede došlo je uslijed halapljivog ponašanja banaka u SAD, odnosno uslijed preuzimanja prekomijernog rizika pojedinih banaka, koje su svojim poslovnim padom ili likvidacijom, urušile svijetski bankarski sistem te time ubrzo povukli za sobom realni sektor, i tako je nastao pojam ili stanje recesije zvan: Svijetska finansijska kriza!
(Znači ovdje su banke nezaobilazne) dok po vama banke nisu generator svjetske finansijske krize ?
3. Pojam deregulacije, mislim da je za teoretičare podoban, ali izvršiti deregulaciju i prodati banke strancima je sve osim promišljenog poteza…!
Banke se hvale kako posluje po zapadnim normama, ali treba da znate da se te norme prilagodjavaju našem tržištu, i sve u jednom cilju (profit), to Vam može potvrditi direktor agencije za bankarstvo.
Banke jesu ovdje zbog profita, ali ne bi smjele da budu ovdje zbog onog profita koji narušava socijalni mir i ravnotežu u društvu !
Deregulacija predstavlja pojam kojem se svi mešetari u tranzicionim zemljama vesele ! Dok ovaj pojam sigurno nije za post-ratni period, niti je prilagodjen našem tržitu u bilo kojem smislu/značenju.
Gospođo Ceniži ostali
Šta nama, sada sve ovo vrijedi ”ojađenim ” žirantima?
Znam, da smo iz prijateljstva i neznam čega po tradiciji narodnog obićaja više iz tog razloga bili žiranti. Nismo procijenili da ovi što prodaju robu su velosvetski komercijalisti i procijelnili dobro tržište i tu uložili,nakaradan pravni sistem države je to omogućio i imao ovo što imamo.
Znam, ja moj Patriote, da ja ne bih plaćao kada bi moglo, a najbolje je sudija pojasnio da MORAMO, nema izlaza.
Ali, nikog anije briga u ovoj državi, ako je prema nekoj procjeni 300.000 žiranata, plus recimo 200.000 hiljada glavnih dužnika, to je pola miliona ljudi, pa kada bi izbacacio djecu, rdno nesposobno stanovništvo, ispade da svaki drugi, a nije ispade već je tako i kamo sreće da je svaki drugi svaka maltne je porodica u finansijskim problemima.
To najbolje može objasniti Cenika, sa ekonoske struke, jer ovaj sunovrat kredita, a time i mogućnost ekeonomskoj je posledica, što država nema privrede, srednje jake, da ne kažem nikakve.
Imamo, teret, penzionere, koji su pošteno, zaradili svoj dio, imamo boračku popuaciju, socijalne slučajeve itd.
Mnogo toga je generiziralo ovaj problem žiranata, i ne vidim razlog da dio tereta, snose i same banke i MKO, pa ne može im se sve dozvoliti, da ti još uzmu dušu.
Na ovom stanju, recimo, ja znam da moram ratu kredita platiti i iz nekog stanja zapadnem u docnju-kašnjenje, oni vam odvale 20 km opomene, navodno oni se brinu da vas opomenu, a zatezna kamata puca li puca i nju pri prvoj našoj uplati rate naplate.
Znači naplate, zateznu plus ”svoju opomenu” izmišljene stvari i gluposti, koje može samo u ovoj državi i ovom sistenu.
Pozdrav Cenićki, da se neko uključio, a daj bože da je pore sudije koji je za svaku pohvalu, neo i od ovih advokata, Srđana ne bi izostavio i sve ostale.
Ali, što reće Akcionar, kada bi Bog dao da može da ne plaćamo, ali zakonski da se to ukalkuliše.
Pozdrav!
Ova S.Cenić ili je stvarno Cenićka ili je neko maher pa je i po stilu i terminima stvarno dobro imitira. Bilo bi mi drago da je original, bez obzira što je i kao imitacija OK.Ovime indirektno iskazujem i da imam slično mišljenje.
Banka su profitirale zahvaljujući onoj politici tzv. Čikaške škole, deregulaciji i liberalizaciji. Poslovno okruženje i ograničenje je do regulatora, odnosno svake od vlada koje su blagonaklono gledale na ono što su banke radile i iskoristile u svetu bogaćenje na račun enormne trgovine kojekakvim finansijskim derivatima. To ukratko napominjem ono što je poznato kada je u pitanju svetska finansijska kkriza. Generator krize u Grčkoj nisu bile banke, već prekomerna potrošnja i zaduživanuje. Ulazak u euro zonu dao je priliku zaduživanja sa manjim kamatama, da ne širim priču, pa je došlo do enormnog zaduživanja i državng i privatnog. Odnosno, država je mogla da se zadužuje za podizanje privrede uz istovremeno kresanje javne potrošnje kako bi stabilizovala stanje, ali nije. Na sve to, falš podacima od 1997. šimnkali su stanje. Dakle, ne možemo reći da su banke krive za to stanje. To je bilo pitanje u emisiji. Kod nas se smatra da je bankarski sektor uspešno privatizovan, a da se nismo pitali ni tada postoji li efikasan pravni sistem. Takođe, zaboravlja se da visoki profiti banaka ukazuju na manje profite, uglavnom, u realnom sektoru. Novac je ipak roba – cenu mu određuje ponuda i potražnja, ali uoliko žele klijente sutra, moraju da preuzmu njihov deo tereta danas.
Što se žiranata tiče, do skora se crveni tepih u bankama prostirao svakome ko je došao po kredit, od sko9ra svakome ko donosi štednju. Nemojmo zaboraviti silne falš potvrde službi u javnom sektoru, jer je najbolji žirant smatran onaj koji je primao platu uperavio u javnoj službi. Da podsetim na slučaj činovnice u Min. industrije koja je ojadila nekih desetak ljudi koji su joj bili žiranti.
@Lemi
Sta kazes na tvrdnju gospodje Cenic da banke ne predstavljaju jedan od generatora svjetske finansijske krize ?
Jel to licemjesrstvo ili sta ?
gledao emisiju, dobra je bila, a cvjetkovic je bio jos bolji.
samo je alternativna televizija jos izgleda u 20. vijeku, nemaju online program, pa da se emisije mogu da vide i na internet sajtu…valjda misle da su toliko ekskluzivni da ce ih svi pratiti uzivo?!
Pozdravio bi vecerasnji nastup predsjednika ziranata gospdina Cvjetkovica na Alternativnoj televiziji !
Zelim mu da istraje sa svojim stavovima, i htio bi da naglasim da je javnost na njegovoj strani i pored svih opstrukcija iz banka i takozvanih neutralnih strucnjaka.
I upamtite, samo je javnost ta koja ce/moze da presudi bankama i svom kriminlau koji to prati !
I naravno podrzao bi njegovu poruku javnosti da ziranti izbjegavaju placanje kredita za druge !
Zivio ti nama!
Srđane, sudac i ostali!
Nisam bio od juče na portalu, ima li nade išta za nas žirante, i ne znam šta je taj sinoć iz Banke pričao?
Baš bih volio, znati.
Molim, te sudija, da li si ti šta ”slušao njihovu priču-dobranu”, i imaš li kakvu odbranju-motku za njih.
Brate, častio bih te od sveg srca ili bilo kog advokata, nije mi ni do ovih para da dam advokatima, ali bi te mešetare, još samo kada bi njihovi rukovodioci zatvora zaradilid.
Bojan golić je nula za 300.000 hiljada prevarenih žiranata, on je jagnje za ove.
danas je BL,ako vikend ne donese neku novost :-)..mislio sam da ovaj dogovor na poratlu nije offtopic,a ne “poziv”..šalim se :-)
Ako je lokacija BL u redu i neka bude topic focused.
vrlo rado,možemo se čuti početkom sledeće sedmice da se dogovorimo detalje..nadam se da ovo nije offtopic :-)
@ sudija Imaš piće samo reci kada i gdje
@rakovic
da smo Stari Grci sigurno bismo pripadali istoj školi :-)
@sudija
Nisam ni ja optimista, ali bilo bi krajnje vrijeme da ljudi koji su plaćeni za neki posao taj posao počnu da rade. Kao što vidiš iole talentovan državni službenik može da prouči bogatu literaturu i ne treba da lupa glavu kako da riješi goruće probleme. Naravno potrebna je i politička volja, a izgleda da na tom planu postoje veći prioriteti. Kako komentarisati bankare, kada im je normalan zadatak da brane svoju poziciju. NAravno, trenutno stanje zakonodavstva ide im u prilog, pa će biti teško nekoga navući na tanak led.
:-)
razmotriću :-)
@sudija
Hvala na odgovoru. Predlazem da otvoris neki racun pa da uplacujemo po marku za svaki odgovor koji si dao :), da ne radis pro bono.
nadam se kvalitetno :-)
Čini mi se da čuh na TV-u da će se i večerašnja Amplituda na ATV-u dotaći problematike žiranata…
@245.
ukoliko nema nikakve imovine,i ne planira je sticati može mirno spavati..
Evo, nepravnik nehotice otvori još jedan gorući problem društva: Poreske utaje isplatom dijela plate na ruke, tj. mimo legalnih tokova…
…manja od rate kredita?
@sudija
Kakve su sanse da zirant izbjegne placanje obaveza za duznika ako nadje posao sa prijavljenom platom(tj. onim dijelom plate koja ide preko banke) koja je manja rate kredita?
Hvala
@242. brkoug
mislio sam da se :-) :-) :-) podrazumijeva :-)…
Poštovani,
da li je neko gledao sinoć Direktora Nove Banke na ATV?
Na području koje pokriva predajnik na Majevici je nestao signal upravo kada je gore pomenuti počeo da izlaže svoj odgovor na pitanje voditelja o davanju kredita sa mjesečnom ratom preko limita od 50% prikazanih primanja.
240.sudija! Ne znam da li je ko probao u banci ili MKO, a možda bi poneka žena i danas mogla proći kao zalog za kredit. Problem je što su ljudi koji su se zaduživali u Hamurabijevo vrijeme imali pet žena, a jedan zajam, a danas je najčešće obrnuto.
Pоштовани,
Погледајте мало и Одлуку о минималним стандардимаза управлјанје кредитним ризиком …,СЛ.Гл.РС.бр.12/2003., па ћете видјети да код пласирања кредита, Банке морају поштовати одређене регуле.
kako je to Hamurabi radio :
“Zabeležen je slučaj,i sačuvana glinena pločica koja svedoči da je dužnik založio svoju ženu radi povraćaja duga” – citiran – Leksikon građanskog prava,Beograd,1996.
čisto preglednosti radi,Hamurabijev zakonik je donesen 1680. g.pne…
@rakovic
“…a ako si pročitao izjavu ombdusmana na ovom portalu o potrebi ukidanja žiranata, onda je jasno da je zalutao u “materiju”.” – i pročitao,i kratko komentarisao..upravo u tom svijetlu..
“Vidjećeš po direktivi da ja banka dužna da “odmjeri” proizvod prema kreditnoj sposobnosti dužnika itd.” – ovo mi se naročito sviđa..i moglo bi,između ostalih mjera,imati smisla u rješavanju ovog problema..
ovaj tvoj komentar mi je sasvim na mjestu,i potvrđuje moj pesimizam,jer tvoja percepcija/znanje o eu direktivama nije kao takva prenijeta u pozitivno pravo..ja “tvoje tumačenje” nisam našao u Zakonu o zaštiti potrošača u BiH..zastaću,da dodatno ne komplikujemo,kako lemi kaže :-)
Jako je dobra stvar da su i novinari iz ovih komentara napravili dio emisije koja je dobro gledana. Nadam se da neko iz vlade gleda isto pa da se nadamo promjenanma u pozitivnom smislu
pozitivno bi bilo i da pita nešto,ako ga zanima :-) sumnjam da ekipa iz nove banke čita ove post-ove..zaokupljeni su “dijeljenjem” kredita :-)
@sudija
Tačno je da neke odredbe zakona izazivaju konfuziju, te da zakon osim bankarskih kredita obuhvata i druge pravne poslove (kupovina na obročnu otplatu itd). Međutim ne smijemo zaboraviti da zaštita potrošača kod kreditnog posla ne počiva na ugovoru (i direktiva se ne miješa u obligaciju), nego na predugovornim radnjama, a tu je upravo suština problema. Kada je ugovor zaključen stvar je na ZOO, ali kako je proizvod-kredit prezentiran korisniku i da li je sve učinjeno u skladu sa važećim normama, predstavlja itekako važnu dimenziju zaštite. Vidjećeš po direktivi da ja banka dužna da “odmjeri” proizvod prema kreditnoj sposobnosti dužnika itd. Žalosno je da je medijska kampanja vezana za primjenu ovog zakona bila inspirisana srebroljubivim motivima, a ne interesom javnosti, tako da je dalja primjena zakona dovedena u pitanje, a ako si pročitao izjavu ombdusmana na ovom portalu o potrebi ukidanja žiranata, onda je jasno da je zalutao u “materiju”.
Pozitivno je to da urednik cita komentare.
Veceras na ATV u emisiji Poslovni kurs u 18.20h direktor Nove banke Milan Radovic vecinu intervjua govori upravo o zirantima i da li su banke prikrivale informacije. Urednik emisije Vukelic, rece mi da je bio podstaknut ovim vasim komentarima.
@rakovic
hvala ti linku,trebace mi vrijeme da ga pomno proučim :-)..međutim,ne slažem se sa tvrdnjom da će bankarska terminologija kojom je jedan pravni posao – kredit – ekonomskim jezikom (ili čijim god) nazvan proizvod,mijenjati suštinu tog pravnog posla..sama “prezentacija proizvoda”,Odluka o EKS-u i sl. nikako neće dovesti korisnika kredita/ili jemca,kao potencijalnog dužnika,u bolji položaj od onog u kojem je sad..u pitanju je (pre)velika,i po mom mišljenju apsolutno nepotrebna,birokratizacija “svega i svačega”..mi već danima na ovoj temi raspravljamo o tom poslu,a sve to “bankarski savjetnik” treba nekom objasniti “po direktivi” i u nekoliko minuta..u Zakonu o zaštiti potrošača u BiH,po mom mišljenju,sledeće odredbe nemaju veze sa bankama:
Član 52.
Ugovori o kreditu su ugovori kojima kreditor dodjeljuje ili obećava da će dodijeliti potrošaču kredit u formi odgođenog
plaćanja, zajam ili sličnu finansijsku pogodnost. – kredit mora biti u novcu,inače nema pravnog posla kredita…..
Član 61.
Kada u namjeri da kupi robu ili dobije uslugu potrošač zaključi ugovor o kreditu s trećim licem a ne sa snabdjevačem, a
kreditor i snabdjevač su u neposrednom trgovačkom odnosu, potrošač ima pravo na iste pravne lijekove prema kreditoru kao
i prema snabdjevaču robom ili uslugama, u slučaju da roba ili usluga nije isporučena ili je djelimično isporučena ili ne
odgovara odredbama ugovora o prodaji. – ova odredba sugeriše da se ugovor o kreditu može zaključiti i sa snadbjevačem,a ja odričem tu mogućnost po pozitivnom pravu..samo banka može zaključiti ugovor o kreditu..
Član 64.
(3) Potrošač je obavezan vratiti proizvod u neizmijenjenom stanju i količini ili platiti naknadu zbog smanjene vrijednosti
proizvoda nastale korištenjem proizvoda do datuma raskida ugovora. – kako tumačiš ovu odredbu ukoliko je “proizvod” novac..itd itd…
navedeno,i još toga,meni sugeriše da zakonopisac (zakonoprepisivač ili zakonoprevodilac) uopšte ne zna šta je to pravni posao ugovor o kreditu,te da se samim tim predmetni zakon,ovakav kakav je,ne odnosi na pravni posao ugovor o kreditu koji je regulisan članom 1065. (i narednim) ZOO-a..
kao što sam već pisao,nisam optimista kada razmišljam o usaglašavanju našeg zakonodavstva sa legislativom/standardima eu..oni su (pre)birokratizovani,mi smo loši…
e da sve je to lijep oreceno ali recimo ako pogledate dio kojim se navodi sta je prevara i kako se ona definise stane vam mozak, jer mislite da su to pisala djeca iz osnovne skole..mislim i oni bi vjerovatno to bolje slozili, sto se tice nacina dokazivanja to je jos teze na svako pitanje imate dva bezsmislena odgovora od strane tuzilastva
Otvaranjem rasprave o problemu žiranata koji plaćaju tuđe kredite, a smatraju da su prevareni, postignuta je makar jedna stvar: Prateći sve vrste medija, ljudi su postali svjesniji težine žirantskog potpisa i teže se odlučuju garantovati tuđe vraćanje kredita. Učinjen je prvi korak.
Pokretanje postupaka protiv MKO koje su se bavile direktnim finansijskim kriminalom, kao i bankara koji su svjesno odobravali kredite nesolventnim dužnicima i time svaljivali kredit na teret žiranata, su nadam se sljedeći koraci.
Na kraju, setom zakona (po direktivama EU ili na drugi način) precizno definisati i prodaju bankarskih proizvoda i lični bankrot i sve drugo vezano za konkretnu oblast. Tek tada više nećemo imati ovakvih tekstova u medijima.
@sudija Zakon o zaštiti potrošača svakako se odnosi i na banke i poslove kreditiranja. Ja sam imao priliku da se time dubinski bavim i, baš kao što si naveo sličan primjer, taj zakon je nedovršen i nedorečen. S tim u vezi reakcija sudova se može okarakterisati kao logična i pravno utemeljena. Evropska direktiva i uporedno pravo članica EU su tu uspješniji i u poslovima kreditiranja imaju posebno naglašene banke. Samo jedan element zaštite potošača je dosljedno proveden donošenjem Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi.Inače, zakonodavstva tipično obuhvataju kredite građanima i MSP od 500 EUR do 50.000 EUR za sve namjene izuzev stambene. KOd nas bi ta granica u pravilu trebala biti niža i možda EUR iznos treba iskazati u KM. Sigurno si svjestan da banke svoje kredite građanstvu, ne slučajno, nazivaju i proizvodi. Upravo stoga je potrebna zaštita potrošača kod pribavljanja takvog proizvoda, jer, složićeš se, i taj proizvod može da ima mane i može biti loše ili površno prezentiran potrošaču. Nažalost, primjenu Zakona obezbjeđuju tržišne inspekcije entiteta, što je bio autogo vlasti. Bankarske agencije su sada u potpunosti svjesne da će morati da se angažuju na ovom području. Za primjer proguglaj Hrvatsku koja je čak i donijela Zakon o potrošačkim kreditima (iz osnova EU direktive o zaštiti potrošača).Čak postoji i EU direktiva o zabrani nefer praksi, i ona se takođe odnosi i na banke.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:133:0066:01:EN:HTML
@akcionar
probaću ti i tu dilemu otkloniti..ustva je najviši pravno-politički akt sa kojim svi pravni akti niže pravne snage moraju biti u saglasnosti..zakon je po pravnoj snazi odmah ispod ustava,i zakonima se ustavna materija (prava) razrađuju..kada Narodna skupština RS donese zakon koji nije u skladu sa ustavom (tačnije neka njegova pojedina odredba) pred Ustavnim sudom RS pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti određene norme..samim tim što određena norma nije proglašena neustavnom smatra se da je u skladu sa ustavom..kako zakoni detaljnije normiraju aspekte života od ustava,primarni su i prilikom ocjene određenih postupanja pred svim organima,pa samim tim i pred sudovima..kolizija samih zakona je moguća (kod nas,vjerovali li ne,i dosta česta) ali postoje “pravila” koja rješavaju slučajeve u kojima su određene odredbe različitih (vjerovali ili ne,kadkad i istog zakona) u koliziji..svaki pravni akt se sastoji od najmanje uvoda,izreke (dispozitiva),obrazloženja i pouke o pravnom lijeku..obrazloženje je jako bitan element svakog pravnog akta i u njemu se postupajući organ nesumnjivo objašnjava zbog čega se opredjeljuje određeno postupanje (određen zakon,ili šta god…) a ne za neki drugi zakon,odredbu,dokaz itd itd…tu je težina sudske prakse,jer čitajući istu (naročito obrazloženja..) možeš pratiti “tok misli” lica koje je vodilo određen postupak..na osnovu toga se formiraju stavovi o određenim pravnim institutima itd itd…
@lemi
malo smo zamrsili,mada se ja još uvijek snalazim :-)..tekst koji si proslijedio je pravi horor u dijelu u kojem se bavi kriminalom u finansijkom sektoru (falsifikati,podmetanja..)..meni se dopada priča o ličnom bankrotu,i moguće je da bi to mogla biti tema za razmišljanje po ovom problemu,ali ne ključna jer se opet bavi samo posljedicama…
Zamršeno je i više negp što treba. Jadni žiranti, kad imaju emocije pa pristaju na prihvatanje duga a ne znaju šta ih čeka
rekoh li ja da je zamrseno..
Žalosno je ako su nam pojedini zakoni u koliziji. Bez obzira na reforme, aktuelni zakoni se moraju poštovati. Nekako mi je nelogično da se u presudi može uzeti u obzir jedan zakon, a drugi zanemariti. Da se npr uzme u obzir Zakon o mjenici, a zanemari ustavno pravo svakog građanina na život i egzistenciju, jer je oduzimanjem imovine i primanja žirantima ugrožavanje njihovih osnovnih prava… Pogotovo ako je ta mjenica potpisana dovođenjem u zabludu žiranta da je dužnik sposoban vraćati kredit. I eto, on potpisao i plaćaj. Niko i ne pita bankare zašto su odobrili kredit za koji su znali da ga dužnik neće moći vraćati?? Krivotvorenje potpisa ispade nevažno, jer to ne oslobađa žiranta njegovih obaveza?!?
@223. akcionar
opšti imovinski zakonik za knjaževinu crnu goru,poznatiji kao bogišićev zakonik iz 1888.,jezički je lijepo oblikovao odgovor na tvoje pitanje:
što se grbo rodi,vrijeme ne ispravi !
činjenica to je bio građanski zakonik,a ne zakon iz oblasti krivično-pravne materije,ali nema veze,mislim da ti je odgvor jasan..
niko ne može imati bilo kakav benefit od izvršenja krivičnog djela..krivično djelo je samo ono djelo koje sud utvrdi kao takvo pravosnažnom presudom…
@rakovic
koliko sam ja uspio pratiti problematiku vezanu za primjenu Zakon o potrošačima u BiH,ni sam nisam stava da se taj Zakon primjenjuje na posao bankarskog kreditiranja..smatram,da se naš pravni sistem nalazi u dosta nezavidnoj situaciji jer moramo dosta toga usaglasiti sa zakonodavstvom/standardima EU,a taj posao je prepušten “na kilogram” ljudima koji o zakonopisanju nemaju velika znanja..suštinski sve se svodi na to da “nadležni ministar” s vremena na vrijeme ispegla referente kako kasne sa “reformom”,te im da u zadatak da u tom i tom roku (koji je najčešće istekao juče) pripreme (čitaj prevedu) zakone iz oblasti tih i tih…najbolji primjer za to je Zakon o dobrobiti i zaštiti životinja (Objavljen u “Sl. glasniku RS”, br. 111 od 28. novembra 2008)…to je ogledni primjer katastrofe koja nas čeka..to me navodi na razmišljanje da je i Zakon o zaštiti potrošača u BiH sasvim suprotno duhu zakona,i sasvim suprotno slovu ZOO-a,korišten kao “obračun” sa bankama u BiH..to je pogrešan put,i sudovi su to rekli,ne zato što ne znaju direktive eu,nego zato što znaju pravo..kupovina sa obročnom otplatom cijene (roba kupljena na kredit) nema veze sa pravnim poslom ugovora o kreditu..prvo je pravni posao ugovor o (kupo)prodaji sa obročnom otplatom cijene,a ugovor o kreditu je pravni posao normiran ZOO-om..da zaključim,imamo šansu da se popravimo,da budemo bolji,ali (na žalost) očigledno je da nemamo kapacitete da to implementiramo u naš sistem na način da upotreba savremenih – novih – pravnih alata (pravnih poslova i instituta) bude više upotrebljavana,nego zloupotrebljavana..
Odličan tekst iz Lemijevog posta 221.
“Žiranti će se kao kategorija sami od sebe ukinuti napristajanjem da garantuju za tuđa zaduženja”. Pa neka se onda bankari misle kako će plasirati kredite…
Sudija nam je lijepo sa pravne strane objasnio snagu potpisanog jemstva i posljedice koje on nosi, pogotovo snagu mjenice. I to je sve tako kad je žirant samovoljno pristao garantovati.
Ali vidimo da su u mnogim slučajevima (prema broju žiranata koji smatraju da su prevareni očito nisu “sporadični”) za odobravanje kredita “debelo” radile zloupotrebe, očigledno u saradnji sa kreditnim službenicima ili nekim njima nadređenim. Zloupotreba kopije LK, bez potpisa ili sa falsifikovanim potpisom na ugovoru o kreditu, dovođenje u zabludu o kreditnoj sposobnosti dužnika…
Sudija, ima li u svemu tome elemenata KD kojim bi sud poništio ugovor o kreditu, a žiranti bili oslobođeni jarma?
I potpuno su neprimjerene izjave čelnika Agencija za bankarstvo da oni nemaju ništa s tim.. Pa šta je uopšte njihov posao?
@sudija
Sudska praksa kod nas je sirotinjska. Nedavno su pale presude protiv banaka jer je Sud zaključio da gotovinski kredit nije potrošački. To je suprotno stavovima Evropske Direktive koja se kod nas saglasno Zakonu o zašiti potošača direktno primjenjuje. Inače u EU potrošački kredit je opisan donjom i gornjom granicom zaduženja, uz isključenje hipotekarnih kredita.
Banka se bavi kreditiranjem na osnovu raspolaganja asimetričnim informacijama. Dakle, nemoguće je u isti koš trpati banku i treće lice-žiranta u pogledu raspolaganja informacijama. Upravo superioran uvid u stanje klijenata čini banku sposobnom da rasuđuje i odlučuje o kreditiranju. Ovo što @žirant navodi kao primjer čini tipičan nemar i po meni daje elemente za kvalitetan spor. No i na tom mjestu je najveća prepreka trošak i trajanje spora koje sebi ne može da priušti prosječno fizičko lice. Zato bi i bio potreban “pravobranilac građana” ili specijalizovani ombdusman.
Usput budi rečeno ima jedna interesantna odredba u Zakonu o zaštiti potrošača koja daje ovlaštenje sudu da na osnovu jedne presude oglasi ništavim sve ugovore sa istovjetnim klauzulama (ili već tako nekako). Naš pravosudni sistem nema čak ni istoriju bavljenja ugovorima o kreditu ni za predratni period.
evo jedan dobar tekst
http://www.scribd.com/doc/31297809/Problem-ziranata-u-BiH
@žirant
razumijem Vaše pisanje u potpunosti..i sam sam u post br 209. i 214. pisao/citirao ZOO..i tada sma rekao da bi mi bilo (kao pravniku) izuzetno važno ispratiti taj postupka na sudu..do sada nisam imao priliku čitati niti sličnu sudsku praksu..znači,nikako nisam rekao da niste u pravu,ja sam samo komentarisao meni “znano” pravo..u Vašem slučaju bi se radilo o “tumačenju” koje bi u samoj podlozi imalo više svega osim prava,s obzirom da pojava “prevarenih jemaca” sa sobom nosi i veliki problem cjelokupnom društvu..ili ako hoćete drugačijim jezikom da kažem,da ste Vi sami u ovom društvu sa tim problemom siguran sam da se niko ne bi bavio “tim tančinama” (moral,profit,znali,nisu znali….),a povodom ovih slučajeva ne isključujem da će morati..ali to ne mogu ni pretpostaviti..nadalje,ne zaboravite staru pravničku izreku audiatur et altera pars (uvijek saslušaj i drugu stranu) da će se u tom postupku i banka pojaviti sa svojim argumentima,sa svojom logikom (npr oni mogu tvrditi da je nelogično da Vi ne znate koliko Vam je prijatelj zadužen,itd itd..da ne “otkrivam karte” bankarima pored svih aduta koje imaju :-))..
još, samo da napomenem, mislim da je klijent priložio potvrdu o visini plate od 500-600 KM.
Mislim da ne griješim.
Znam da klijent nije sigurno ništa falsifikovao, a i nije mogao osim da je donio potvrdu o visini plate recimo od cca 3.000,oo KM, a sigurno nije.
Banka, je samo ”trčala za svojim profitom”, a već posle treće dospijele rate sve je zaglavilo, ovdje je Banka sve znala,znala da klijent ima 1531,00 već ukupne rate kredita, svjesno ušla u rizik, pa to nebi da ne kažem narodno rečeno budala uradila ili malo dijete, a kamoli Banka, ali ona na to nije gledala niti nas upoznala.
To je sve obradio kreditni službenik, predao na Kreditni odbor i to je prošlo.
E, da ja sada se upuštam u parnicu, prvo nemam para, da platim taksu, drugo vi znate kakvi su i ko njihovi advokati, a ja nemam para da platim ni sudsku taksu, a kamoli da dajem hiljade maraka da bi ”pokušao” se osloboditi onoga što mi je došlo.
Kada, bi sada recimo Agencija za bankarstvo izvršila kontrolu tog kredita, i našla manjkavosti i podnijela krivičnu prijavu, tužilaštvo daje predlog Sudu da se oduzme predmet izvršenja KD-a, a ovdje je najbitnija mjenica, u Sudskom postupku se izrekne mjera oduzimanja mjenice kao predmeta izvršenja KD-a, mi smo abolirani svoje odgovornosti.
Sudija
Poštovanje i svo ovo uvažavanje, stvarno stručnog mišljenja-tumačenja, jer znam da je to sve uređeno onako upravo kako vi pišete.
Ali, u mom primjeru koji sam gore konkretno iznio, u momentu davanja kredita, Banka ugovarač je znala da druga ugovorna strana ima toliko već mjesečnu ratu cca 1.531,00 KM.
U uslovima za dobijanje kredita (nenamjenskog) propisani su uslovi i to pored ostalog da plata-primanja ne mogu biti opterećeni preko 1/3 ili 1/2, mi kao žiranti nemamo uvida u to, Banka ima i u kreditnom dosijeu tog slučaja postoji izvod iz CRK-a koji banka pribavlja po službenoj dužnosti i glavnog dužnika i nas jemaca.
Mi smo imali volju-dato obećanje, ali Banka nas je dovela u zabludu, bilo stvarnu ili pravnu, da nas je upoznala, da taj klijent (brat,sestra,prijatelj,kum neprijatelj itd) već ima toliko zaduženje sigurno ne bi bili jemci.Da, smo znali, a po Zakonu nemamo pristup toj (CRK) bazi podataka ne bi ni u snu bio da mi je rođeno dijete.
Znači, ovdje je u samom startu u postupku odobravanja kredita povređen početni uslov iz Uslova za dobijanje kredita, koje je Banka svjesno prekršila, to meni nije jasno, da nema odgovornosti Banke, bilo u krivičnom smislu ili u pogledu ništavosti (sklapanje štetnog ugovora) ugovora, jer je prećutnom radnjom banka nama nanijela štetu, a da li Banka je bila obavezna da nas upozna ili ne o klijentovoj kreditnoj sposobnosti to bi mogao biti jedan od uslova za rušenje ugovora, bar dijelom za nas, a mislim da ima i elemenata krivičnog djela.
Pozdrav
@216. žirant
cijenim Vas,a volio bih da me više ne poredite/ne trpate u isti koš sa Srđanom..to je očigledno miješanje baba i žaba..
u našem pravnom sistemu obligacioni odnos (dužničko-povjerilački) može nastati na 5 načina (iz 5 izvora),i to iz:
ugovora,
prouzrokovanja štete,
sticanja bez osnova,
poslovodstva bez naloga, i
jednostrane izjave volje..
npr. ugovor
(ugovor o korištenju usluga kablovskog operatera – zaključili ste ga,i ne plaćate..kablovska vas tuži,sud usvoji rješenje ali izvršenje na vašoj plati ne može biti preko famozne 1/2, odnoso 1/3..ili
kupite za cijelu porodicu čizme u zimskoj sezoni na 3 rate,cijena cca 1.000,00 KM,a vaša plata je 1.000,00 KM-što ste dokumentovali prilikom odlaska u prodavnicu obuće – da li je prodavačica učinila krivično djelo tim što vam je omogućila da se zadužite preko 1/2 vaše plate,i obujete svoju porodicu???…)
npr. prouzrokovanje štete
neko lice vam razbije prozor na lokalu,otkrijete ga,on neće da vam plati,vi ga tužite,a sud će odobriti izvršenje na maksimalno 1/2 njegove plate (kako to ZIP kaže,pišem generalno,naravno)..
npr. sticanje bez osnova
ukoliko neko lice bez pravnog osnova stekne neki dio imovine drugog lica dužan je da ga vrati,a ukoliko ne vrati vlasnik ga ima pravo tužiti – i priča je ista kao kod prethodnog pasusa..svaki,i najmanji dio imovine,koji imamo mora imati pravni osnov sticanja ili u pravnom poslu ili u zakonu (nije tema pa neću širiti..)..
npr. poslovodstvo bez naloga
samo ime kaže,ukoliko vršite tuđi posao nezvano a posao trpi odlaganje,ne predstoji mu šteta ili propuštanje očigledne koristi,vi kao vršilac tog posla možete doći “u problem” ukoliko nalogodavac ne pristaje da vam “prizna” vaš rad – izvršenje će se sprovoditi po odredbama ZIP-a..najednostavniji primjer sa autom-vi odvezete auto u servis da promijenite gume,a oni vam “bez naloga” promijene i akumulator-e vi mu to niste dužni platiti ukoliko nisu ispunjeni gore navedeni uslovi…
npr. jednostrana izjava volje
ukoliko se jednostranom izjave volje obavežete (ugovor je dvostrano/višestrano obavezivanje..) pod zakonom određenim uslovima,dužni ste to obećanje ispuniti,inače vaš povjerilac može sudskim putem (izvršnim postupkom) naplatiti “vaše obećanje” (ako je bilo u novcu,naravno),i to maksimalno do 1/2 plate mjesečno itd itd…svugdje spominjem samo 1/2 to je po ZIP generalno pravilo,a već sam u gornjim post-ovim aobjasnio razliku sa ZoR i njegovom “1/3”…
želio sam naglasiti,ako je nekom od posjetilaca ove teme ostalo nejasno,da je “ugovor o kreditu” kao pravni posao o kojem je ovdje riječ,”kap u moru” pravnih poslova čije se “patologije” (neispunjavanja,ili što drugo) mogu tražiti sudskim putem,i to na koncu,isključivo zakonom o izvršnom postupku…s toga,je neopravdano očekivati da se bilo kakve korekcije ovog problema vrše u procesnom zakonodavstvu,te je bilo kakvo “blanketno” (čitaj neuko,da ne kažem Srđanovo) tumačenje prava,prava pravna neukost…nadam se da je i ovaj pregled neke kockice poredao na prava mjesta (nadam se da ćeš i ti Srđane nešto naučiti :-))…
Srđane!
Blizu sam ja tvoje struke i krivično-pravne materije, međutim, dobro znam, jer sam imao takav slučaj da je teško dobiti taj spor.Glavni problem je mjenica! Kada bi se ona kao predmet izvršenja KD-a mogla oduzeti (trajno) onda bi stvar išla kao mlijeko.
Izvini, ali ja priznajem da je sudija više ovdje u pravu od nas obojice.
A, da ne govorim u parničenju, upravo vidiš da je sve regulisano ZOO, tako da smo mi tu (bar ja) još neuki.
Jedan, advokat mi skoro reče da se mjenica može napisati i na toalet papiru, ako sadrži sve bitne elemente, a kada sam već kod nje i članovi 9. i 18.Zakona o mjenici vrlo malo daju šansi da se izbjegne mjenična obaveza.
Jer je neko gore tumačio i volju (voljna radnja),stvarna i pravna zabluda.
Sve je to teško dokazivo moj Srđane.
Poštovani,
Izgleda da ovdje najviše boli neke one očigledne činjenice tj. postojeći Zakoni, čija adekvatna primjena bi dosta urušila Bankarsu imperiju!
Samo još 3 pitanja iz kojih VRIŠTE odgovori: 1.Zašto u uslovima Banaka za odobrenje kredita se traži potvrda o visini mjesečnih primanja?
2.Zašto u uslovima Banaka se kaže da kredit može biti toliki da mjesečni anuitet(rata) ne može biti veći od 50% primanja, odnosno 70% na dio primanja iznad 1000KM?(Zakon o izv.post.)
3. Da li su to Banke tako humane te čuvaju time svoje klijente?
Pogledajte ponovo KZ RS član 263. i delajte, to barem ne košta, a mnoge će koje treba da zaboli,i te kako da zaboli, ali ne uvo ili nešto drugo, nego prvo glava, pa ostalo.
@akcionar
bilo bi zanimljivo pratiti stav sudske prakse po pitanju oživotvorenja pravnog standarda “moral” iz citiranih odredbi,a u vezi predmetne teme..to,svakako,može se desiti samo ukoliko Neko pokrene postupak pred sudom radi utvrđenja ništavosti ugovora…
@srđan
“Ugovor o kreditu koji u sebi definiše mjesečni anuitet(ratu) veću od 50% prikazanih primanja klijenta je ništavan, s obzirom na dozvoljena optrećenja na primanja definisana već pomenutim članovima Zakona o radu i Zakona o izvršnom postupku.” – srđane,miješaš moje znanje i tvoje stavove..ZoR i ZIP se ne bave primanjima (pročitaj detaljno citirane članove),pa samim tim banka,koja se bavi primanjima, ne može doći u koliziju sa nečim (čitaj zakonima) koji se bave sasvim drugom materijom..kada bi tvoja premisa bila tačna,tvoj zaključak bi to takođe bio,međutim ja mislim da je tvoja premisa sasvim pogrešna i “opterećena” (malim) znanjem krivično-pravne materije i (velikim) neznanjem građansko-pravne materije koja konkretno tretira predmetnu problematiku…
E,moj Srđane hvala ti kao bratu i tebi, Sudiji i ostalima, na ovakim komentarima,iako sam i ja dijelom u pravnim naukama.
Ali, ova država (ružno je reći za svoju državu), odnosno pravni sistem i sve ostalo što je uređeno smrdi od glave.
Ti dobro znaš, da je svaki građanin obavezan da prijavi KD koje se goni po službenoj dužnosti,za koje sazna, jer time čini novo KD ”prikrivanje KD”.Na ovom portalu je iznijeto 212 komentara, gdje sigurno ima bar 10% KD, misliš da je neko od nadležnih se upitao ili stavio upit na ovaj portal da li ima ili nema bića KD-a.
Samo se plašim, da i ovo Udruženje žiranata ne bude jedno u nizu NVO, koje godišnje potroše 125 miliona KM za razno razne ”aktivnosti”.
Gledam skoro na BN TV gleda milionski audiotorijum, smrt nekog dječaka u Trebinju,misliš da se tužilac osvrnu na tu vijest. Bar ja ne znam,volio bih da jeste, jer je bila polemika da li je kriv doktor ili ne.
Ovo su samo diskusije, nemam ja sada para, da pokrećem parnicu, što rekao sudija unapred sam osuđen da je izgubim, jer Banke imaju jake advokate u građanskim stvarima, već u krivičnoj oblasti, kada bi tužioci se malo više založili, tu bi moglo da se ostvari nešto, znam čim ima KD u gore opisanim već stvarima, došlo bi do ništavosti ugovora, odnosno oduzimanja mjenice i samim time, izbjegavanje materijalne odgovornosti žiranata. Bar da je tu šta uraditi.
A, takođe ove Agencije za bankarstvo, dok ne počne neko ih goniti, ”što se ne miješaju u svoj posao” hvataće se za glavu i skočiće im tih neznam koliko hiljada KM imaju mjesečne plate, a narod se ubija zbog nečijeg nerada upravo zbog kreditnog ropstva.
Još,paradoksalnija stvar, da bar neka NVO, ne pokrene ovo pitanje ili Narodni poslanici, a primaju i oni velike pare-plate.NVO zalažu gej parade,gej brakove itd, ali ovo je već zadiranje u ”ljudska prava’, a nije država obezbjedila osnovno pravo na ljudski život, jer su svojim institucijama direktno doveli do kreditnog ropstva, što ima za posledicu ubistva-samoubistva itd.
Pozdrav i hvala svima.
Poštovani,
Ugovor o kreditu koji u sebi definiše mjesečni anuitet(ratu) veću od 50% prikazanih primanja klijenta je ništavan, s obzirom na dozvoljena optrećenja na primanja definisana već pomenutim članovima Zakona o radu i Zakona o izvršnom postupku.
To ZNAJU i Banke, te zato i u uslovima za dobijanje kredita STOJI ova klauzula o maksimalnom mjesečnom opterećenju (rati) kredita.
Ništavost osnovnog Ugovora o kreditu povlači i ništavost Ugovora o jemstvu, jer isti proizilazi iz prvog. Ništavost ovih Ugovora upučuje Banku da svoja potraživanja pokuša da ostvari od onoga kome je i dala pare – korisnika kredita.
Ponovo ističem da potpisivanjem ovakvih ugovora Direktori banke ulaze u oblast definisanu već pomenutim Krivičnim Zakonom RS i da treba takve krivične prijave i podnositi.
Isto tako, Krivični zakon je opisao i krivična djela nastala ne vršenjem svoje službene dužnosti.
Ako neko ima izvanredna primanja za posao nadgledanja regularnosti rada Banaka u RS, a iz takvog rada proiziđe “n” samoubistava klijenata Banaka, kreditno ropstvo, stotine hiljada građana ove države,da li je to dovoljno da se podnese krivična prijava za nesavjestan rad protiv odgovornih lica Agencije za bankarstvo RS.
Mislim da bi to trebao da bude prvi akt koji treba da uradi Udruženje:Krivična prijava predat u OT Banja Luka.
Ma treba ukinuti fakultete i ljude nauciti da rade nesto konkretno. Fakultetskih diploma je vise nego ikada, a nivo znanja da manji ne moze biti.
Zbog ovih članova zakona nama i trebaju pravnici :) Ugovori su ništavi ako su između ostalog u suprotnosti sa moralom društva, dobrim običajima itd… Postavlja se pitanje i da li su baš svi članovi ugovora o kreditu u skladu sa ustavom, moralom i dobrim običajima poslovanja, te da li će izvršenje ugovornih klauzula kršiti neka od osnovnih ljudskih prava (sad govorim o žirantima). U svakom slučaju, trebaju nam veliki eksperti koji bi našli “rupu” u dosadašnjim ugovorima i oborili ih na sudu, a takođe, ne manje važno da bi napravili nove prijedloge za poljšanje uređenosti cijele oblasti.
To je prilično veliki zalogaj i borba neće biti laka, ali ne treba ni odustajati.
@žirant
“moje jemstvo” je čisto (sve je urađeno baš kako treba..),i ako bih došao u poziciju da vraćam kredit za koji sam jemčio mogao bih samo kriviti sreću/sudbinu itd..što se tiče Vašeg problema ja ću se samo osvrnuti na “građanski dio”..tu ne vidim mnogo prostora za uspjeh,i trenutno kao jedini opciju vidim-tužbom utvrđivati ništavost ugovora,evo citiraći i ZOO da Vam bude jasnije (ako bude) kako to izgleda i da li se uklapate u “tu priču”:
ZOO
NEVAŽNOST UGOVORA
I Ništavi ugovori
Ništavost
Član 103
(1) Ugovor koji je protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima ili moralu socijalističkog samoupravnog društva ništav je ako cilj povređenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
(2) Ako je zaključenje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor će ostati na snazi ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povredila zakonsku zabranu snosiće odgovarajuće posledice.
Posledice ništavosti
Član 104
(1) U slučaju ništavosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je da vrati drugoj sve ono što je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se priroda onog što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cenama u vreme donošenja sudske odluke, ukoliko zakon što drugo ne određuje.
(2) Ali, ako je ugovor ništav zbog toga što je po svojoj sadržini ili cilju protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima ili moralu socijalističkog samodupravnog društva, javnom poretku ili dobrim običajima, sud može odbiti, u celini ili delimično, zahtev nesavesne strane za vraćanje onog što je drugoj strani dala a može i odlučiti da druga strana ono što je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda opštini na čijoj teritoriji ona ima sedište, odnosno prebivalište, ili boravište.
(3) Prilikom odlučivanja sud će voditi računa o savesnosti jedne, odnosno obeju strana, o značaju društvenih interesa koji se ugrožavaju, kao i o moralnim shvatanjima društva.
Delimična ništavost
Član 105
(1) Ništavost neke odredbe ugovora ne povlači ništavost i samog ugovora, ako on može opstati bez ništave odredbe, i ako ona nije bila ni uslov ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor zaključen.
(2) Ali će ugovor ostati na snazi čak i ako je ništava odredba bila uslov ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i važio bez nje.
Konverzija
Član 106
Kad ništav ugovor ispunjava uslove za punovažnost nekog drugog ugovora onda će među ugovaračima važiti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su ugovarači imali u vidu kad su ugovor zaključili i ako se može uzeti da bi oni zaključili taj ugovor da su znali za ništavost svog ugovora.
Naknadni nestanak uzroka ništavosti
Član 107
(1) Ništav ugovor ne postaje punovažan kad zabrana ili koji drugi uzrok ništavosti naknadno nestane.
(2) Ali, ako je zabrana bila manjeg značaja, a ugovor je izvršen, ništavost se ne može isticati.
Odgovornost lica krivog za ništavost ugovora
Član 108
Ugovarač koji je kriv za zaključenje ništavog ugovora odgovoran je svome saugovaraču za štetu koju trpi zbog ništavosti ugovora, ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništavosti.
Isticanje ništavosti
Član 109
(1) Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svako zainteresovano lice.
(2) Pravo da zahteva utvrđenje ništavosti ima i javni tužilac.
Neograničeno isticanje ništavosti
Član 110
Pravo na isticanje ništavosti ne gasi se.
II Rušljivi ugovori
Kad je ugovor rušljiv
Član 111
Ugovor je rušljiv kad ga je zaključila strana ogranično poslovno sposobna, kad je pri njegovom zaključenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom određeno.
Poništenje ugovora
Član 112
(1) Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena može tražiti da se ugovor poništi.
(2) Ali, saugovarač te strane može od nje tražiti da se u određenom roku, ali ne kraćem od 30 dana, izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne, jer će u protivnom smatrati da je ugovor poništen.
(3) Ako se pozvana ugovorna strana u ostavljenom roku ne izjasni ili ako izjavi da ne ostaje pri ugovoru, smatraće se da je ugovor poništen.
Posledica poništenja
Član 113
(1) Ako je na osnovu rušljivog ugovora koji je poništen nešto bilo ispunjeno, ima se izvršiti vraćanje, a ako to nije moguće, ili ako se priroda onog što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu.
(2) Naknada u novcu daje se prema cenama u vreme vraćanja, odnosno donošenja sudske odluke.
Vraćanje i naknada u slučaju poništenja ugovora ograničeno poslovno sposobnog lica.
Član 114
U slučaju poništenja ugovora zbog ograničene poslovne sposobnosti jednog ugovarača, saugovarač takvog lica može zahtevati vraćanje samo onog dela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobnog lica, ili je upotrebljen u njegovu korist, kao i onog što je namerno uništeno ili otuđeno.
Odgovornost za poništenje ugovora
Član 115
Ugovarač na čijoj je strani uzrok rušljivosti odgovoran je svom saugovaraču za štetu koju trpi zbog poništenja ugovora, ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka rušljivosti ugovora.
Odgovornost ograničeno poslovno sposobnog lica
Član 116
Ograničeno poslovno sposobno lice odgovara za štetu nastalu poništenjem ugovora, ako je lukavstvom uverilo svog saugovarača da je poslovno sposobno.
Prestanak prava
Član 117
(1) Pravo zahtevati poništenje rušljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog rušljivosti, odnosno od prestanka prinude.
(2) To pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana zaključenja ugovora.
Ne znam da li Vam je išta jasnije,ali tu su zakonske opcije – o rješenjima iz post-a 208. mi je nezahvalano govoriti ukoliko ne znam cjelokupnu situaciju “lica koje je u problemu” (od porodičnih odnosa,do imovinskog statusa)..
što se tiče krivično-pravnog dijela,ja u to ne vjerujem pa mi djeluje neozbiljno da bilo šta komentarišem,ali ostavljam prostora da komentator Srđan ponudi rješenje..ukratko,treba napisati krivičnu prijavu,uz opis djela i navođenje lica,proslijediti nadležnom tužilaštvu i možete očekivati u roku od nekoliko mjeseci da Vas kontaktira tužilac zadužen Vašom prijavom kako biste mu “objasnili o čemu se radi”,te podnijeli dokaze kojima to potkrepljujete..ovako bi izgledao put smislene prijave koja ima izgleda..
@ranka
kao što i sami navodite,i kao što sam i pretpostavljao,banka je predmenti kredit obezbijedila i mjenicom..zaključak,ostaje sve što sam rekao kao tačno,nasljednici odgovaraju do visine nasljeđene imovine,i mislim da nema potrebe da elaboriram zbog čega “mjenica” mijenja situaciju itd..u svakom slučaju,otvorili ste mi jedno dosta zanimljivu dilemu pa Vam se na tome i zahvaljujem..
@rješenje
mi isto vidimo/čitamo,a različito tumačimo..ja sam stava da je na ovoj temi mnogo rješenja ponuđeno,mnogo pitanja otvoreno i zatvoreno,mnoge dileme riješene,neke nove otvorene..nema čarobnog štapića,niti rješenja koja si ti u primjerima navodio..gotovo ništa od onog što si ponudio kao primjer nije moguće s obzirom da banke vide da je žirant “u problemu”,potraživanje prema žirantu neće zastarjeti godinama (da ne pišem do u detalje zbog čega..) pa samim tim on ne može živjeti od “kredita” koji ti predlažeš itd…ja mislim da bi najbolje pojedinačno rješenje ove teme bilo da “žirant skine jaram sa sebe”,ali suština (bit) je da shvatimo šta nam se desilo/još uvijek dešava,te da se sistem u tom smislu popravi..
Super tema, samo što su o ovoj problematici ljudi trebali razmišljati ex-ante a ne ex-post.
Toliko se toga ispričalo a niko ne nudi rješenje žirantskog problema. Sad će 1. opet.
Kako bi npr. bilo da “pogođeni” žirant uzme sebi kredit od par hiljada bez žiranata i da u svojoj firmi (ako može) uzme npr. neko neplaćeno bolovanje ili neki neplaćeni odmor. :)
Kako bi tad banka naplatila ratu od žiranta?
Da li bi tad morala ići u aktiviranje hipoteke?
Bolje je neko vrijeme “bolovati” i pomalo trošiti svoj kredit nego crnčiti i plaćati za drugog. :)
Mislim da je bit ove teme kako da žirant skine jaram sa sebe i vrati ga dužniku.
Sudija?
oprostite na pravopisu,brzo sam kucala:))))
Evo sudija citiracu vam neke odredbe iz ugovora po meni jako interesante,pod tackom 3. u ugovoru stoji Sredstva za obezbjedjenje kredita pa kaze3.1 Radi obezbjedjenja urednog vracanja odnosno otplate kredita,kamate,naknade i svih ostalih potrazivanja banke po osnovu ugovora,duznik se obavezuje da ce priloziti skedece instrumente obezbjedjenja a)jedna ‚blanko mjenica potpisana od strane korisnika kredita b)polisu osiguranja zivota korisnika kredita,c)saglasnost o zapljeni i ispati djela plate…Opet napominjem da je u pitanju brzi kredit bez ziranata,a evo vam i podatak da sam stupila u kontakt sa ljudima koji su imali isti slucaj i koji nisu imali ama bas nikakvih problema i kojima je osiguranje u cjelosti namirilo dug…
Moj ČASNI I POŠTENI SUDIJA, KAO ŠTO SAM TI I JA DO NEDAVNO BIO ISTO TAKO ČASTAN I POŠTEN!
Imaš li ti šta u glavi, ako bi ne daj ti Bože i ti zaglavio sa tim svojim jemstvom?
Kako bi na sudu se brranio,vodio spor, da li je pametnije krenuti sa krivičnim ili parničnim postupkom?
Mislim, da je ovdje pametnije krenuti sa krivičnim, jer ne plaćamo mi ništa, dok u parnici moraš unapred platiti odgovarajuću taksu koja zavisi od visine spora, a u krivičnom država uključuje svoje instrumente.
Mišljenja, sam da ipak bolje, gdje god ima elemenata KD da se ide sa krivičnom prijavom, pa neka tužilaštvo radi svoj posao. A,kakvo nam je tužilaštvo,pravosuđe, istražni ostali organi, mala je vajda od toga.
Da li je ko izvukao pravni savjet, šta tražiti u slučaju odobravanja kredita iz posta 151?
Svakom savjetu slijedi NOVČANA NAGRADA-NAKNADA,kako od mene, tako i od glavnog dužnika, jer on je podnio tačne papire,nijedan nije falsifikovan niti bilo šta ”muljano”, to vam garantujem ja kao žirant jer imam uvid u to.
Из ове дискусије видљиво је да, нажалост, не можемо помоћи већини преварених жираната. Тамо гдје постоје основе сумње да је учињено КД-правду потражити на суду. ЗоИП и ЗоР говоре о извршењу на платама, слажем се са Судијом да те одредбе не представљају ограничење висине мјесечне рате за банке. Највећу корист може донијети измјена легислативе, нпр. да банка одговара за одобравање кредита из поста 151 и да се у кредитном досијеу обавезно нађе потпис жиранта на извјештају из кредитног регистра којим жирант потврђује да је упознат са кредитном историјом дужника. Остало је до нас, ја сам нпр. пристао да будем жирант колегиници са посла и сам сам крив ако будем морао да плаћам (за сада иде без проблема).
Nisam ni mislio da je moguće pozivanje na stvarnu i pravnu zabludu u sudskom postupku, ali kada smo na terenu zaštite građana neko bi morao propisati da su banke dužne da informišu žirante o svim aspektima njihove garancije, a ne da minimaliziraju ovaj vid obaveze. Što se tiče predaje sredstava obezbjeđenja žirantu od koga se banka naplatila, ajde da anketiramo žirante pa da vidimo kada su dobili bilo šta od banke i ko je bio u situaciji da povede regresni postupak. Što se tiče subsidijarnog odnosa vjerovatno si u pravu. Sve navodi da bi ovaj “sivi” prostor trebalo dopunski regulisati.
@122
o svemu razmišljam,pa bih i o tvojoj “ponudi” razmislio svakako..
@rakovic
baviću se samo pravom:
stvarna i pravna zabluda nije terminologija građanskog prava,a s obzirom da se radi o izuzetnim pravnim institutima nisam mogao a da ne odreagujem..znači,njih citirati na ovom mjestu nikako nije pravilno/tačno..
“Nakon što si otplatio kredit da li ti je banka dala ostala sredstva obezbjeđenja, uključujući i ostale žirante – NIJE” – za ovo ne mogu tvrditi da li se dešava ili ne,ali mi zvuči NEMOGUĆE-imaš li primjer za ovu svoju tvrdnju,ili misliš da je tako??
“Lično smatram da kada bi žirant bio subsidijarni dužnik, tada banke ne bi mogle da se ponašaju na isti način i da bi bilo više reda.” – pogledaj post br 90 (ja sam citirao ZOO) pa ćeš shvatiti da je razlika “samo” formalna i u suštini se svodi na “jedan poziv i nekoliko dana”..suština je da to jemce nikako ne bi dovelo u bolji položaj..
Dođeš u banku da budeš žirant. Da li te iko upozna sa tvojim obavezama i pravima. Niko. Da li ti skrenu pažnju da si jemac platac, da si solidarni dužnik, da se banka od tebe može naplatiti čak i bez pokušaja da se naplati od glavnog dužnika – NE, NIKO. MIsliš da je banka ocijenila kreditnu sposobnost tvog prijatelja (kuma, kolege, ljubavnice), te da je tvoj status potreban za slučaj krajnje nužde, kada banka iscrpi mogućnost naplate od glavnog dužnika. Kasnije shvatiš da je banka upravo odmjerila tebe, a ne glavnog dužnika kao glavni faktor pozitivne odluke o kreditu, da je samo gledala kako da proda kredit. Nakon što si otplatio kredit da li ti je banka dala ostala sredstva obezbjeđenja, uključujući i ostale žirante – NIJE. Eto tu se radi o klasičnom primjeru i stvarne zablude, a bogami i pravne. Moralni hazard u finansijskim kućama je narastao do te mjere da tu nije kraj. Žiranti se kupuju za proviziju, žiranti se podmeću pod druge kredite, a o falsifikatima da i ne govorimo. I naravno treba dodati da ovo baš i nije izuzetak, već gotovo postaje pravilo. Zato je i lista žiranata koji se osjećaju prevarenim duga. Lično smatram da kada bi žirant bio subsidijarni dužnik, tada banke ne bi mogle da se ponašaju na isti način i da bi bilo više reda.
sudija
jesi li se bavio razmisljanjem da se upustis u regulativu koja se bavi trgom kapitala?
Mozda da probamo ostvariti neku saradnju na tom polju.
@srđan
neću te doživljavati ozbiljno dok lemiju ne objasniš šta te je čovjek pitao u postu 185..vrtiš se u krug i oduzimaš nam vrijeme/energiju..
@patriota
vjeruj da si me zasmijao..hvala ti na komplimentu,ja sam tvoj post 196. upravo tako doživio,jer ja ovo radim ne iz “zeze” po netu,nego iz želje,ili ljubavi ako hoćeš..da je situacija upravo takva,mogu ti potvrditi neki posjetioci portala (koji su za mene i danas anonimni..) a kojima sam se javio privatno sa punim podacima (čak i onim za koje me nisu pitali :-)),i mislim da im je bez sumnje jasno da sam ovdje upravo iz navedenih razloga..nema nikakve “mračne” pozadine,”strašne ekipe” i sl. ja sam sa znanjem,željom,knjigama i nešto slobodnog prostora (koliko mogu da uhvatim :-)..).
@ranka
bilo bi dobro da citiraš odredbe za koje misliš da bi mi mogle pomoći..u međuvremenu (baveći se “tvojim razmišljanjem”),i dalje sam na kursu o kojem sam već pisao,ali pokušavam otvoriti neka druga pitanja tipa-šta je propušteno tim rokom (dobrovoljno ispunjenje,ili??),da li bi tužba za naknadu štete banke prema osiguravajućem društvu donijela rezultat i da li bi se nasljednici kao umješači mogli tu uključiti,ili?? probaću nešto “izmozgati” :-)..
Sudija,hvala puno ako treba ja vam mogu ispisati neke klauzule iz ugovora?Nesporno je ono sto vi pricate o nasledjivanju duga,ali podatak koji sam ja uspjela dobiti da jos 30 porodica ima problem isti sa takoreci propustom radnika banke mirise na neke nezakonite radnje,jer pazite prvo se kontaktira porodica od koje se traze podatci o smrti umrlog gdje se tvrdi da ce osiguranje namiriti ostatak duga a nakon 7 mjeseci zovu ponovo da kazu da se kredit mora vracati jer je doslo do propusta??????????Morate priznati da je sve jako konfuzno??????
@Sudija
Ma slusaj prijatelju, svaka ti cast na angazovanju, samo za koga ti radis ? i otkud ti toliko vremena za ovo ? Toliko znanja, veza, ko te placa ?
Nemoj suplje price kako se zezas po netu !
Poštovani,
Tačno je da je Zakon o preduzećima, Sl.Gl: RS br. 24/98 zamijenjen je novim, sličnim Zakonom, tj, Zakonom o privrednim društvima koji objavljen u Sl.Gl.br.127/08, a koji je stupio na snagu tek ove godine, a mi ovdje govorimo o stvarima koje su se desile prije.
Nadam se da su se ljudi dosta opametili i da olako ne potpisuju Ugovore bez prethodnih provjera.
Zakon o Bankama je objavljen u Sl.Gl.RS br.44/2003, te se Banka po, Zakonu organizuje kao Akcionarsko Društvu, a po članu 69 DIREKTOR BANKE odgovara za ZAKONITOST rada Banke, kao i u pomenutom Zakonu o preduzećima.Jasno je da se svaki važeći Zakon MORA poštovati, te i članovi Zakona o Radu I Zakona o Izvršnom postupku koji su navedeni u članku 125 i tu se ne radi samo o socijali nego oanj ko krši te propise, a u cilju protivpravne imovinske koristi ušao, kao ODGOVORNO LICE u crnu zonu tretuiranu sada Krivičnim Zakono RS, Sl.G.+l.RS br.49/2003.
@akcionar
evo “jedinih” članova zakona koji se spominju u ovim postovima (ja sam ZIP već citirao),pa i sam probaj shvatiti (da radiš u banci,recimo) da li ovo ima veze sa poslom kreditiranja..ja tu vezu nisam našao,ali sam spreman usvajati nova znanja,i saslušati drugačija mišljenja (pogotovu potkrijepljena) bez ikakve granice:
ZAKON O RADU
3. Zaštita plate i naknada
Član 96.
Poslodavac ne može, bez pristanka radnika ili bez pravosnažne odluke nadležnog suda, svoje ili tuđe potraživanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate.
Na osnovu pravosnažne odluke nadležnog suda, poslodavac može od plate, odnosno od naknade plate radnika, odbiti najviše do 50% na ime obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze radnika najviše do jedne trećine plate, odnosno naknade plate.
Pojedinačne isplate plata nisu javne.
ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU
Ograničenje izvršenja
Član 138.
(1) Izvršenje na plati, naknadi umjesto plate, naknadi za skraćeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plate i penzije, primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovu socijalne pomoći, primanja po osnovu privremene nezaposlenosti, primanja po osnovu dodatka na djecu, primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima i nadoknada za rad osuđenika može se sprovesti do iznosa od jedne polovine.
(2) Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava 1. ovog člana primjenjuju se samo ako potraživanja ne prelaze 1.000 KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno, izvršenje se može sprovesti do iznosa od dvije trećine potraživanja.
@nepravnik
o zastarjelosti sam već negdje kratko pisao,ali ne bih se osvrtao na tja dio toliko s obzirom da u praksi ima mnogo,mnogo podvarijanti koje mogu opredijeliti situaciju..u svakom slučaju,rijetko će povjerioci dozvoliti da im potraživanje zastari (izuzev potraživanja za struju,vodu,grijanje koja zastarijevaju za godinu dana od dospijeća i koliko sam upratio to su povjerioci koji su se nedomaćinski ponašali prema tim potraživanjim u proteklom periodu..sada je to nešto uređenije..).jemac ukoliko izmiri (dio) dug ima sva prava/sredstva obezbjeđnje koja je imala i banka po tom plasmanu..npr ako izmiri 20%,ima pravo da se iz “hipoteke” naplati u iznosu od 20% (sa pripadajućim troškovima)..znači,jemac ima sva prava (ukoliko dug izmiri,taman i djelimično) kao što je ima i povjerilac (u našoj temi banka)..
@ranka
kontaktirao sam nekoliko banaka i nisam uspio naći niti jednu (uključujući i onu koju si navela) u kojoj je obezbjeđenje za kredit,ili bilo šta drugo,samo polisa osiguranja..ali nema veze,pokušaću i dalje da probam što tačnije odgovoriti na tvoju dilemu iz zadnjeg post-a (i meni je dosta interesantan tvoj pogled na tu situaciju)..
@sudija
Znas li kakva je procedura u slucaju da je kredit obezbijedjen hipotekom i zirantom u slucaju da glavni duznik ne vraca kredit. Kada banka aktivira hipoteku i do kada moze naplacivati od ziranta dug(da li moze ovo u nedogled otezati ili ima neki zakonski rok). I da li zirant ima pravo da mu se nadoknadi od prodate nekretnine na kojoj je hipoteka, ono sto je vec uplatio?
Hvala!
Da,jeste zamršena je upravo, što u ovoj državi kako ti reče na nekom drugom naslovu može sve.
Ali, osnovni problem je kako sve ovo prevazići i mislim, da obični narod bi jedva dočekao da bar neke slučajeve Banka i MKO ”isposti zbog svoje pohlepe”.
A,nažalost ovdje svih diskutanata i ljudi iz već formiranih udruženja žiranata nisu našli pravni osnov koji bio bio pravi i kratak da se izbjegne ovo što je urađeno, a urađeno je mnogo toga, nezakonito i od samih Banaka i MKO, a ne samo od glavnih dužnika.Govorim o čovjeku kome ja vraćam kredit, da stvarno će prije sebe ubiti nego podnijeti da mu mi dalje vraćamo.
želim, prvo sebi, njemu pa i ostalima da pomognemo u opisnaom slučaju sličnom @151,
Pozdrav i piši, ima ona narodna ”pametan piše, lud pamti”.
Pa mi imamo vlast koja će navedene probleme da riješi
ma nisam ja rekao da diskusija ne valja, vec je prilicno zamrsena.
@185 Lemi
Prijatelju, što reče Azra ovo je jedan od boljih naslova za diskusiju opštedruštveni problem, kao što je i ono tvoje pismo, na žalost koje još nije ugledalo svjetlo dana.
Zato mislim, ako imaš neki komentar, da razrješimo, da ljudi dobiju odgovor-savjet odvje jer su ionako ojađeni, a ne da budu još i od advokata, koji neko gore reće čim otvore usta 300 KM.
Ipak ljudi vrše samoubistva, ubistva,porodice se raspadaju itd, tako da je ovo ozbiljna stvar, a u Titino vrijeme ovo nije bilo.
Nije bilo jer je bilo Zakona u svim sferama života.
Pozz
Nisam pravnik, ali je sasvim logično da ako postoji zakonsko ograničenje opterećenja mjesečnih primanja, onda ono ne postoji da bi se ograničio rizik banke pri kreditiranju, već da ne bi ljudi bili ostavljeni bez elementarnih sredstava za život. Ako postoji takav ćlan zakona (bilo kojeg) onda banka ne može dati kredit nekome čija je plata (tj. primanja) već opterećena do dozvoljenog maksimuma. Odobravanja kredita iznad tog maksimuma u tom slučaju nije samo preuzimanje rizika plasmana “svojih para” od strane banke, nego i konkretno kršenje zakona.
Da li postoji “rupa” u zakonu koja kaže da je max opterećenje 1/3 (ili 1/2 za stambene) primanja, ali da zakon ne kaže da to mora biti zbirni iznos svih opterećenja (kreditnih i žirantskih)?
Ako postoji ta rupa, onda ljudi mogu podići npr. 4000 kredita od kojih nijedan neće preći preko 1/3 primanja. Banka zna da on to neće moći vraćati, ali zato traži dobre žirante kojima neće reći da je ovaj podigao već 3999 kredita. Zar tu nema elemenata KD, obmane, nesavjesnog rada u službi…? Elemenata zbog kojih bi žirant mogao na sudu oboriti valjanost pravnog posla o kreditu?
ja bih volio da ih i citira,pa da svi se uvjerimo šta tamo piše..i kao dodatak volio bih da Srđan sve to svojom logikom/pravom poveže..ali izbjegava..
Ovo je jedna od najboljih diskusija na ovom portalu. Redovno je pratim i mislim da je od koristi mnogim ljudima.
a jeste zakomplikovali ovu diskusiju, pa to ne bi ni tito razmrsio.
srdjane, koji su to zakoni koji govore o maksimalnim mogucim opterecenjima plate?
Hvala svima na pomoći i razumijevanju!
A,u čitavoj muci suze mi frkte od smijeha od ovog posta @179 Patriota.
Toliko smiješno a na kraju jadno, ali nije za očekivati ni gorih stvari na ove profitere.
Ali, eto još ću nadovezati, ovdje imamo dvvije stvari, građansku (obligacionu) i krivičnu.
Jednu tumači, daje čovjek savjete sudija, a drugu tumači daje savjete SRđan.Od mene pohvala za obijicu.Arogancija, na sudiju je što čovjek pojašnjava šta je Zakon rekao-regulisao, za odnose u građanskim stvarima, a Srđan čovjek pojašnjava stvar u krivičnom pravu, krivičnoj odgovornosti.
Ali, iako su po meni oba čovjeka dobro došla i upućeni, ovdje kod ljudi stvara koliziju-sukob zakona-mišljenja, da krivična odgovornost ruši građanske odnose i Srđane mislim, da je nažalost ovdje nas jadnika Sudija u pravu.Volio bih da griješim, jer je on gore na upit odgovorio da 51% ima prednost Banka, a da ne govorimo da se laik-žirant prosjak, upusti sa njihovim advokatima.
Znam,slučajeve gdje su ljudi osuđeni zbog KD obmane pri dobijanju kredita, a na osnovu Zakona o mjenici, Banka je dobila spor, a takođe su u tom sporu osuđeni i radnici banke za KD koje Vi opisujete.
Čak, ni zabluda iz ZOO ne pomaže, po osnovu Zakona o mjenici,tako da nam se u čitavoj ovoj rašomonijadi isprepliću-blanketiraju Zakoni, da čovjek jednostavno ne zna odakle da krene.
Pozdrav za obojicu i Hvala!!
@177. patriota
zaboravih,a zasmijao si me..izmiruje,još uvijek.. :-)
@176. ranka
nije da mi tvoj pogled djeluje apsolutno nelogično,ostavi mi malo prostora da još provjerim neke detalje pa ću ti se javiti..
@180. srđan
u pravu si,samo da te malo korigujem..Zakon o preduzećima ne postoji,a banke se osnivaju po Zakonu o bankama..
Poštovani,
Očigledno je da ovdje neke boli činjenica da postoje Zakoni koji govore o maksimalnim mogućim opterećenjima plate(prihoda) klijenata Banke(korisnika kredita).
Ponavljam ponovo, a to najviše boli one koji na ovom sajtu brane interese Banaka, da je davanje kredita čiji je mjesečni auitet(rata) preko 50%primanja klijenta, ulazak u zonu koju tretira Krivični Zakon RS čl. 263, stav 6. Dakle, to je činjenica koja najviše boli Bankare, tj Odgovorna lica koja potpisuju ovakve Ugovore o kreditima, jer će morati to da objašnjavaju istražnim organima,jer po Zakonu o Preduzećima, član 1,ista se osnivaju radi ostvarivanja dobiti, ali ostvarivanje koristi mora biti u skladu sa Zakonom. Korist koju Banka stiće po plasiranju kredita je kamata i ostalo što ide uz plasiranje kredita. Dakle, ostvarivanje koristi za svoje preduzeće kršenjem postojećih Zakona, Zakona o radu i Zakona o izvršnom postupku je protivpravno i opisano gore pomenutim članom Krivičnog Zakona Republike Srpske objavljenom u Sl.Gl.RS br.49/2003.
Ovo je tako prosto, da ne vidim kako to pojedini ne razumiju. Mozda razumiju, ali se plaše da mnogi to ne shvate, pa šta će onda bankari!?
Napomena: navedene Zakone možete preuzeti u elektronskoj formi sa sajta Narodne Skupštine RS.
Znam primjer u Sokotskoj, pokusao sam naci snimak na youtube ali bezuspjesno, farmer ostecen od banke uzeo pravdu u svoje ruke tj. zakacio za traktor prikolicu govnaru (koja podjubrava zemljiste) odvezao je u gard i bukvlano zatrpao glavna vrata banke izmetom !
Inace, banka je pod medijskim pritiskom i blamazom u kojoj je se nasla konacno popustila u svojim zahtjevima. U ovom slucaju je bio sretan kraj :)
ma ne da netreba biti zirant,podici kredit,nego netreba proci pokraj banke,mozda vas mogu tuziti da ignorisete njihove dore namjere,koliko ja shvatam sudiju
Pa sto ne kazes ! pa ti si nas ?
Ako nije previse indiskretno, da li vas korisnik kredita izmiruje svoje obaveze ? tj. Imate li Vi “problema” ?
Sudija?Malo mi nije jasno da banka nema ama bas nikakvu odgovornost u propustu koji je napravila a sasvim uredno je naplatila zivotnu polisu osiguranja?
@173. new approach
odričem namjeru koju si mi pripisao..isključivo sam mislio da “drugima” ostavim prostor za komentare koji nemaju veze sa pravom (ja sam dosta toga napisao :-)),i predloženo mi se činilo optimalnim rješenjem..”žirant” je (po mom mišljenju) u svom pisanju pokazao da je jedan od ljudi sa “problemom” i zbog toga sam stava da se,eventualni,ostatak prostora za ovaj post treba ostaviti upravo ljudima sa realnim problemom..neka oni iznesu svoju “muku” i ovdje,pa ukoliko neko bude imao kvalitettan prijedlog može im samo pomoći..nadam se da sam uspio objasniti svoj postupak,i nadam se da će i ostali posjetioci portala (a naročito oni sa realnim problemom koji tangira ova tema) iznijeti svoje viđenje-svoje situacije..moje pitanje “žirantu” je postavljeno na način da se učini prvi korak (volim da počnem od početka :-)),a ostali će doći sami po sebi..valjda..ni u ćošku glave mi nije da konkretnu osobu navodim na neke odgovore,kritikujem,okrivljujem itd itd..to mogu uraditi sa “sistemom obraz”,i već jesam,i to je sve…sem toga,i ja sam jemac…
Sudija!
Ako ste na @171 u drugoj alineji tražili odgovor od mene i rekli da iako nije suviše privatan daću Vam odgovor.
Znate, naše običaje, koji su stariji od svih Zakona, jer su mnogi običaji izvori Zakona.
Tako je kod nas, kada Vas najbolji prijatelj,brat,kum,komšija i da ne nabrajam, da mu date krvi, dali bi. Normalno!?!
To je bilo svetinja, što je gore iznio neku narodnu izreku OBRAZ.
Međutim, došle su nove ljudske vrijednosti i novo vrijeme, a opet je neko rekao da je to došlo sa TRANZICIJOM. Ljudi su se promjenili.
Sada se postavlja pitanje zbog čega.Vjerujem da ovi ljudi što smo im mi bili žiranti nisu sigurno dijelom krivi. Kriv je sav sistem i vrijeme u kome živimo. Jednostavno, čovjek je zapao u tzv. dužničko ropstvo, država omogućavala putem ovih profitera, i došlo do kolapsa.Isskreno rečeno bio sam žirant čisto formalno (molim Vas ovo ne komentarišite sa pravne stane) da eto čovjeku jednostavno ”budem prijatelj još veći i izađem u susret” ne znajući da oni u sebi nose već teret gore navedenih kredita.
E, da sam znao, sigurno bih rekao NE, ali kada je voda došla čovjeku do guše on sigurno je prećutao tu činjenicu, a Banka posebno po ustaljenom automatizmu, našla je sebe u svemu tome i gledala, da uzme profit.
I, gledajte šta sada imamo. Nismo više ni brat ni sestra,ni kum ni prijatelj,ni komšija ni neznam šta.Danas smo,najveći neprijatelji, sa možda nesagledivim posledicama, da ne pominjem i ono najgore, ne daj Bože, a može se desiti, da se taj čovjek i ta porodica sama poubija.
Znači, da niko u ovoj državi, što sam načeo temu ne vodi računa o ovom opšte društvenom problemu.
A, opet kažem, kako će vodidti, kada eto čitam ljudi pominju, da ti pohlepni ljudi primaju i na desetine hiljada KM plate-primanja, a nisu radili ono što su trebali, da bi spriječili ovakve pojave.
MKO i Banke i dalje ”furaju svoje fazone u trci samo za profitom, a i to razumijem za to su registrovani i za to postoje”.
Imalo bi se mnogo ovoga pisati,diskutovati, a i lakše mi je bez obzira koji je čovjek koje struke, neko odgovori stručno, neko iznese muku, ipak neki je pomak.
pozz
@Sudija
Mani patetike, ljudi su zaista u nezavidnoj situaciji, sta sad hoces da ih vodis kroz svoja pitanja kako bi im dokazao da su oni u krivu ?
I opet se vracas na pocetak ove price, sad si ti krenuo po etici i moralu, dok si na pocetku bio okrenut iskljucivo pravu i “gadio” si se na samo pominjanje etike i morala..
I sam dolazis do zakljucka da se pravo bazira na istoj toj etici i moralu !
evo slične dileme, da li prosjačenje treba zaustaviti zakonima/kaznama/policijom,ili je dovoljno na bilbordima objasniti puku da ne daje novce maloj djeci koja za njima trčkaraju i molećivo ih gledaju,pa će se svrha prosjačenje samim tim izgubiti..znači,mi smo takvi da ćemo npr 8 sati raditi na legislativi – kako spriječiti prosjačenje,a onda ćemo izaći na doručak/u šetnju gradom i izvaditi koju žutu na molećiv djetetov pogled..za mene je ova situacija čista, nemojte im davati pare i oni će nestati..što se tiče problematike ove teme za neke sugrađane je “kasno”,ali buduće pogrešne korake može spriječiti,za sada,isključivo razum nas samih…
@169. akcionar
iskreno,za mene je bolesnije/opasnije po društvo da se dozvole istospolni brakovi,da se legalizuje droga,nego da se dozvoli zaduživanje preko određenog iznosa..mada je i više nego jasno da je to realan problem/agonija..ja sam se trudio da svoj dio (pravo) približim svima,a ostale fenomene/probleme koje nosi ovaj pravni posao ko će riješiti,đavo će ga znati..??
žirant je očigledno jedan od Njih,i ako nije suviše privatno,ja bih volio znati,zbog čega ste Vi (ili neko koga poznajete,a danas je u problemu) pristali biti bilo kome jemac..šta Vas je motivisalo,ili možda bolje,šta Vas je sprječavalo da kažete NE??
@Sudija
Aa.. daa to je onaj post sto vam ga je “Bojan B.” spomenuo.. br.2 OK.
Samo kratak OT osvrt na odgovor sudije u postu 164. Savršeno je zašto se i u čijem interesu forsiraju “ljudska prava” tipa nakaradnog braka osoba istog pola, legalizacije upotrebe droga i slično. Ispade da je demokratija dozvoliti bankama da spiralom “povoljnog” zaduživanja građane pretvore u dužničke robove, koji će time uništiti i sebe i porodicu i žirante, a navodno je ugrožavanje ljudskih prava pokušaj sprečavanja stvari kao što su samoubistva i drugi oblici nastali iz tih navodnih sloboda i prava… Ali ovo je već potpuno nova tema…
Ja se izvinjavam, ali ispašće da visim na ovom portalu, jer nekada neki kritičari počnu i to da vam prigovaraju.
Nužda je i Zakon mjenja.
Sasvim je normalno da država neće sada donijeti jedan deklarativan propis da kaže da se svi pravno ne valjani poslovi raskinu ugovori.
Jer bi sve Banke, našle razloge da to obore, da ovu državu proglase ”ne pravnom državom” nepodobnom za investicije itd. Našli su pogodno tlo za ovo što rade tj. profit-interes-kamatu i ovo je priča.
Međutim, mislim da je u slučaju sa posta 151 više od polovine slučajeva, e u tom pravcu treba tražiti rješenje i nzloupotrebi, kako od glavnog dužnika, tako i banaka, a posebno Banaka i MKO, i ako nas ima 300.000 ljudi u ovakvoj situaciji i to samo žiranata, sigurno ima još 150.000 glavnih dužnika, to je 500.000 pa da damo po 10 Km to je 5.000.000 možemo platiti najjaću svetsku advokatsku kancelariju.
Dovoljno se par sličnih presuda ostale automtski padaju, dovoljno je u procesu dokazati slučajeve iz sudske prakse, jer ovdje srđan po meni uopštenije govori, a sudija stručnije sa gledišta samog prava i ugovornog pravnog posla.
Vjerujte da me je muka natjerala da se motam po ovim portalima i tražim i predlažem savjete.
A, Agencija je ”njihova” profitera Banaka i MKo, vidite da niču, kao pečurke posle kiše.
@ 165. žirant
svaka Vam čast na zadnjoj rečenici..ja sam je napisao u post-u br 2..a u ostalim post-ovima sam se samo bavio onim što znam,većina (ne svi) drugih posjetilaca je iznosila stavove/viđenja…
@srđane
opet obmanjuješ,a ja sam te zamolio da budeš decidan te da “blanketne norme” na koje se 5 put pozivaš citiraš,te da ih ti povežeš ovdje pred svima sa krivičnim djelima u bankarstvu rs,a ne da koristiš “stručnu terminologiju” (blanketne,pa blanketne..)koju većina posjetilaca ne razumije itd itd..navedeni zakoni se bave platama,i to što pričaš nema nikakvog uporišta/veze u pravu..meni je,iskreno,čak i nelogično..”protivpravna korist” ako nekom daš svoje pare??..uvijek ću se javljati sa ovakvim post-ovima dok tačno ne objasniš vezu koju forsiraš…
Srđaane i ostali!
Ovdje ništa nije sporno, jer Banka, po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacija ima pristup CEntralnom kreditnom registru iz koga je vidjela da na dan odobravanja kredita, ta osoba ima goe nabrojane kredite. Direkciji banke je poslat upit, ko pribavlja izvod iz CRK, oni su odgovorili da to čini Banka koja odobrava kredit.
Em, što se ovdje radi o još većem dužničkom ropstvu, nakon čega slijedi i društvena pojava, bilo sociološka ili neznam kako da je nazovem, dolazi do raspada,porodice, dolazi do ozbiljnih prijetnji, propasti domaćinatava i svega, a u ovoj državi niko ne reaguje na te pojave.
Da ovi iz Agencije rade posao, kako treba ili neko drugo tijelo, ne bi došlo do ovakvih problema u državi, to je pojavni oblik, gdje je ugrožena bezbjednost građana. O ovom mora neko razmisliti i pokrenuti akciju.
Nije više u pitanju pojedinac, koji je trćao za kreditima, trčao je jer nije mogao da isplaća enormne kamate, osoba jednostavno zaglavila, morao je neko da reaguje i ne dozvoli da se ide u dalju dubiozu toj osobi.
Znam da je to bila časna porodica i ljudi,zato smo i vjerovali da budemo iskreni, ali nismo znali da već imaju kredite na već tolike iznose koji su naravno rezultirali onim čim su rezultirali, da je sada ispao i sociološki problem, opstanka najdragodjenije vrijednosti jednog društva porodice.
Ljudi ovo je za širu akciju i nije samo za pravnike, već i za sociologe,psihijatre itdd.
Pozdrav
@143. akcionar
postoje načini da se ugovorni odnos “stavi van snage”,ali ja sam tvoj upit “preveo” na ovaj način:da li može jemac koji je u dobroj vjeri zaključio ugovor o jemstvu isti naknadno jednostrano raskinuti-odgovor na to pitanje je moj gornji odgovor,a generalno svi ugovori su potencijalno ništavi,rušljivi (naravno uz ispunjenje uslova koje zakon predivđa za svaki institut ponaosob),mogu su raskinuti sporazumno itd itd..
@145. bijedni penzioner
samo ću kratko prokomentarisati Vaš upit..kao što sam već i pisao radi se o primanjima,a ne o plati,i radi se o uslovima banaka (kako piše u članu,ja nemam uvid u tu “istinu”),a ne o uslovima koji su pred banke postavljeni..pojednostavljeno,ako dođete Vi kao “bijedni penzioner” u banku po npr kredit, banka Vas može odbiti uz obrazloženje tih “50%”,ali ništa je ne spriječava da ukoliko želi preuzeti na sebe taj rizik da sa Vama zaključi pravni posao..znači,ja to tako tumačim,to su bančini uslovi,a ne zakonski..i iskreno,ja bih bio protiv zakonskog ograničenja maksimalnog zaduženja bilo kojeg lica,jer smatram da je to direktno zadiranje u ljudska prava..svjedoci smo da se “razvijeni svijet” bavi (za većinu nas još uvijek nepojmljivim) proširenjem ljudskim prava (gay,droga..)u otm smislu/svijetlu ovakav potez bi bio pravo dno dna..budućnost je takva da ćemo “uskoro” dozvoliti muškarcu da sklopi brak sa muškarcem (o usvajanju djece da ne govorim),i onda kada se uzmu mi kontamo da im treba zabraniti da se zaduže preko nekog iznosa svojih mjesečnih primanja..ne mislim da će to proći..situaciju treba riješiti,ali na drugačiji način..
@ranka
neobično da je to jedino,ali nema veze,bančina odluka..u svakom slučaju,dug ostaje..mislim da je to porpilično jasna situacija i za objašnjenje logikom..lice A je korisnik kredita u iznosu 1.000,00 KM (za koje je kupilo recimo frižider),u toku trajanja posla lice A je umrlo,a frižider (koji nije plaćen,jer je osta dug prema banci) ostao je nasljednicima..znači,nasljednici imaju nešto što nisu platili..znači,moraju platiti..
@151. žirant
primjer koji ste naveli je sigurno izuzetak,iskreno,ne znam na kojem principu rade mko,za banke znam manje-više,ali ne mislim da je u pitanju pravilo,niti da su svi “prvareni žiranti” iz takve/slične situacije..možda griješim..na koncu,siguran sam ujedno,situacija na sudu ne bi bila prosta i jednostavna,i još uvijek dajem 51% da bi “jemci izgubili” (da ne objašnjavam što tako mislim,predugo bi bilo)..
Poštovani, (u vezi članka 151),
Ukoliko ima indicaja, da je Banka bila upoznata da je klijent već imao gore navedena kreditna zaduženja, to znači da je prekršena blanketna norma propisana Zakonom o radu i Zakonom o izvršnom postupku, te je Direktor Banke, kao odgovorno lice, potpisivanjem Ugovora o spornom kreditu učinio KRIVIČNO DJELO pribavljanja protivpravne imovinske koristi za svoju Banku, opisano članom 263,stav 6.
Pokretanjem ovoga krivičnog procesa, zaustavlja se parnični postupak, ako je već pokrenut za naplatu kredita, te na osnovu pravosnažne presude iz krivičnog postupka, nadležni sud iz parnice donosi presudu, zasnovnau na činjenicama iz krivičnog postupka.
Ponavljam, samo kroz krivične prijave može se dotična gospoda, zaslijepljena enormnim profitom i parama koje tiskaju u svoj prepun đep dozvati pameti.
Slične krivične prijave treba pokrenuti protiv odgovornih u Agenciji, s obzirom na funkciju koju im je država povjerila.
U vezi teksta Akcionara!
Želim da Vas upoznam, da mi je poznat slučaj koji je iznijet na postu broj 151 za tu osobu.
Znam, da ta osoba nije sigurno falsifikovala dokumentaciju, znam isto tako da sam dobio odgovor od te banke, da oni isključivo provjeravaju kreditnu sposobnost preko CRK-a.
Ovdje je svjesno kreditni službenik kako Vi kažete ”zažmurio”, da bi se odobrio kredit i time Banka za koju i čije ime radi kreditni službenik omogućuje da Banka zaradi, a žirante ojadi. Klijent ni Banka nisu prezentovali, žirantima kreditnu sposobnost.
Međutim, buni me odgovor sudije, na jednom postu je iznio svoje tumašenje, da bez obzira što kreditni službenik-radnik koji u ime i za račun obavi takav posao-zažmuri ne, abolira žirante od njihove obaveze, kao što je sudija odgovorio Ranki.
Tako, da mi mnoge stvari nisu jasne,jer neko je rekao, kao da su par tih članova ZOO pisali bankari i uvijek su u pravu, bez obzira kako obradili kredit.
Mišljenja, sam da ipak uključenje odgovarajućih
institucija prvenstveno ovih što imaju DESET HILJADA MARAKA PLATU I NE MIJEŠAJU SE U SVOJ POSAO,MOGLI BI DOVESTI MNOGE BANKE UPRAVO DO PROSJAČKOG ŠTAPA,JER UGOVOR, AKO NIJE SKLOPLJEN PO OBIČAJNIM NORMAMA JE AUTOMATSKI NIŠTAVAN, ZABLUDOM ILI NEKIM DRUGOM METODOM.
jER, SMO OVDJE MI ŽIRANTI DOVEDENI U ZABLUDU DA JE TAJ KLIJENT KREDITNO SPOSOBAN, A NE DA JE VEĆ ZADUŽEN ZA MJESEČNOM RATOM PREKO 1.500 km.
PA KOJA BI BUDALA BILA ŽIRANT, DA SMO TO ZNALI, JER SMO MISLILI DA NEMA KREDITA ČIM OLAKO ODOBRAVAJU NAVEDENI IZNOS, IAKO JE BILO RIJEČI O KREDITU OD 10.000 km, A NA KRAJU ISPALO DFUPLO VIŠE. AKO NEKO ZNA NEŠTO PAMETNO NEKA ODGOVORI.pOZDRAV I HVALA!
Ne, ne znam da li je izjava autenticna.. niti imam bilo kakvih dalje informacija jer ta spoznaja ide upravo iz vaseg posta..
Ali nema razloga da Vam ne izadje u susret i prenese svoja iskustva, i mislim da bi ziranti mogli preko svog udruzenja da centralizuju bazu podataka, kako bi se adekvatnije nosili sa ovim problemom.
U vezi ovog teksta gdje su svi bankari rekli da ukupno kreditno zaduženje ne može iznositi više od 50% mjesečnih primanja, bez obzira koliko imali KREDITA. Nije rečeno da u to računaju i žirantovanja, jer je solidarno žirantstvo praktično jednako “pravom” dugovanju.
Postavlja se pitanje: Ako je maksimalno opterećenje primanja 50%, a imajući u vidu da je najniža plata sada 370 KM (valjda je to i neki egzistencijalni minimum), kako je moguće da neko bude žirant 10 puta koji zbirno daleko premašuju njegova mjesečna primanja? Sad govorim o slučaju da žirant ima samo platu kao izvor prihoda.. Je li u tom slučaju prihvatajući žiranta, kreditni službenik “samo” prekršio interna pravila ili je prekršio i neki zakon? Kako je moguće da sve one kredite dobije osoba iz posta 151? Jesu li papiri o kreditnoj sposobnosti falsifikovani ili je kreditni službenik malo “zažmurio” da bi odobrio kredit i ostvario zaradu, unaprijed znajući da će prije ili kasnije žiranti vraćati kredit?…
Jedan dio problema su sami ljudi koji olako prihvataju biti žiranti i ne znajući kome i na koji iznos pristaju biti solidarni žirant.
Drugi dio problema su pohlepni bankari (posebno u MKO) koji ne samo da krše interne procedure nego često i sami učestvuju u lažiranju dokumentacije da bi kredit bio odobren.
Treći dio problema je zakonska regulativa koja je nedorečena i dopušta razne manipulacije.
Možemo li konkretno navesti moguća rješenja sadašnje situacije ili da makar spriječimo ovakve stvari ubuduće?
Moramo znati i da će svaki prijedlog za pomak naprijed sigurno naići na žestok otpor bankara, jer njima ovakva situacije itekako odgovara.
Hvala Bojane, samo da li je to ovaj čovjek što je se oteo iz čeljusti ”žiranstskog ropstva” i znate li da li je dobio spor na način,kako pišu novinari i da li je njegova izjava autentična?
Jer sam imao namjeru doći do čovjeka uzeti komplet predmet da pogledam.
Pozdrav još jednom.
Odnosi se na to da poznajem covjeka, to mu je nadimak.
Bojane!
Na Vaš post 156.Molim komentar,na što se odnosi?
Hvala!
Bice da je Puljac dobro prosao :) Cestitam !
Predsednik Udruženja Jovica Cvjetković potvrdio je da se sve više prevarenih žiranata javlja Udruženju i da su već pale prve presude u korist jemaca. Sulejman Čeribašić, vlasnik „Ada Petrola“ iz Šamaca, kaže da je Osnovni sud u Doboju doneo presudu kojim je odbijen tužbeni zahtev jedne mikrokreditne organizacije iz Banjaluke da njegova firma kao žirant isplati potraživanja koja nije na vreme izmirila firma koja je uzela kredit.
„Moja firma je bila žirant, ali pod uslovom da firma kojoj želim biti žirant prvo mora da zatvori ostale kredite, pa tek onda da uz moju garanciju može uzimati nove. Do toga nije došlo, kredit je odobren, moje preduzeće je uvučeno u problem, a čak su moj pristanak da budem žirant iskoristili i drugi ljudi bez moga znanja. Osnovni sud iz Doboja je doneo presudu u kojoj sam zaštićen, odnosno prvotuženi od strane mikrokreditne organizacije sam mora platiti dugovanja sa zateznom kamatom“, kaže Ćeribašić. On kaže da je to dobar primer i poruka svim žirantima da se može „izaći u kraj sa svim prevarama“.
Molim capital, ako je u mogućnosti ili neko da pribavi ovu presudu Osnovnog suda iz Doboja i da je ovdje objavi, a mi svi da imamo uvida u ovo, čime bi bar neki žiranti izbjegli brojne prevare.
Ove bjelosvetske mešetare opametile i da mi je dočekati dan sa naslovom ”Od Banke do prosjaka” ne bih žalio dati ne znam šta.
Jer ovi mešetari su mi došli glave, uništili porodicu,život, sve što sam stekao za 5o godina života i mnogo toga.
Da njih zadesi ovo što su žiranti dočekali,
Pozdrav svima i nada da će se nešto desiti.
Predlažem uz odredbu o 50% opterećenosti sledeću dopunu u Zakonu,”pod uslovom da 50% plate iznosi najmanje propisani iznos najniže plate” (bilo 320 KM, a sada se usvaja oko 380). Obrazloženje: To je utvrđeno kao mimalno za egzistenciju i sve ispod znači da je ugrožena. Kako onda može biti opterećena 50% plata ispod 640 KM jer preostalih 50% ne obezbjeđuje taj minimum?
SWOT!
Nije mi bila namjera uz izvinjenje i poštovanje prema Vama da Vas prozivam, ali je očigledno da se slažemo u mnogim stvarima.
Jasno mi je da tranzicija nosi i svoja pravila, kao i svaki drugi vid iz života.
Ali, ovo je došlo do velikih problema ”pojavni oblik”, to je institut koji je poznat u oblasti bezbjednosti, kojim su urušene sve oblasti, a eto i najcjenjenije ljudski životi,sloboda itd.
Zato smatram da država mora po ovom pitanju reagovati, a posebno preko svojih institucija.
Šta ima vrijednije od ljudskog života, za normalnu državu, koja ovaj pojavni oblik posmatra sa strane?
Zar, gore iznešeni slučaj što je iznio ŽIRANT ne treba da kontroliše Agencija za bankarstvo, da bi spriječila novo ubistvo-samoubistvo?
A, slučajeva kao što je iznio ŽIRANT bar je garantujem svojom glavom 50-90% tako odobrenih kredita.
Jer jednom kada upadneš u dužničko ropstvo, ljudi pokušavaju da traže spas u dodatnom zaduživanju, a onda je krah i danas imamo šta imamo.
No, važno je primati platu DESET HILJADA KM, A NE MIJEŠATI SE U SVOJ POSAO.
ALI, MISLIM DA SE NEŠTO KREĆE, BAR ĆE NEKO IZ OVIH PORTALA PISANJA IZVESTI NEKI POČETAK RAŠČIŠĆAVANJA OVOG OPŠTE DRUŠTVENOG PROBLEMA, POJAVNOG OBLIKA UGROŽAVANJA ŽIVOTA, SLOBODA ITD.
Ima jedna narodna izreka koja kaže:
-kada izgubiš novac, nisi ništa izgubio,
-kada izgubiš slobodu izgubio si pola,
-kada izgubiš obraz, izgubio si sve.
Narodna kletva kaže:
”Ne daj Bože, da imaš i da dođeš u situaciju da nemaš”.
UPIT ZA BANKE,MKO, SUDIJU, SWOT, PRAVNIKE,NEPRAVNIKE ITD.
DA LI JE OVO ”PRAVNO VALJAN POSAO UGOVOR ”???
Dana 25.01.2008. godine Banka odobrava kredit klijentu u vrijeme kada je po CRK-a izvodu imao sledeće kredite i to:
-kredit od druge banke odobren dana 28.03.2006. godine na iznos od 11.999,oo KM sa rokom dospijeća otplate na dan 28.03.2009. godine, mjesečna rata 473,29 KM,
-kredit od druge banke odobren o1.08.2006. godine na iznos od 7.000,00 km, sa rokom dospijeća otplate na dan 30.08.2011. godine, mjesečna rata 153,95 KM,
-kredit odobren od MKO o1.11.2006. godine na iznos od 5.000,00 KM sa rokom dospijeća otplate 03.11.2008. godine,mjesečna rata 250,00 KM,
-kredit odobren od MKO 25.04.2007. godine na iznos od 10.000,00 KM, rok dospijeća otplate kredita, 26.04.2010. godine,mjesečna rata 362,00 KM,
-dana 03.10.2007. godine od MKO odobren kredit na iznos od 10.000,00 KM rok dospijeća otplate kredita 26.04.2010. godine, mjesečna rata 362,00 KM,
-dana 03.10.2007. godine od MKO odobren kredit na iznos od 7.000,00 KM, rok dospijeća otplate kredita 05.10.2010. godine, mjesečna rata 292,58 KM.
Banka je odobrila dužniku navedenog dana kredit u iznosu od 20.000,00 KM,mjesečna rata 264,59 KM.
Nijedan kredit nije zatvoren kreditom datim od te Banke.
Žiranti nisu upoznati od Banke i glavnog dužnika, da već ima gore navedene kredite.
Garancija mjenica-žiranti.
Pitam, sve korisnike ovog portala da li ima načina da se ugovor o kreditu poništi ili da žiranti izbjegnu otplatu kredita, jer je vidljivo da dužnik u to vrijeme imao ukupno mjesečnu ratu u iznosu 1.531,82 KM.
ISTO MI-NAM JE POZNATO DA TRAŽILAC KREDITA-GLAVNI DUŽNIK SIGURNO NIJE IMAO PLATU VEĆU OD TOG IZNOSA, NITI JE PRILOŽIO DOKUMENTACIJU KOJA GA STAVLJA KREDITNO SPOSOBNIM ZA TAJ KREDIT.
POZDRAV SVAKOME NA OVOM ODGOVORU, SLEDI NOVČANA NAGRADA ZA PRAVI ODGOVOR , DA ŽIRANTI
IZBJEGNU DALJE PLAĆATI KREDIT.
Poštovani,
Kako je gore naveo naš nesretni Penzioner, postoje limiti definisani Zakonima do koje visine može biti mjesečni anuitet(rata kredita)u zavisnosti od priloženih neophodnih dokaza o primanjima i postojećim opterećenjima, kako i piše u pomenutom članku u kategoriji: FINANSIJE dana 10.05.2010. godine.
Dakle, u svojoj pohlepi, iako svjesniji i upućeniji korisnika kredita i od žiranata, Direktori banaka, iako obavezni da poštuju Zakon, krše Zakonom definisane propise i ulaze u navedeno KD(Krivično djelo)u cilju plasiranja kredita i ostvarivanja protivpravne dobiti za svoju Banku(kamate).
Ovo je vrlo jednostavna formula za dobijanje procesa i laka za dokazivanje, u slučajevima kršenja definisane blanketne norme.
Mi smo tranziciona zemlja, i to je jak pojam.. !
Kao takvi, prirodno je da imamo problema ali polako ih treba rijesavati..
Opet kazem ubistva su nesto sto ne spada u iole normala sistem !
To niko ne moze opravdati ni ekonomski ni pravni niti bilo koji drugi interes ili stav.
@bijedni penzioner
Vjerujte mi da je tema sa ekonomske tacke gledista mnogo komplikovana i da je tesko iznositi zakljucke bez angazovanja tima ljudi iz svih pomenutih oblsti..
Postujem angazovanje nekih od forumasa, ali tu ima mnogo posla..
Naravno, poceti treba! I treba prozvati sve odgovorne ! kako pojedince tako i institucije !
Sistem (drzava) treba da omoguci normalan zivot a ne samoubistva i sav kriminal koji to prati. !
@akcionar
ZOO je stariji od mene,a da ne kažem od kada datiraju instituti koji su u njemu normirani..znači,nema ni govora da je bilo ko na način koji opisuješ učestvovao u zakonopisanju predmetne materije..u ostalom dijelu se razumijemo.. :-)
@srdjan
nisam se više bavio “obmanjivanjem”..shvatam da želiš stvar osvijetliti iz svog ugla,i to mi je sasvim u redu,samo ti sugerišem da to uradiš sasvim decidno,kako bismo svi zajedno stekli utisak šta želiš reći..ovako,ja sam stekao utisak da je sve kriminal,da je su u bazi svega krivična djela itd itd..ako sam dorbo shvatio,sa tim se ne slažem,a ako nisam,predlažem da sasvim konkretno napišeš gdje si našao most između kredita-jemstva i krivičnog djela..ja ne sporim “incidente” koje navodiš,ali ne mislim da je tu poenta “prevare”..možda griješim???
Sudija!Polisa osiguranja je bilo jedino sredstvo obezbjedjenja kredita?
Sudija!
Svaka čast na odgovoru SWOT-u.Da su se i oni uključili i ekonosmki i pravnički ovdje komentarisali, pokušali naći neku ”rupu u Zakonu” dobro bi bilo, da ove pohlepnike Banke i MKO i njih neko malo ”napravi prosjakom”, pa da bude naslov ” OD BANKE DO PROSJAKA”. Davali su kredite i ”jali i vrani”, uvukli narod u ovo što je problem. Postaje pojavni oblik, ja znam šta to znači i čudi me da ne reaguje nadležno tijelo tj. Vlada. Ubistva,samoubistva, otmice i td. Znam da su za sve krivi građani, ”poletjeli za kreditima, sada gledajte”, ali ima i druga strana medalje ovog ”pravno valjanog posla”, ali ona ima samo još uvijek za jednu odnosno dužničku stranu.
Pitam SWOT, zašto oni ne pokrenu sankcionisanje, jer su dobro upućeni u za nas neekonomiste i nepravnike ekonomski sistem, koliko je održiv sa ovakvim načinom ubiranja interesa-kamate i ne znam šta sve.
SUDIJA!
Molim prokomentarišite ovaj današnji naslov na ovom portalu:Objavljeno u kategoriji:* FINANSIJE dana 10.05.2010
BANJALUKA, Osnovni uslov za dobijanje kredita u bankama u Republici Srpskoj jeste da ukupna mjesečna kreditna zaduženost stanovnika ne prelazi 50 odsto mjesečnih primanja.
Za razliku od stanovnika Srbije, koji se tek odnedavno mogu zaduživati i do 40 odsto mjesečnih primanja, svi koji žele da uzmu kredit kod neke banke u RS, mjesečno mogu da se zaduže i do polovine plate.
U NLB Razvojnoj banci kažu da prije odobravanja kredita utvrđuju kreditnu sposobnost klijenta, odnosno odnos između primanja i zaduženja.
– Pri tome se vodi računa da se ne odobravaju krediti klijentima koji imaju niska primanja, gdje je evidentno da od ostatka plate ne mogu da žive – istakli su u NLB Razvojnoj banci.
U Rajfajzen banci kažu da limit zaduživanja zavisi od kreditne sposobnosti građana, koja se ocjenjuje na osnovu učešća ukupnih mjesečnih obaveza u ukupnim mjesečnim primanjima.
– Kreditno sposobnim fizičkim licem smatra se ono kojem ukupan iznos mjesečnih obaveza ne prelazi polovinu ukupnih mjesečnih primanja, bez obzira na to da li ima dva ili više kredita – kazali su ovoj banci.
Dodaju da ako podnosilac zahtjeva za kredit nije kreditno sposoban, mogu da se uključe jedan ili dva sudužnika, čije se ukupne mjesečne obaveze i primanja dodaju mjesečnim obavezama i primanjima dužnika prilikom utvrđivanja kreditne sposobnosti.
– U slučaju da tražilac kredita nije kreditno sposoban banka odbija njegov zahtjev za kredit – naglašavaju u Rajfajzen banci.
Odobravanje kredita u Hipo Alpe Adria banci, osim od kreditne sposobnosti klijenta, zavisi i od žiranata, mjenice i hipoteke.
– Osnovni uslov da bi se nekome odobrio kredit jeste da ukupna mjesečna zaduženost po kreditima, kreditnim karticama, dozvoljenom prekoračenju po transakcionom računu stanovnika ne prelazi određenu vrijednost njegovih redovnih mjesečnih primanja. Ta vrijednost redovnih mjesečnih primanja u našim kreditnim zahtjevima precizno je navedena i u direktnoj je vezi sa iznosom traženog kredita – kažu u ovoj banci.
Dodaju da je svaki zahtjev, koji nije ispunjavao kriterijume o kreditnoj sposobnosti i instrumentima obezbjeđenja, bio odbijen.
Odbijanje
U bankama ističu da su najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva za kredit nedovoljna kreditna sposobnost, odnosno pretjerana zaduženost klijenta, loše obezbjeđenje, loši izvori otplate kredita, neuredna dokumentacija, kao i loša kreditna istorija klijenta.
BANKE LAŽU, SAMO JE TEŠKO DOKAZATI, KAKVI ODBIJALI DAVALI KREDITE I JALI I VRANI.
Poštovani Sudija,
Vi ponovo ponavljate da ja obmanjujem javnost.
Medjutim, ničim ne potkrepljujete te tvrdnje.
Prvo,i ja mislim da svako ko se zadužio treba da vrati novac.Ukoliko je sve regularno, normalno je da ukoliko korisnik kredita nije u stanju da vraća isti, tu su žiranti. Ali ako je korisnik kredita kroz KD-a ostvario kredit, normalno je, a i po Zakonu da ga on vraća, a ne žiranti.
Ako su se u vršenju toga KD-a uključili i odgovorna lica u Banci, normalno je da će i oni, po zakonu trpiti posledice propisane KZ-om RS i ZOO.
Što se tiče CJB, smatram da oni korektno, s obzirom na svoje kapacitete i upućenost u materiju vrše svoj posao, te vaša ocjena nije korektna.
Problem je što mnogi prevareni žiranti nisu upućeni u mogućnosti koje im Zakon omogućava da sebe i druge brane od ljudi i organizacija čije namjere nisu čiste, te ne dostavljaju krivične prijave nadležnim institucijama(Tužilaštva)kada za to postoje osnovi sumnje da se radi o KD.
Svaki ugovor je moguće raskinuti, samo treba da postoje i propisani uslovi za raskidanje. Logično jeste da dok važi ugovor o kreditu, da do tada važi i ugovor o žirantovanju. Tokom perioda otplate se mogu desiti razne stvari zbog kojih bi osnovni ugovor pretprio izmjene (npr. reprogram, promjena kamatne stope…).
I zašto bi neko za drugoga plaćao kredit do kraja? Podnese zahtjev i raskine ugovor o žirantovanju. Ne bi bilo loše da se npr. ugovorom definiše da ukoliko žirant bude platio više od npr. 1/3 iznosa kredita ili preostalog dijela, da ima pravo zatražiti raskid ugovora o žirantovanju. Mislim da bi ovu tematiku mogli razmotriti i predložiti izmjene zakona.
Generalno bi se ova oblast mogla mnogo bolje urediti, ali izgleda kao da su sami bankari pisali zakone, ili su ih progurali njihovi interesni lobiji…
@bijedni penzioner
“srđan” je pokušao (nadam se da će i uspjeti) osvijetliti ovaj problem iz ugla koji Vi “forsirate” :-) ja ga izbjegavam jer mislim da nije “čest”,mada me je “srđan” demantovao,prosto tako tvrdi..”srđane” i ja bih volio da napraviš makar i manji presjek tvog viđenja kreditnog posla,i krivične odgovornosti,kako je ti vidiš,i na koji način bi (sa)znanja o kojima pišeš bila od koristi svima nama..
@swot
moje pisanje Vama može samo poslužiti kako biste kvalitetno napisali cim/zbog čega “obuzdati” i kako “sankcionisati” pokoju banku,i kako pogasiti mko,a ne samo da to konstatujete kao da ste otkrili toplu vodu..moguće je da situacija izgleda upravo tako kakvom je opisujete,jer sam se ja u prethodnim redovima/postovima bavio isključivo pravnim dijelom ove aktuelne i nemile situacije,i ne da bih štitio banke (Slavicu??,radna mjesta??…)nego da bih (makar ovdje) sugrađane sa ovim problemom upoznao sa osnovama prava misleći isključivo da bi ih takav pristup usmjerio na pravu stranu..budu li se okretali u stranu koju Vi nudite u svom post-u siguran sam da “slavica” može mirno da spava..to je upravo mlaćenje prazne slame koja nas je i dovela da o ovog,i još koječega..
Sudija!
Mnogo Vam zahvaljujemo, na pomoći, ali mi nepravnici odosmo u drugu stranu prava.
Ne razumijemo se dovoljno, nisam mislio u oba slučaja i opšte mi je poznato da Zakon o radu i Zakon o izvršnom postupku nemaju veze sa kreditom.
Ali, ovdje ja vidim da ste Vi dobar poznavalac, građanskog i obligacionog prava.I po meni tu je sva stvar ne razumijevanja.
Htio sam od Vas čuti Vaše mišljenje o štetnom,pravno ne valjanom ugovoru ili nekom drugom pravno ne valjanom poslu.
Gore je neko naveo, da izvršenjem KD-a ostaje pravno valjan posao za Banku, iako su svjesno za i u ime nje izvršili njeni radnici. Dakle imamo individualnu krivičnu odgovornost i krivićnu odgovornost pravnog lica (znam da je teško dokazivo).
Znam, da ovdje Banke sa lakoćom uzimaju najbolje Advokatske kancelarije, gdje žirnti-laici, nemaju šanse da dobiju spor u parničnom i izvršnom postupku, ali kreditni dosije isto mora biti čist i zasnovan na Zakonu da bi bio pravno valjan, međutim ja kao nepravnik ne mogun da razumijem, da baš dotle ide pravo potraživanja da se ne može ničim oboriti, a posebno šta sve rade u Bankama i MKO.
Znam, Vas interesuje konkretan opis slučaja i onda Vi bi dali pojašnjenje.
Ovo je mnogo pohvalno za sve učesnike portala, ali ostaju mi nejasne stvari.
Molim komentar i Hvala.sudija pozdrav.
@Sudija
Mislim da je svima jasno da se rusi ekonomski sistem kada povjerioci ne bi sebe mogli da naplate ! To je fakta !
Ali isto tako postoji niz propusta od strane banka (kriminala od strane MKO) I to treba obuzdati i sankcionisati, kao primjer treba pogasiti MKO i kazniti pokoju banku !
A sa druge strane, duznici treba da vrate svoj dug!
Sve ostalo sto pricate, Vi obmanjujete javnost, i to spada u strategiju nekih od vec pomenutih institucija, sa ciljem, ili da sacuvaju svoja radna mijesta ili da opravdaju postupanje kreditora. ! (Slavica, direktori banaka i sl.)
Ne bi spominjao CB oni su tek bez kopmasa..
Poštovani Sudija,
Prvo ne vidim razloga da nekoga obmanjujem, a činjenice koje posjedujem u obliku pravosnažne presude su ipak činjenice.
Drugo, mislim da je masa kredita plasirana neregulano i na osnovu falsifikata, te mislim da ovo što pišem nije pravna pikanterija nego masovna pojava, ono sa čega se skreće pažnja prevarenih žiranata, a to je da se kroz krivične prijave, krivične postupke, oni kojima je novac pomračio savjest, mogu jedino prizvati pameti.
Na polju parničnog procesa, protiv ogromne finansijeske moći, silnih advokata i pravnih savjetnika, dužine procesa, enormnih kamata, pojedinac protiv Banke ima male izglede.
PS
S obzirom da je rad Tužilaštva i Suda javan i podliježe Zakonu o slobodi pristupu informacijama, sve pravosnažne presude, tok postupka su dostupne javnosti i na osnovu broja presude, mozete se lako uvjeriti u gore navede činjenice.
Ukoliko nađem adresu Predsjednika Udruženja za zaštitu žiranata BiH, Јovice Cvjetkovića, rado ću mu je dostaviti,
@akcionar
podvarijante tvog prijedloga bi bilo zanimljivo raspraviti za ubuduće,pošto nema logike u poslu jemstva da se ugovor otkazuje dok je glavni ugovor punovažan..u otm dijelu svakako vidim prostor za razgovor,ali samo za ubuduće..
@ranka
pretpostavljam da je polisa osiguranja bila samo jedno od sredstava obezbjeđenja,a ako je i došlo do greške radnika banke to dužnika (u ovom slučaju nasljednike umrlog) ne oslobađa obaveze..znači,nasljednici odgovaraju do visine nasljeđene imovine,a npr. kada se banka nikada iz takve imovine ne bi uspjela naplatiti onda bi banka imala osnova da utvrđuje težu povredu radne obaveze svog radnika..u svakom slučaju dug postoji,i nasljednici ga kao takvog i trebaju tretirati..
Sudija?
Ako bi ste bili ljubazni da mi odgovorite na jedno pitanje,naime otac od moje prijateljice je umro u oktobru prosle godine od srcanog udara,imao je kredit bez ziranata cini mi se u Novoj Banjaluckoj Banci,iz banke su nakon njegove smrti kontaktirali porodicu da dostave,otpusnu listu iz bolnice i smrtni list sto su oni i ucinili..jer jedini istrumenti obezbjedjenja kredita u slucaju da duzniku nesto bude su bili polisa osiguranja kod osiguravajuce kuce Sunce..i da radnik iz banke je rekao da ce sve biti uredu da ce osiguranje namiriti ostatak duga kao sto i uostalom pise u ugovoru koga porodica posjeduje…Nakon tri mjeseca ponovo zovu porodicu umrlog da kazu kako polisa osiguranja nije na vrijeme dostavljena iz banke u osiguravajucu kucu,jer je trebalo dostaviti istog tog mjeseca kada je podignut kredit i osiguranje nece da snosi dio duga a napominjem da je osiguranje naplaceno prilikom odobravanja kredita….Sada traze da porodica namiri ostatak duga,a ocigledno je da je radnik banke pogrijesio…Hocete mi molim vas reci kakva su prava porodice u ovom slucaju?
Sudija, postoji li mogućnost da žirant (i pod kojim uslovim) može otkazati ugovor o “žirantovanju”? Kakve posljedice bi u tom smislu bi žirant eventualno snosio?
Srdjane, koliko mi je poznato, mnoge MKO su odobravale kredite na osnovu falsifikovane dokumentacije, a bilo je i slučajeva kada su klijenti obmanjivani od strane kreditnih službenika. Situacije u kojima su kreditni službenici u dogovoru sa klijentima namjerno obmanjivali žirante što je direktno proizvelo da ovi poslije vraćaju tuđe kredite, sigurno spada u domen KD i da u tom smislu udruženja ili žiranti pojedinačno ne bi trebali sjediti skrštenih ruku.. U svakom slučaju, treba im i dobar savjetnik (advokat).
Pravosnažna presuda sa tim i tim brojem bi sigurno bila od pomoći mnogima koji su bili žrtve u sličnim slučajevima.
@srđan
mislio sam da si (pažljivo) čitao gornje post-ove,ali sam se prevario..misliš da sve počinje od tvog post-a :-)..pročitaj post 25.,i prestani sa obmanjivanjem..situacije koje citiraš,a što ja cijenim,nisu “svakodnevnica”..ovdje ne razgovaramo o izvršenju krivičnog djela pri dobijanju kredita,nego o građansko-pravnom odnosu,i to u najzvučnijem građanskom trouglu kod nas,a to je banka-korisnik kredita-jemac..
ukoliko neko falsifikuje platne liste,ili šta god već,naravno da će krivično odgovarati..direktor ako u namjeri (znajući za taj falsifikat) nekom odobri kredit,pa naravno da će odgovarati,ali to su pravne pikanterije i nije korektno ostale posjetioce zamarati tim stvarima koje su apsolutni izuzetak..znači,primjer koji si naveo je dobar,ali je tema promašena..npr. Akcionar je pitao u post-u 127. “može li se ikako pomoći “prevarenim” žirantima “,a ja ne kontam kako bi tvoje pisanje nekom pomoglo..ili ako hoćeš,ja ću vrlo rado saslušati/pročitati tvoju “analizu” jednog kreditnog zahtjeva “prevarenog žiranta”,i kako mu pomoći..vjerujem da bi eventualni pozitivan rezultat sve nas obradovao,bili u problemu,ili ne….
mislim da udruzenje ziranata itekako ima smisla, ako nizbog ceg onda radi informisanja ljudi…100.000 ljudi je opasna cifra. nesto se svi groze udruzivanja na ovim prostorima…
@akcionar
jemcima,generalno,”ne možemo pomoći” (oni su već u pravnom odnosu),vjerujem da postoje pojedinačni slučajevi kojima bi dobar savjet dobrodošao, ali sistemu za ubuduće mogli bismo..
ili tako što ćemo u sitnicama korigovati sistem (pa ako ništa drugo da bude “pošteniji”-ma šta to značilo),ili upravo ovo što si ti uradio, korigovati svijest sugrađana na način da budu apsolutno svijesni kakve posljedice sa sobom nosi ulazak u ovaj/slične pravne poslove..ovo mi sve djeluje kao “…rulet”,potpiši,pa možda (te) (ne)opali…
Molim da neko objavi kontakt telefon, e-mail ili adresu Udrženja žiranata.
Poštovani Sudija,
Pravosnažnom presudom br. 80 K 007701 08 K od 27.10.2008. korisnik kredita, M.D., je osuđen na kaznu zatvora zbog 1. KD obmane pri dobijanju kredita i 2. KD falsifikovanja isprave, i to baš one o visini plate!
Po ZOO, Ugovori nastali iz nedopuštnih radnji su ništavi.
(Postupak protiv direktora banke je u toku.)
@srdjan
moj utisak je da traži zato što će na taj način kvalitetno procijeniti bonitet klijenta sa kojim potencijalno ulazi u posao..i ne samo da traži potvrdu o visni plate,u slučaju koji sam naveo u gornjem post-u (zakupnina) tražiće i ugovor(e) o zakupu,i/ili bilo koji dokument iz kojeg je vidljivo da li je,eventualni,korisnik kredita neko sa kim treba ući u posao,ili nije..plata je samo jedan segment,ali ne nikako isključiv,zbog toga tvoja priča nema logike..sugrađani koji “samo žive od plate” jesu najbrojnija kategorija,ali zakon se ne pravi samo za njih,nego za sve…i što se mene tiče,procedurama su apsolutno nebitne,a Odluka koju si naveo govori o sadržaju kreditnog dosijea (znači,abrs je propisao šta sve treba da sadrži kreditni dosije,a ne šta će banka uzeti u obzir prilikom odobravanja kredita..).
na koncu,vjerujem da si čitao prepisku od početka,i samim tim si mogao steći utisak,bez ikakve sumnje,da se na ovoj temi nisu štitile banke,nego da smo pokušali rasvijetliti uzroke ovog sunovrata..zašto nam se sve to desilo,i šta uraditi da se više ne dešava..reagovao sam na tvoj početni komentar,jer mi se učinilo da bi mogao situaciju dodatno,a nepotrebno, i što je najvažnije netačno,”zagrijati”..
Zahvaljujem sudiji na objašnjenju…
Iz svega možemo izvesti jedan zaključak: Ne uzimajte kredite ako baš ne morate (npr. stambeni kredit je opravdan), i trošite onoliko koliko imate. Razumljiva je želja za raskošnijim životom, ali taj privremeni raskoš će vas izuzetno skupo koštati.. Žiranti nemojte biti ni u snu, osim onima koji su i vama bili ili će biti žiranti. A i to u skladu sa mogućnostima…
Svi ovi dosadašnji “prevareni” žiranti mogu se udruživati, tužiti, ubijati i raditi šta god hoće, ali dug neće skinuti.
Sudija, može li se ikako pomoći “prevarenim” žirantima ili su oni prepušteni na milost i nemilost bankarima da odrede i kamatnu stopu i zateznu kamatu i mnoge druge troškove “u skladu sa internim Pravilnikom banke” koji nijedan dužnik i žirant nikad nije ni vidio?
Poštovani Sudija,
Zahvaljujem se na reagovanju na moj mali pokušaj da se spriječe, odnosno procesuiraju prevare građana BiH, odnosno RS, a odgovorna lica prizovu pameti.
I dalje stojim kod tvrdnje da je odobravanjem kredita čiji je mjesečni anuitet veći od 50% plate(dokazanih primanja)prekršena blanketna norma propisana ZOR i ZOIP, a odgovorno lice, direktor Banke učinio KD protivpravnog sticanja koristi za svoje preduzeće, opisano članom 263 stav 6.,DAKLE:
zašto svaka ozbiljna Banka obavezno traži potvrdu o visini plate?
Da li je neko spomenuo i dokument “Odluku o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti Banaka” objavljen u Sl.glasniku RS iz 2003. godine.dakle, ne radi se samo o internim propisima Banke, nego i nečemu što je propisala Agencija za bakarstvo.
@srđane
cijenim tvoj pokušaj,i smatram ga pucnjem u prazno..
redom,
ZoR i ZIP ne regulišu kreditni proces niti jednom odredbom,ti me citiranjem zakona na koje se pozivas demantuj,
kada bi citirano bila blanketna norma (za nepravnike to je norma koja upućuje na neku drugu normu,zakon,propis…) to bi značilo da je npr. direktor telekoma učinio krivično djelo ako zaključi sa mnom ugovor o korištenju telefonskih usluga a ja pričam preko 1/2 svoje plate,pa me oni tuže,a ja kažem ne,ne direktor telekoma je kriminalac je mi je dozvolio da pričam preko polovine svoje plate..znači,nebuloza..
i zadnja stvar koju ne razumiješ,očigledno,je razlika između plate i primanja..kredit se daje na osnovu primanja,a ne na osnovu plate..npr. moja plata je 1.000,00 KM,a primanja 5.000,00 KM (jer imam više nekretnina u svom vlasništvu koje izdajem)..tvoja logika/tvoje pravo kaže da se ja mogu zadužiti max 500,00 KM inače će direktor banke biti krivično gonjen?? jasno ti je,ili?? pa kako ZoR i ZIP ne regulišu primanja nego platu,mislim da je sasvim jasno u kojem si pravcu zalutao…evo i člana ZIP-a koji to citira,da bi svima bilo jasnije šta o čemu pišem,zakon se bavi “socijalom” (obrati pažnju na kojim novčanim potraživanjima je izvršenje ograničeno)
Ograničenje izvršenja
Član 138.
(1) Izvršenje na plati, naknadi umjesto plate, naknadi za skraćeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plate i penzije, primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovu socijalne pomoći, primanja po osnovu privremene nezaposlenosti, primanja po osnovu dodatka na djecu, primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima i nadoknada za rad osuđenika može se sprovesti do iznosa od jedne polovine.
(2) Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava 1. ovog člana primjenjuju se samo ako potraživanja ne prelaze 1.000 KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno, izvršenje se može sprovesti do iznosa od dvije trećine potraživanja.
u svakom slučaju hvala ti na trudu,vrijedi saslušati drugačije mišljenje…
@akcionar
Vaš upit se dobrim dijelom naslanja na gornji komentar,samo da još prokomentarišem “procedure”..procedure spadaju u kategoriju interne normative,i kao takve samo služe zaposlenima kao interno zakonodavstvo..ukoliko bi neki referent u banci prekrsio proceduru banka bi protiv njega mogla da pokrene disciplinski postupak,a sam ugovorni odnos koji je on zaključio bi bio na snazi..ovo je samo generalna postavka,jer nemam “prostora” da sve podvarijante elaboriram,ali mislim da je jasno u najkraćem zbog čega ugovor zaključen “suprotno proceduri” ne bi bio ništav..
U vezi ovoga što je govorio bijedni penzioner u postu 120. U praksi je moguće da neki čovjek bude žirant 2,5,10 ili 150 puta na iznose do 1/3 ili 1/2 njegove plate ili preostalog dijela plate umanjene za iznos kredita koji i sam ima. Ugovori su napravljeni tako da ako dužnik slučajno kasni sa ratom, banka će mu (ili žirantu) zaračunati i zatezne kamate, a ako dospije do suda, platiće i sudske troškove jer nema nikakve šanse u procesu protiv nje…
Zar ne bi bilo jednostavnije zakonom regulisati da recimo vaša ukupna kreditna i žirantska zaduženja zbirno ne mogu iznositi više od 2/3 vaših mjesečnih primanja? Da ne možete biti žirant 50 puta čak i da hoćete. Da vam bude sistemski onemogućeno da sebe i svoju porodicu dovedete u dužničko ropstvo plaćajući tuđe kredite.
Koliko sam shvatio, bijedni penzioner je pitao da li je moguće banku dobiti na sudu, i kakve bi pravne posljedice proizvelo ako je ona odobrila kredit kršeći proceduru? Pa ubice porodice Zec u Zagrebu su oslobođene iako su priznale krivicu, samo zato što je prekršena procedura… Zašto bi žirant plaćao kredit koji je odobren kršenjem procedure? Zar ne bi cijeli kreditni ugovor trebao biti ništavan? Sudija, pomoć :)
PS,
Očigledno je, ali da potvrdim, ovih 50% se odnosi na 50% od plate!
Ekstremno važno!
Banka ni u kom slučaju ne može plasirati kredit čija je mjesecna rata veca od 50% jer time krši zakon o radu I zakon o izvršnom postupku.
Kršenjem ove blanketne norme, potpisnik ugovora, Direktor banke ulazi u Krivično djelo Zloupotrebe u privredi opisano članom 263, stav 6 KZ RS, a takav Ugovor o kreditu po Zakonu o obligacionim odnosima,je ništav, kao i Ugovor o jemstvu, koji proizilazi iz prvog.
Zato je Banka i obavezna da traži uvjerenje o visini plate, a isto stoji u svim Uslovima za dobijanje kredita.
Ovo su elementi koji će oboriti 90% Ugovora ukoliko provjerite dokumentaciju u kreditnim dosijeima koje Banka mora da vodi i čuva.
Ista dokumnta Banka vam neće dati na uvid, ali putem krivične prijave za osnove sumnje za postojanje Krivičnog Djela, falsifikovanja dokumenata, lako ćete isto i dokazati.(provjereno)
@predo ostojić
naknadu štete možete zahtijevati tužbom za naknadu štete,a kao vrijednost spora navedite iznos za koji smatrate da ste oštećeni..i ne zaboravite,vaši navodi moraju biti dokazani na sudu nekim dokaznim sredstvom..da ne idem u dubinu (ne mogu ni pretpostaviti o kojem se poslu radi,niti kako je šteta nastupila,ali Vam naglašavam da Vaši navodi nisu dovoljni bez dokaza..Vaša izjava će svakako služiti,ali sumnjam da će banka neće reagovati “svojim argumentima”/dokazima itd itd..)npr. ovo nije tačan primjer,ali Vam ga navodim radi lakoće razumijevanja,ako ste sa bankom zaključili ugovor o depozitu uz godišnju kamatnu stopu 5%,a banka Vam,o roku dospijeća,isplati 4,5%,Vi možete banku tužiti za tih 0,5% razlike tako što ćete sudu priložiti Vaš ugovor i izvod iz banke na kojem se nesumnjivo vidi da to nije iznos koji ste ugovorili (samo da Vas ne buni ovo nije primjer naknade štete,već nešto sasvim drugo,ali mi je djelovalo da ga možete jednostavno razumjeti)..znači,neophodno je da Vi “Vaš slučaj” na takav način “obrazložite”/dokažete…
@bijedni penzioner
ja sam Vas razumio,Vi mene niste,nema veze..ja kadkad pišem/govorim kao da “druga strana” živi samo za pravo :-)..odgovor na Vaše pitanje je,po mom mišljenju,negativan-ne može se jemac na taj način osloboditi obaveze niti banka dovesti u loš položaj radi činjenica koje ste naveli..zbog čega,materiju koju spominjete regulišu dva zakona-zakon o izvršnom postupku i zakon o radu..čak i iz naslova samih zakona jasno Vam je da se niti jedan od ovih zakona ne bavi kreditiranjem (prosto rečeno ne reguliše tu materiju) te samim tim banke ih nisu obavezne ni na koji način primjenjivati prilikom odobravanja kredita (ne samo da nisu obavezne,tačnije oni se i ne mogu primjeniti-kao kada biste zaključivali brak po odredbama zakona o radu..).mogu pretpostaviti da Vas buni stvarnost u kojoj banke zahtijevaju “kreditnu sposobnost” koja se kadkad poklapa sa 50% plate/primanja i sl..ali uporište toga nije u navedenim zakonima nego u procjeni banke da je takav bonitet klijenta zadovoljavajući prilikom ocjene kreditnog rizika ulaska u predmetni posao..zakon o izvršnom postupku reguliše postupak izvršenja na novčanim potraživanjima dužnika (ali to važi,naravno,za bilo koji postupak izvršenja po bilo kojem osnovu npr. ne platite rtv taksu..),a zakon o radu reguliše postupanje poslodavca kada zaprimi rješenje o izvršenju (gore navedeno)-da li će i koliko “skinuti” novaca sa plate/naknade plate svog zaposlenog..kao što vidite zakoni koje ste naveli ne tiču se ni na koji način procesa odobravanja kredita…prvi put sa Vam odgovorio na nešto drugačiji način,ali evo,nadam se da ćete me ovaj put razumjeti…pozdrav
Sudija!
Molim Vas da prokomentarišete gore sam postavio jedno pitanje, ”opterećivanje ličnih primanja”.
Nismo se dobro razumjeli, nije u pitanju izvršnost postupka, veće je u pitanju ‘početni posao-odobravanje kredita”.
Banka ima uvid u CRK, gdje vidi da klijent-tražilac kredita-glavni dužnik, već je zadužen preko 1/3 ili 1/2 ličnih primanja.
No, davalac kredita ne poštuje-ne gleda to već u pohlepi za svojim interesom-kamatom odobrava kredit, što ima za posledicu, da za par mjeseci žiranti postaju ”prosjaci” odnosno banka aktivira mjenicu i traži solidarnog dužnika-sudužnika-žiranta.
Ako, banka kao davalac kredita u početku nije poštovala Zakonske i podzakonske akte, koliko tu ona ima odgovornosti i ima li šansi žirant da tu šta pokuša se ”izvući obaveza, zbog nepoštovanja propisa od banke”.
A, gledam i Zakon o mjenici je poprilično strog i teško ovoriv u pogledu opoziva i izbjegavanja preuzetih obaveza od strane žiranta.
Narodno rečeno ”dovoljno je da si potpisao”.
Molim Vaš komentar i hvala, a družićemo se još ostavite vremena. Hvala i pozdrav.
@Sudija
Hipotetski, ako mi je banka nanijela stetu u dosadasnjoj poslovnoj saradnji, prije svega krsenjem potpisanog ugovora, i ako su moji navodi neoborivi na sudu, da li mi mozete objasniti kojim konceptom mogu traziti odstetu od banke za nanesenu stetu tj. kako da definisem novacni iznos koji cu traziti od banke na sudu ?
ne znam tačno šta te zanima,a mislim da se trajanje samog postupka ne razlikuje od bilo kojeg drugog sudskog postupka koji se vodi pred našim sudovima..ako ti je nekretnina pod hipotekom,a misliš da vrijedi više od potraživanja koje obezbjeđuje,jedini/najbolji savjet koji ti mogu dati jeste da je sam prodaš za što višu cijenu,namiriš povjerioca (banku,ili koga već),a ostatak novca zadržiš za sebe..naravno,ukoliko ne očekuješ da ćeš otežući postupak “zaraditi novce” kojima ćeš vratiti predmetno potraživanje..i da,ne zaboravi kamatu,koja će glavnicu uvećavati godišnje za 1/5 iznosa glavnog duga..(npr ako si dužan 100.000,00 svake godine na taj iznos ce biti dodano cca 20.000,00 kamate,sve dok kamata ne dostigne glavni dug-i to je maksimalno što možeš/moraš platiti)..ukoliko je nekretnina (realno) manje vrijednosti od potraživanja,a nemaš načina da dug vratiš bez obzira da li otezao sudski postupka ili ne,ostaje samo da čekaš sudskog izvršioca,ili da sam oslobodiš nekretninu “od lica i stvari” (kako se to kaže)…
@sudija
Znas li kakva je praksa ovdasnjih banaka sa aktiviranjem hipoteka i koliko to traje?
Hvala
javiću ti se u toku dana,nije frka,biće mi zadovoljstvo ako mogu da ti pomognem..
Za sve nas laike u pravnoj nauci je često veoma teško razgovarati sa ljudima iz ove oblasti. U svom poslu sam dosta sarađivao sa pravnicima ali sam teško dolazio do traženih tumačenja u potrebnoj dubini i širini.
Diskutant sudija mi se čini kao čovjek koji razumije ovu vrstu problema i jednostavnim odgovorima i komentarima je riješio mnoge dileme u temi o kojoj smo diskutovali.
Sudija, da li postoji mogućnost za jedne kratke konsultacije uz kaficu a upravo iz ove oblasti.
Moj e-mail je: [email protected]
Pratim ovu temu vise kao citac, a manje kao diskutant, jer iskren da budem nikada nisam bio kreditno zaduzen, a samo jedanput sam bio zirant i to na neku mini svotu (koju sam mogao u startu zaboraviti).
Medjutim, razlog pracenja je jer sam nedavno razmisljao o kreditnom zaduzenju firme, pa sam se krenuo informisati. Rezultat do kojeg sam, do sada, dosao je za mene samo potvrda da sam do sada dobro radio ne zaduzujuci se. Komentari sudije, i ostalih, su mi dodatno pomogli, pa se zahvaljujem.
dobrodosao :-)
hvala,bolje vas našao..
@Sudija
Dobro nam dosao.
106. – svakako da se slažem sa konstatacijom da je određen broj postova,i na ovoj temi,i na portalu vrijedan pažnje..
post 108. :-),možda kadkad prenaglim,ali sve je u dobro namjeri :-)..
(davno) nekada je postojao monopol na knjigama,a danas ga pokušavaju po istom principu zadržati nad znanjem..relevantno mogu komentarisati (samo) situaciju u svojoj struci,i sa žaljenjem konstatovati da se ovdje niko ne bavi naukom..i to što prodaju,za bilo koju cijenu,skupo je..to su uglavnom parničari (bave se u najvećem dijelu formom,samim procesnim pravom),a materilanim samo toliko da zanju o čemu pričaju (vrlo rijetko više)..uobzirivši rečeno Razgovor (a ne “ugovor” – on vama “znanje”,a vi njemu novac) nema mnogo smisla..čuli ste za našu privrednu krilaticu da najviše vrijede oni koje najviše moraš platiti (bio to sladoled ili advokat)..nije tako!
ja sam na ovom portalu od prije neki dan (“nov sam”?!),ali ipak rodila mi se želja da sa vama podijelim neke stavove/iskustvo/znanje..družićemo se još :-)
Naravno, i ja bi se zahvalio Vama na kvalitetnom pristupu ovoj temi tj. na odvojenom vremenu, nesebicno iskazanom znanju i naravno iskrenosti prema drugim sagovornicima.
Inace, ja sam imao slicnih pitanja da postavim pravnicima ali isti nisu htjeli da razgovaraju bez novca ! tj. jedan sat=300 KM (Karanovic-Nikolic) konsultacije..
Tj. postoji opste pravilo kod pravnika da cuvaju svoje znanje tj. da ga naplate.
I ja sa upravo zato zahvalan, Vi ste se na ovom portalu angazovali kao da ste sve naplatili.
Hvala Vam !
@Sudija
Da li i dalje smatras da sam “gadljiv” na nauku ?
istina, no isto tako je istina da ako banka od jemca trazi ispunjenje ugovorene obaveze, da je jemac ne mora fakticki i ispuniti, pa cijela stvar moze zavrsiti na sudu, buduci da banka nema nacina da fizickom prinudom izvrsi naplatu.
a na sudu je vec druga prica.
@Sudija
Nema na cemu, samo moram istaci da su i drugi ucesnici ove diskusije dali znacajan doprinos rasvjetljavanju, za mnoge gradjene nedokucivih tema.
Sve sto sam napisao na temi Bankarstvo do sada na ovom portalu pod raznim naslovima, napisao sam iz razloga sto smatram da sam uocio drustvenu neusaglasenost, shodno tome, publikujem korektivne mjere koje moj racio moze trenutno da sagleda i naravno predlazem preventiven mjere, sto je demokrtasko pravo svakog od nas da iznese.
sudija nemam rijeci :) tebi ne treba davati komentar……………….
išao bih redom,ali se Moram na početku ovog pisanja zahvaliti na postu 98.,naročito što je pisan na način direktnog obraćanja meni..Veliko hvala na trudu,na standardu,na potkrijepljenom stavu..
@94. optical
fiducija je strogo zabranjena u našem pravu (mislim da u okruženju samo CG ima zakon o fiduciji) i nisam do kraja siguran da bi fiducija riješila problem o kojem se ovdje razgovara..čak naprotiv,mislim da bi otvorila nove,koje danas i ne naslućujemo,s obzirom da si i sam komentarisao “zelenaše” itd itd..zakon bi bio jednak za Sve,naravno..
što se tiče odnosa zajma i kredita,to nije samo “teorijska” razlika,nego je uistinu praktična..nije mi nejasno zbog čega ti se pojavni oblici čine “istim”,ali nemoj gubiti iz vida činjenicu da “u rukama” imamo vrlo kvalitetne alate (čitaj: moguće pravne poslove) koje pojedinci zloupotrebljavaju i na taj način derogiraju njihovu suštinu,i ljepotu ako hoćeš..nadam se da neću biti pregrub ako napravim (u metafori) most između nobela i baruta i ovih stvari o kojima pišemo..jasno je da su mnogi civilizacijski rezultati više zloupotrebljavani,nego upotrebljavani,i u tom svijetlu ja i gledam tvoje dileme/tvoj stav..u jednom trenutku iskoristio si termin “posuđuju novac”,pa te radi krajnje pravne korektnosti ispravljam,ili poučavam,da posuditi i pozajmiti nije isto,te da se novac (u ovom smislu u kojem ga ovdje spominejmo) može samo pozajmiti..posudba bi bila kada bih ja npr. tebi dao 100KM,a ti mi nakon 5 dana vratiš tih istih 100KM,uz kamatu ili bez nje..a pozajmica bi bila to isto samo mi ne moraš vratiti baš onu novčanicu koju sam ti dao,nego bilo koju novčanicu od 100KM..možda će ti to na ovom primjeru izgledati besmisleno,ali u nekim drugim poslovnim odnosima to je itekako bitna razlika..u svakom slučaju,bilo koje lice može pozajmiti drugom licu novac uz određenu kamatu,ili bez nje (kako je to navedeno u zakonu čije sam odredbe prethodno citirao)..pravne poslove kreditiranja mogu samo raditi za to ovlaštene institucije,to je tačno..
@95. lemi
nisi dobro protumačio stav 2. citiranog člana..to je samo izuzetak od stava 1. (čuveno pravilo da svako pravilo ima svoj izuzetak :-))
@100. new approach
mislim da u našem društvu/poslovnom okruženju ne postoje “elitne ekipe”,postoje kvalitetni pojedinci i tu se sve završava..i ne mislim da su banke toliko dobro organizovane koliko tvrdiš,nego su pojedinci koji stoje nasuprot banaka (ili bilo kojeg drugog segmenta..) prilično pasivni..nekoliko posjetilaca samo ove teme cijenim kroz njihovih nekoliko postova,i jasno je da su to obrazovani i iskusni ljudi,a ni sami nisu znali osnovne odredbe prava..šta hoću reći,mi ne mislimo da nam treba pravnik/ekomonista/ljekar da bismo kvalitetno zaštitili svoja prava/uložili svoje novce/očuvali svoje zdravlje,mi (mislim na “masu”) to možemo sve sami..podizanje kredita/advokati/sporovi/sudovi,sve su to posljedice,a tada je mnogo toga izvan naše kontrole..moramo se više pozabaviti preventivom..učimo,konsultujmo se,tražimo..počnimo!
u poslednjih 14 dana 4 direktora Banaka u RS su otisla i to
1. labovic, unicredi ad banja luka,podio ostavku
2. radumilo, direktor bobar banke, otisao
3. dzelebdzic, iefk, nagulio tj pobjegao
4. bogunovic, hypo ad, smjenili ga
ko je sledeci?
toliko o bankarstvu danas
labovic u sustini ne radi vise a prica se da bi mogao zajedno sa golicem i kompanijom da odmara, a sto se tice plata u bankarskom sektoru sasvim je normalno to su komercijalne banke i imaju pravo da plate odobravaju prema riziku poslovanja…..btw kao sto sam gore vec naveo dok imamo sve sto nema prefiks drzavno da li je to agrar, privreda, nafta, bankarski sektor mi moramo da shvatimo da smo u velikom jezeru bez obale na vidiku jer u takvim situacijama nema kontrole sto naravno odgovara oim koji love u mutnom ………..
??????????????????????????????????????????
Akcionar
Dok god imamo bankarski sektor koji stvara enormne plate na ledjima nasih gradjana za svoje sluzbenike-poslusnike, imacemo i dio strucne javnosti koji ce nemilosrdno da podrzava bankarske institucije i njihovu teznju za staranjem profita!
U tom sektoru se dijele plate i do cca 10.000 KM, Koliku ima Labovic ? ako ne znate pitajte !
Vec smo spominjali Slavicu.
Znaci ti ljudi su prirodno spremni da nam poderu kozu braneci te banke !
A da mogu okupiti ekipu, pravnika, ekonomista to svi znamo..
Danas je tesko izdvojiti ozbiljnu advokatsku kancelariju i pokrenuti spor protiv banke, a da ih bankari vec davno nisu kupili tj. angazovali.
“sudija” da li sam u “pravu”
Svi bankarski proizvodi odnosno ugovori o kreditu su napravljeni po principu “uzmi ili ostavi” tako da je licemjerno kad se bankari i pravnici pozivaju na to da su građani neuki i da nisu pročitali ugovor. Čitanje ništa ne mijenja, jer je ugovor takav kakav je – povoljan za banku, za glavnog dužnika manje-više (on je uzeo pare), a za žiranta katastrofalan.
U sadašnjoj konstelaciji jedino rješenje cijelog problema: Ne pristajte nikome biti žirant osim ako niste spremni bez pogovora plaćati njegov kredit!
@Sudija
BANKE GENERATORI FINANSIJSKE KRIZE
Sigurno ste imali prilike da u medijima čujete izraz „bankarski proizvod“, ali niste znali šta to znači i verovatno ste se pitali kako to banka može nešto da proizvodi. Iako na prvi pogled deluje kao jeftin marketinški trik, sa ciljem da stvori iluziju kako banke stvaraju nekakvu novu vrednost (nema veze što uopšte ne plaćaju PDV kao druge firme), ovaj termin nehotice otkriva pravo stanje stvari. Banke zaista nešto proizvode, a to nešto je novac i to ne bilo koji, već tzv. žiralni, knjiški ili bezgotovinski za koji većina ljudi ni ne zna da postoji, a kamoli kako nastaje. Svaki kredit koji podrazumeva bezgotovinski transfer novca, recimo stambeni kredit, krediti za kola, potrošački krediti ili oni za „podršku“ budžetu, znajte da privatne banke same stvaraju doslovno iz vazduha. Da stvar bude gora, takav privatno emitovan novac trenutno čini skoro 2/3 likvidne dinarske mase. Bezgotovinski novac banka kreira i prilikom odobravanja gotovinskih (keš) kredita, ukoliko je gotovina koju zajmi prethodno položena na neki tekući ili sličan prolazni račun, što ću pojasniti malo kasnije.
Novac koji banke same stvaraju „potezom pera“ ili u moderno doba tipkanjem po tastaturi, je specifičan po tome što nije fizički prenosiv i ne možete ga staviti u džep, novčanik ili koferče, jer nema supstancu (predstavlja puku evidenciju ili svedočanstvo o dugu na bankovnom računu), ali je zato jednako likvidan i tražen kao da se radi o novčanicama i kovanom novcu, jer ljudi naivno veruju da sredstva koja imaju na tekućem računu predstavljaju drugi naziv za gotovinu (njen ekvivalent ili ogledalo). Međutim, ništa nije dalje od istine. U realnosti, gotovina i tekući računi predstavljaju zasebne, različite vrste novca, koje stoje rame uz rame čineći zajedno M1 agregat – likvidnu novčanu, tj. dinarsku masu. Ovaj agregat je jedini bitan, ostali imaju samo statistički značaj, ali bankari više od svega vole ovakve trikove i terminološke pometnje da bi mogli neometano nastaviti sa svojim „biznisom“, ostavljajući laike i nesigurne u ubeđenju kako su bankarstvo i ekonomija nešto mnogo komplikovano.
Da bi kreirale ovu posebnu vrstu (bezgotovinskog) novca, potpuno nepoznatu široj javnosti, komercijalnim bankama nisu potrebne nikakve štamparske prese, već samo pravo na vođenje tekućih i drugih prolaznih računa pravnim i fizičkim licima, čijom zloupotrebom postižu isti efekat – kreiraju svež, dodatni novac u vidu kredita (duga), koji, da čitava stvar bude gora, obično završava u rukama krajnjih potrošača. Prolazni računi su oni računi sa kojih se vrše tekuća plaćanja, tj. uplate i isplate u svakodnevnim transakcijama. Upravo su oni ključ za razumevanje čitave podvale, one koja bankarima omogućava da koristeći svoje diskreciono „pravo“, sami stvaraju novac iz vazduha svaki put kada zajme pare. Za bankare, stvaranje novca i davanje kredita su jedna te ista operacija, što ću detaljno objasniti u nastavku.
Postoje dve osnovne „tehnike“ kojima se banke služe kako bi kreirale (praktično krivotvorile) svež novac. Prva se zove monetizacija aktive. Sama reč aktiva ukazuje na neku imovinu ili potraživanje, ali ono što banke tretiraju kao svoju aktivu je puki ugovor o kreditu (vaš dug, tj. potpis da ćete pare vratiti u budućnosti), dok monetizacija označava ništa drugo do štampanje ili elektronsko emitovanje novca (kredita) iz vazduha. Klijent sav srećan dobije robu, dok pare obično ni ne vidi jer one „legnu“ na račun prodavca, a ni na kraj pameti mu nije da je upravo njegov potpis kreirao do tad nepostojeći novac koji se svakodnevno i mimo znanja javnosti pušta u opticaj kroz potrošnju što konstantno generiše inflaciju.
Ono što banke rade je suštinski identično štampanju novca od strane Centralne banke, samo što umesto državnih obveznica koje tada potpisuje Vlada (kao svedočanstvo o dugu), komercijalne banke kao „pokriće“ uzimaju ugovor o kreditu zaključen između nje i klijenta i što Centralna banka može emitovati novčanice i kovani novac, dok obične banke stvaraju isključivo bezgotovinski novac na tekućim i drugim prolaznim računima. U oba slučaja ceh ove gigantske prevare plaćaju privreda i stanovništvo. U slučaju kada državu zadužuje korumpirana Vlada kao agent bankara, račun se ispostavi i utera kroz poreze. Kada kredite uzimaju direktno fizička i pravna lica, reket se ubira kroz kamate na privatno emitovan, krivotvoren novac.
Drugi način je tzv. multiplikacija depozita koja se često poistovećuje sa frakcionim bankarstvom. Međutim, frakciono bankarstvo kao termin jednostavno znači da je privatnim bankama dopušteno da same stvaraju bezgotovinski novac i da su u obavezi da drže izvesnu minimalnu rezervu u vidu novčanica i kovanog novca u odnosu na onaj koji same kreiraju, tj. krivotvore na bankovnim računima. Ovo je bitno, jer javnost i posledično klijenti banke misle da su to jedine vrste novca u opticaju, te kada dođu na šalter logično očekuju da budu isplaćeni ovakvim opipljivim novcem – kešom. Po uzoru na ono što su nekada radili zlatari krivotvoreći banknote, današnje banke iskustveno znaju koliko novčanica i kovanog novca moraju imati u rezervi da bi pred klijentima održale iluziju o likvidnosti. Ovo varira od zemlje do zemlje, zavisno od toga koliko se u jednom društvu koristi gotovina. Ako omanu u proceni, onda se međusobno ispomažu, pa jedna drugoj zajme gotovinu, što ne biste očekivali od onih koji su (kobajage) konkurenti. Ako ni to nije dovoljno, u pomoć može da im priskoči Centralna banka kao neka vrsta „poslednjeg utočišta“, jer samo ona ima mogućnost da štampa keš novac.
Kako u praksi funkcioniše ova „multiplikacija depozita“? Bilo kakva gotovinska uplata na vaš tekući račun ima za rezultat da banka sada poseduje fizičku gotovinu, plus u isto vreme se stanje na računu povećalo za recimo 1000 dinara kolika je bila uplata. E sad, iako te pare nisu oročene, banka uzima sebi za pravo da ih zajmi nekom drugom klijentu, ali pritom „zaboravi“ da izbriše stanje na vašem tekućem računu. Ne samo što je otuđila pare koje nije smela, ona u isto vreme radi nešto mnogo gore, efektivno kreira dupli ili dodatni novac zavisno od visine rezerve koju primenjuje. Da bi prikrila jedno kriminalno delo i prevaru, ona poseže za drugim. Ako je rezerva npr. 10%, banka zajmi 900 dinara u kešu, plus ostavlja nepromenjeno, tj. lažno stanje na tekućem računu za koji je ta gotovina inicijalno bila vezana. Znači, čim takne takvu gotovinu (bez obzira na iznos), banka automatski krivotvori i stvara žiralni novac, što proizilazi iz same prirode tekućih i drugih prolaznih računa.
Kod oročenih računa gde su sredstva imobilisana, takoreći umrtvljena i van opticaja, tako nešto nije moguće, pa ni ovi računi nisu toliko interesantni bankarima, jer ne dozvoljavaju takve vrste zloupotreba. Dakle, kao i u slučaju monetizacije aktive i ovde banka kreira svež bezgotovinski novac „iz ničega“, s tom razlikom što sada pretvara gotovinsku uplatu svog klijenta u bezgotovinska sredstva plaćanja, tako što njegov keš zajmi nekom drugom klijentu, a stanje na tekućem računu ostavlja nepromenjenim. Kada takva gotovina posle uđe u opticaj i promeni ko zna koliko ruku, pa opet završi u toj ili nekoj drugoj banci, ceo postupak se ponavlja, a novčana masa u opticaju raste. Za banku je samo bitno da ima dovoljno keša da isplati tekuće klijente, tj. one koji trenutno imaju potrebu za gotovinom, što banke iskustveno znaju, tj. procenjuju. Sve druge klijente, kada bi istovremeno nagrnuli na šaltere zahtevajući keš novac, banka ne bi mogla isplatiti sve i da hoće. Ali to se krije od javnosti, te se zato i kaže da se bankarski sistem bazira „na poverenju“.
Pošto se sa njih vrše bezgotovinska plaćanja, bankarski tekući računi se u praksi ponašaju isto kao i opipljivi novac, tj. keš. Nikakve razlike sa aspekta likvidnosti tu nema. I jedno i drugo predstavlja medijum razmene, nešto oko čega se svi drugi „kolju“ i bore da bi razmenili svoju robu i usluge, dok bankari za to vreme krivotvore pare i sve mirno posmatraju, gledajući kako se reka novca u vidu kamate sliva svakog časa. Ili ako se ne sliva, jer su ti isti bankari sve živo zadužili, pa zatim obustavili ili pooštrili uslove kreditiranja namerno izazivajući nelikvidnost u društvu, onda banka ima pravo da vam zapleni imovinu. Pošteno, jel da? Na sajtu tzv. Narodne banke, u odeljku novčani agregati, možete videti da ovakav žiralni (privatno emitovan ili krivotvoren) novac čini glavninu likvidne dinarske mase, oko 65%. Da bi malo zamazali oči neupućenoj javnosti, bankari koriste izraz transferabilni depoziti, što je samo drugi naziv za prolazne račune (bezgotovinski novac).
Inače, postoji čitav niz termina koji bankari koriste kao paravan za svoje tajne i nelegalne aktivnosti. Kreiranje „depozita“ je jedan od njih. Depozit se ne kreira, to je oksimoron. Depozit može samo da se položi u banku od strane njenih klijenata. Ono što banka kreira je bezgotovinski novac na način kako je u tekstu opisano i koji se koristi kao svojevrsno oružje za porobljavanje bilo kog društva koje to dozvoli. Obzirom na količinu nesvesti, „zdravo za gotovo“ pristupa, ogromne korupcije u medijima i obrazovnom sistemu, nije ni čudo što tako nešto prolazi već decenijama, a ponegde i vekovima. Metod je toliko efikasan i izrabljivački, da nijedna okupaciona vojska ne može ni da mu „primiriše“. Nadajmo se da će upotreba interneta i širenje informacija promeniti ovakvo stanje i osvestiti ljude. Najvažnije je dijagnostikovati problem, jer kako se boriti, ako ne znaš prvo ko ti je neprijatelj i kakvim prljavim trikovima i lažima se služi?
Šta je rešenje za izlazak iz ovakve situacije jednom za svagda? Srbiji je preko potrebna monetarna reforma i uspostavljanje javne kontrole nad emisijom novca. Ovaj proces je danas pod apsolutnom kontrolom stranih privatnih banaka, koje u stvarnosti rukovode i Narodnom bankom. Guverner je tu samo marioneta, čovek zadužen da glumi pred kamerama i sprovodi tuđe naloge. Ako je Vlada nadležna da se bavi fiskalnom i svakom drugom politikom (što je i logično, jer je za to izabrana od naroda), onda je svakako nadležna i za vođenje monetarne politike. Monetarna reforma podrazumeva sticanje kontrole nad centralnom bankom koja bi konačno počela da polaže račune nekome u ovoj državi i u saradnji sa državnim razvojnim bankama emitovala i zajmila svež novac čitavom privatnom sektoru. Sve to uz vrlo blage kamate kao vid obezbeđenja i podsticaja da se pare upotrebe u produktivne svrhe što će novčanoj masi dati pokriće. Najbitnije je da se ovako generisani prihodi po osnovu kamata počnu slivati u budžet umesto u džepove stranih privatnih “bankara”, čime zatvaramo krug i kreiramo jedan stabilan izvor za finansiranje javne potrošnje. Na ovaj način novac se vraća u promet (što danas nije slučaj) i to širokom krugu korisnika neopterećen bilo kakvim kamatama i dugovanjima što povećava kupovnu moć stanovništva i blagotvorno deluje na domaću privredu. Nelikvidnost postaje prošlost, kao i aktuelni “krediti za likvidnost” koji su sami po sebi teška nebuloza i nusprodukt uzurpiranog monetarnog sistema.
Plus toga, ovlašćene banke bi emitovale nekreditni (debt-free) novac za podršku državnim preduzećima i projektima od javnog značaja tipa: putevi, mostovi, škole, bolnice, stambeni objekti, vodovod, kanalizacija, odlaganje i reciklaža otpada, hidroelektrane, alternativni izvori energije, sistemi za navodnjavanje i sl. Uporedo sa tim, uvodi se 100% obavezna rezerva na depozite po viđenju (prolazne račune), što stavlja tačku na praksu krivotvorenja novca. Privatne banke bi tada počele da rade ono što ljudi naivno veruju da sada rade – zajme postojeći novac, tj. štednju. Konkretno, za prikupljenu štednju banke bi izdavale certifikate o depozitu različite ročnosti i u skladu sa tim odobravale kredite. Sve mimo toga bi značilo trajno oduzimanje dozvole za rad i povlačenje krivične odgovornosti. Najbolje od svega jeste što je ovakav sistem veoma lak za kontrolisanje, jer postoje jasni pokazatelji da li stvari teku u pravom smeru. U njemu je inflacija kao sistemska pojava nemoguća i tu nema vrdanja od strane monetarnih vlasti. Zaposlenost brzo raste do nivoa pune uposlenosti privrede u roku od najviše par godina, s tim da prvi efekti moraju biti jasno vidljivi u toku nekoliko meseci. Troškovi života drastično opadaju praćeni smanjenjem ili potpunim ukidanjem poreza, standard raste munjevito. U društvu vlada blagostanje primereno znanju, inovacijama i prirodnim resursima kojima je Srbija prebogata. Nikad više robovi uzurpatorima i parazitima koji društvu zajme njegov sopstveni novac ili ga još gore ne zajme, čime parališu privredu koja propada i davi se u nelikvidnosti i dugovima, ni kriva ni dužna.
Čitava mudrost oko novca i monetarnih finansija se može sažeti u 3 osnovna principa i to bi svako trebao naučiti kao tablicu množenja, jer onda niko neće moći da vam prodaje maglu:
1. Novac je apstraktno javno dobro, stvar dogovora i zakona. Što manje supstance ima u sebi, tim je više novac. Zato je papirni odličan, a žiralni ili bezgotovinski još bolji. Sam po sebi novac nije vrednost ni bogatstvo, već samo služi da olakša razmenu robe i usluga, tj. pravih vrednosti koje se proizvode u jednom društvu, što bi inače moralo da se radi prostom trampom.
2. Ali novac sme da emituje isključivo država, tj. ovlašćena javna ustanova i državne banke čija dobit ide u budžet, a ne privatnici kao što je danas slučaj, jer onda imamo na delu kriminal i prevaru epskih proporcija sa katastrofalnim posledicama po društvo i ekonomiju.
3. I najzad, pare se emituju u produktivne svrhe, uključujući javne projekte i gradnju infrastrukture, što čuva kupovnu moć novca i ujedno podmazuje privredni mehanizam i celokupnu razmenu.
Ako nekom još uvek nije jasno šta se dešava u zemlji Srbiji (a bogami i šire), zamislite da u vašoj kući ili stanu imate skrivenu štampariju novca i da takve krivotvorene pare zajmite uz kamatu drugim ljudima ili preduzećima koji ni ne slute odakle vam novac. Današnje privatne banke rade upravo to, samo što se sve odvija preko bankovnih računa koji predstavljaju zasebnu vrstu (bezgotovinskog) novca iliti sredstva razmene. Ne treba biti posebno pametan pa shvatiti koliku moć, kontrolu nad privrednim tokovima i materijalnu korist to donosi njihovim vlasnicima, a koliko sve druge stavlja u podređen, gotovo robovski položaj. Emitovanje novca je nekada bila carska privilegija, jer je to bio (i ostao) dokaz vrhovne moći i suvereniteta. Dok nam danas bestidno podmeću priču o demokratiji, ta moć se nalazi u rukama stranih privatnih bankara koji se polomiše od brige za boljitak jedne Srbije, Grčke, Mađarske, Litvanije, Španije, Islanda… lista je predugačka.
Današnji novčani sistem je kao protočni bojler u koji se na jednom kraju sipaju krediti kreirani iz vazduha, dok na drugom oni nestaju iz opticaja (poništavaju se) svakom otplatom rate, a šapu na ventilu drže privatni bankari kojima plaćamo kamate i indirektno poreze. Kada sve živo zaduže, onda zavrnu slavinu optužujući privredu koja puca pod teretom dugova da je problem u njoj, dok na sve strane plene imovinu i otpuštaju radnike. Vlastima i raznim “ekspertima” sa TV ekrana ne pada na pamet da o ovome govore, jer su na ovaj ili onaj način namireni. Od takvih ne treba očekivati da progovore i učine nešto za opšte dobro i spas ove zemlje. Zato, uzmite se u pamet i dodatno istražite ako vam nešto nije jasno. Razgovarajte sa prijateljima i poznanicima i širite informacije. Ne strahujte da niste dovoljno stručni da govorite o ovome, jer to je samo paravan iza koga se kriju vlast i samozvani stručnjaci koji su nam uništili ekonomiju i predali zemlju u ruke privatnim “bankarima” i zelenašima.
Na kraju ću vam navesti nekoliko citata poznatih državnika, industrijalaca, ali i samih bankara:
“Moderno bankarstvo pravi novac iz ničega. Proces je možda najveća majstorija ikad napravljena ljudskom rukom. Bankarstvo je začeto u zločinu i rodjeno u grehu. Bankari su vlasnici sveta. Ako im oduzmete svet, a ostavite im moć da emituju novac, začas posla napraviće dovoljno para da otkupe svet nazad… Ali ako im oduzmete moć da kreiraju novac, sva velika bogatstva, kao moja će nestati, i treba da nestanu. Zbog ovog svet bi bio mnogo srećniji i lepši za život. Ako želite da ostanete robovi bankara i da plaćate ceh robovanju, ostavite im da emituju novac” – Sir Josiah Stamp, bivši guverner Bank of England
“Svrha postojanja novca je da omogući i olakša razmenu robe i usluga. Jedina vrednost novca leži u vrednosti robe koju nam on omogućava da razmenimo za neku drugu robu. Ukoliko ne bi bilo robe namenjene razmeni, novac bi bio potpuno bezvredan. Vreća zlata na nekom pustom ostrvu ne vredi ništa više nego sama vreća u koju je zlato smešteno. Dopustiti da emitovanje i ponuda novca regulišu proizvodnju i potrošnju robe, je isto kao kad bi dozvolili da korpe za voće regulišu ponudu voća, ili kad bi recimo nedovoljna ponuda autobuskih karata izazvala štrajk vozača autobusa. Ali ipak, aktuelni poredak u našim životima je vođen i kontrolisan upravo tako da oni koji upravljaju emisijom novca određuju proizvodnju i potrošnju voća ili bilo koje druge robe i usluga. Kada bi ekonomistima sa neke druge planete ili malom detetu prosečne inteligencije objasnili trenutnu poziciju u kojoj se čovečanstvo nalazi, oni bi se valjali od smeha takvoj gluposti. (Economic Turbulation – Vincent C. Vickers, takoђе nekadašnji guverner Bank of England)
“Dozvolite mi da izdajem i kontrolišem novac neke nacije i neće me brinuti ko pravi njene zakone” – Mayer Amschel Rothschild.
“Ako američki narod ikad dozvoli da im privatne banke kontrolišu izdavanje njihove valute, prvo preko inflacije, onda preko deflacije, banke i korporacije će narasti oko njih, tako da će ljudima oduzeti svu imovinu, dok im se deca ne probude kao beskućnici na kontinentu koji su njihovi očevi osvojili” – Thomas Jefferson.
“Običnim građanima se ne bi svidelo da znaju da banke mogu i stvarati novac. Oni koji kontrolišu kreditnu politiku nacije kontrolišu i Vladu, te tako drže sudbinu naroda u svojim rukama.” – Reginald McKenna, predsednik Midlands Bank of England.
“Kad bi se vratili svi bankarski krediti, niko nebi imao depozit niti bi bilo i jednog dolara u opticaju. Ovo je zapanjujuća pomisao. Mi totalno zavisimo od komercijalnih banaka. Neko mora da pozajmi sve dolare koji su u opticaju, keš ili kredit. Ako banke naprave dosta sintetičkog novca mi cvetamo, ako ne, mi gladujemo. Mi smo apsolutno zavisni od stalnog dotoka novog novca. Kad neko shvati celu suštinu slike, tragična apsurdnost naše beznadežne pozicije je prosto neverovatna, ali je tu.” – Robert Hemphill, Kredit Menadžer, Federalne Rezerve SAD.
“Ko god da kontroliše obim novca je apsolutni gospodar celokupne industrije i trgovine. Kad shvatiš da se ceo sistem vrlo lako kontroliše od strane par ljudi na vrhu, neće trebati niko da ti kaže kako nastaje inflacija ili depresija” – James Garfield, ubijeni Predsednik SAD.
“Dok se kontrola izdavanja novca i kredita ne vrati Vladi kao njena najpreča i sveta odgovornost, sve priče o suverinitetu parlamenta i demokratiji su uzaludne i beskorisne. Kad jednom nacija preuzme kontrolu nad kreditima, onda nije bitno ko piše zakone te nacije. Kad lihvarstvo preuzme kontrolu, svaka nacija će biti uništena” – William Lyon Mackenzie, bivši kanadski premijer.
“Takav je zapravo naš novčani sistem. Da nema dugova u novčanom sistemu, ne bi bilo ni novca” – Marriner S. Eccles, predsedavajući sistema federalnih rezervi.
“Zahvalni smo Washington Post-u, New York Times-u, Time Magazine-u i drugim velikim izdavačima čiji su direktori prisustvovali našim sastancima i poštovali njihovu diskreciju već skoro 40 godina unazad. Bilo bi nam nemoguće da razvijemo naš svetski plan, da smo bili izloženi očima javnosti tokom svih ovih godina. Ali, svet je sada više sofisticiran i spreman da maršira prema Svetskoj Vladi. Nad-nacionalna vladavina intelektualne elite i svetskih bankara je sigurno poželjnije od nacionalnog samoopredeljenja koje se praktikovalo u proteklim vekovima.” – David Rockefeller
“Većina Amerikanaca nema predstave o operacijama međunarodnih bankara. Računi Saveznih rezervi nikad nisu bili pregledani. Oni operišu izvan kontrole Kongresa i manipulišu američkim kreditima” – Senator Barry Goldwater
“Da bi proizveli visoke cene, sve što Savezne Rezerve treba da urade je da smanje eskontnu stopu. Ovo dovodi do ekspanzije kredita i tržišta, i onda kad se ljudi naviknu na ovakve uslove u sred započetih poslova se proizvoljno povećaju kamate. Oni isto tako mogu da tržišno klatno pomeraju nežno – malim promenama eskontnih kamata, ili pak mogu da vrše veće promene povećanjem kamate. U oba slučaja oni poseduju informacije o stanju finansija unapred. Sistem je u privatnim rukama, vođen radi ostvarivanja najvećeg mogućeg profita uz pomoć tuđih para. Oni znaju unapred kad da prave paniku radi svoje koristi. Znaju kad će panika i da stane. Inflacija i deflacija jednako dobro radi za njih.” – Kongresmen Lindbergh.
“Finansijski moćnici u kapitalizmu imaju dalekosežni cilj, ništa drugo nego kreiranje sistema koji će biti u privatnim rukama, koji će moći da kontroliše pojedinačno svaku zemlju kao i ukupnu globalnu ekonomiju.” – Dr. Carroll Quigley, Prof. Georgetown Univerziteta.
“Dobro je da ljudi ne razumeju naš bankarski i monetarni sistem, jer u suprotnom, verujem da bi izbila revolucija pre sutra ujutro” – Henry Ford.
“Prvog septembra 1894. nećemo obnoviti naše pozajmice ni pod kakvim uslovima. Tad ćemo zahtevati naše pare. Uskratićemo prava korišćenja i postaćemo vlasnici hipoteka. Možemo uzeti 2/3 farmi zapadno od Mississippi, takođe na hiljade istočno od reke i to po našim cenama. Farmeri će postati sustanari kao u Engleskoj”- Asocijacije Američkih Bankara.
“Ovi međunarodni bankari i Rockefellerov Standard Oil kontrolišu veći deo štampe i čine sve da pokore ili oteraju zvaničnike vlasti koji odbijaju naredbe moćnih podmićenih klika koji čine nevidljivu Vladu.”- Theodore Roosevelt.
“Ovo nije bila slučajnost. Ovo je bio brižljivo smišljen događaj. Međunarodni bankari su tražili način da nas dovedu u poziciju očajanja kako bi se onda oni pojavili kao gospodari svih nas” – Louis McFadden, predsednik Komiteta za Bankarstvo i Monetarnu Politiku, 1929. godina
Ja sam samo praktičan. U svakom ugovoru o kreditu stoji klauzula solidarna, a nikada supsidijarna odgovornost. Nepravniče, riječ suspsidijarno pravnicima znači, da banka kao povjerilac mora prvo da uhvati za gušu glavnog dužnika, a ako procjeni da mu je duša u nosu, ima pravo da ščepa žiranta. Riječ solidarno im znači da i glavni dužnik i žirant su isti pa banka kao povjerilac može da bira koga će uhvatiti za gušu, a uvijek hvata onoga čiji joj se vratić učini sigurniji za naplatu duga. To i jeste jedan od razloga što banka nikada neće prihvatiti nacrt ugovora o kreditu koji ponudi korisnik kredita, nego uvijek ima svoje “obrasce”, a u kojima je uvijek termin solidarna odgovornost, kod koje se ne mora bakćati sa dokazivanjem onog “očigledno da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti…” Pri tome svakako morate imati na umu i sledeće; Za inžinjera je dva više dva približno četiri (po šiberu), za ekonomiste dva više dva je više od četiri zbog sinergetskog efekta, a kod pravnika dva više dva je tačno četiri, ukoliko materijalnim propisom nije drugačije određeno.To znači ako žirant potpiše ugovor sa klauzulom solidarno jemstvo, na sudu će imati samo dodatne troškove, pa mu je bolje da ne ide na sud, nego da uzme pamet u glavu da to više nikada ne učini, jer pravnici imaju i ono čarobno “ne poznavanje propisa ne oslobađa odgovornosti”.
Dajte ljudi odahnite malo pa citav dan tabirite ovu temu !?
Toliko informacija najednom mijestu, svaka Vam cast !
“Sudija” ima pravo tj. zna pravo
vezano za post 90,
ZOO
ODELJAK 2.
Odnos poverioca i jemca
Oblici jemstva
Član 1004.
(1) Od jemca se može zahtevati ispunjenje obaveze tek nakon što je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom u pismenom pozivu (supsidijarno jemstvo).
(2) Poverilac može tražiti ispunjenje od jemca iako nije pre toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obaveze, ako je očigledno da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njeno ispunjenje ili ako je glavni dužnik pao pod stečaj.
(3) Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara poveriocu kao glavni dužnik za celu obavezu i poverilac može zahtevati njeno ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jemca ili od obojice u isto vreme (solidarno jemstvo)
(4) Jemac za obavezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jemac platac, ako nije što drugo ugovoreno.
pa sta ja govorim nego ono pod 2)
Bez obzira na moju nestručnost, interesuje me mišljenje sudije o fiduciji odnosno prenosu vlasništva kao mogućem ubrzanju naplate potraživanja po osnovu kredita. Upravo nemogućnost realizacije hipoteke u kratkom vremenskom periodu je osnovni razlog što je teret otplate kredita pao na žirante jer banke neće da čekaju duge, skupe i komplikovane sudske postupke da dođu u situaciju da svoja potraživanja naplate iz hipoteke. Svojevremeno se pričalo o donošenju zakona o fiduciji ali se odustalo.
86 Lemi
Da, tačno je da je ova rasprava suviše u domenu teorije ali mi je ovaj portal zato i interesantan.
Nije riječ o namjeni kredita već o jednoj od brojnih vrsta kredita. Iako ZOO kao i teorija različito definišu ugovor o zajmu i ugovor o kreditu u stvarnosti te razlike nema.
Zato sam naveo da samo institucije koje imaju dozvolu agencije za bankarstvo mogu da pružaju usluge posuđivanja novca i da za to naplaćuju kamatu.
U suprotnom bi ja kao fizičko lice imao pravo da legalno pozajmljujem novac ljudima i da sa njima potpisujem ugovor o zajmu koji će definisati kamatnu stopu koju će moj zajmoprimac da plati kao i rok do kada će da izmiri svoju obavezu.
nepravniče upravo je tako..znači,ukoliko određena obaveza (kreditna ili bilo koja druga) dospije za naplatu,kod supsidijanog jemstva neophodno je da povjerilac (u našoj priči banka) prvo uputi poziv za plaćanje glavnom dužniku da dug izmiri,uz ostavljanje određenog roka, pa tek onda ima pravo da se obrati jemcu..dok kod solidarnog jemstva “taj poziv” može uputiti po sopstvenom izboru,da li glavnom dužniku,ili jemcu,ili obojici istovremeno..ukoliko ovaj poziv izostane (krene se u naplatu odmah) povjerilac bi takvom naplatom snosio odgovornost za eventualnu nakandu štete dužniku,koju bi naplata bez obavijesti prouzrokovala..dužnik je tu štetu dužan dokazati..(malo sam proširio tvoj upit,ali čisto ako te zanima i koja rečenica više..) :-)
@ sudija
Koja je razlika onda izmedju subsidijarnog i solidarnog jemca. Po tvom postu kod subsidijanog jemca banka moze traziti naplatu od jemca tek nakon idteka odredjenog roka a kod solidarnog jemca(jemca platca) moze traziti naplatu od jemca i bez da obavijesti(trazi naplatu oo) glavnog duznika???
smrću ostavioca dug se ne nasljeđuje,nego se rađa obaveza nasljednika za dugove ostaviočeve do visine nasljeđene imovine..u čemu je razlika,kada bi se dug nasljeđivao naslijedio bi se sav dug,ovako se samo preuzima obaveza do visine nasljeđene imovine..već sam to objasnio,mada mi očigledno ne vjeruješ :-)..
svako zainteresovano lice,pa i banka,može pokrenuti ostavinski postupka – i to sam ti pisao :-) (vidi gore)
na koncu mislim da ce ti ovi članovi zakona (post iznad) pojasniti da nema veze da li je neko kupac,skladištar,prevoznik,korisnik kredita,ili jemac – on je dužnik!..i nema veze da li je živ ili je umro,kada u građanskom pravu imovina igra jedinu ulogu..zato se taj dio prava i zove imovinsko pravo..život/smrt igraju ulogu u drugim granama prava (npr. ako neko lice osude na kaznu zatvora,pa on umre,nasljednici naravno neće u zatvor,ali ako je neko ukrao pare pa bude osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora,novčanu kaznu i/ili oduzimanje imovinske koristi,nasljednici neće ići u zatvor ali će vratiti dio imovinske koristi koju su naslijedili a koju bi tretirala takva presuda)…ima toga,doduše još samo malo :-))
raspitaj se,a evo i dio ZOO-a (trebao sam ga poslati u integralnom tekstu,a naknadno se samo pozivati na određene čalnove :-)) koji se bavi oblicima jemstva,ako budes “širio priču” da znaš kako to izgleda u zakonu…
ODELJAK 2.
Odnos poverioca i jemca
Oblici jemstva
Član 1004.
(1) Od jemca se može zahtevati ispunjenje obaveze tek nakon što je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom u pismenom pozivu (supsidijarno jemstvo).
(2) Poverilac može tražiti ispunjenje od jemca iako nije pre toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obaveze, ako je očigledno da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njeno ispunjenje ili ako je glavni dužnik pao pod stečaj.
(3) Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara poveriocu kao glavni dužnik za celu obavezu i poverilac može zahtevati njeno ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jemca ili od obojice u isto vreme (solidarno jemstvo)
(4) Jemac za obavezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jemac platac, ako nije što drugo ugovoreno.
a jos da se vratim na slucaj da li, nakon smrti ziranta, njegov dug moze biti naslijedjen.
prvo, banka kao povjerioc u slucaju smrti ziranta ne moze da pokrene ostavinski postupak, vec moze da se upise kao povjerioc, pa da, po pokretanju ostavinske rasprave (nekad u buducnosti), trazi isplatu duga od strane nasljednika. medjutim, nasljednici u parnici mogu da pobijaju ovaj bancin zahtjev, i da ponude snazan argument da banka treba da se prvo naplati od postojece imovine duznika (kako sam napisao).
tako da ovo nije crno bijela situacija, sudija.
a sto se tice sudija, budem se raspitao, ponavljam, dokle god glavni duznik ima imovinu koja se moze unovciti, opterecivanje ziranata je necu reci nelegalno, ali svakako, neprimjereno.
E sad, ako dođemo u situaciju da niko nikome ne želi biti žirant, onda banke neće ni odobravati kredite, pa će morati tražiti druge instrumente…
Nikakvo ukidanje instituta žiranta neće ni trebati kad građani spoznaju šta znači biti žirant i kako su se dosadašnji žiranti proveli.
robni kredit nije kredit u robi vec obican (finansijski-novcani) kredit sa namjenom nabavke-kupovine robe. obicno se veze za poslove uvoza i izvoza. robni kredit se cesto mijesa sa isporukom robe uz odgodjeno placanje…
kredit u robi je kredit koji se daje u robi a vraca u novcu, ali gotovo da ne postoji, jer se svuda koristi novcani ekvivalent za koji se onda nabavlja roba koju duznik i trazi, a finansijska institucija posreduje.
ovo sve o cemu mi pricamo je suva teorija koja malo kome znaci, osim teoreticarima prava.
amin !
Ja sam samo praktičan. Korisnik kredita je uvijek u podređenoj situaciji u odnosu na davaoca. Pošto sit gladnog nikada ne razumije, davalac kredita u ugovoru o kreditu stavlja klauzule koje njemu odgovaraju,po principu uzmi ili ostavi, jer mu se tako može. Korisnik kredita, čim je spreman se zadužiti uz visoke kamate, ili je u nuždi ili pokvaren,a davalac svjestan toga i svoje pozicije obezbjeđuje sebe. Jedina moguća žrtva u takvoj situaciji može biti žirant. Uz to poznanici ga ili žale ili smatraju budalom,a ne zna se šta je gore, na sudu je zbog vremena i troškova opet žrtva, sretniji je kada ide iz kuće nego kada se vraća kući jer je za porodicu kriv i za ono što nema veze sa žirantom. Zato ostali isti ili se propisi promjenili, svima govorim budi žirant samo onome i onoliko koliko unaprijed možeš alaliti.
@75. optical
samo kratko-zajam je građansko-pravni odnos,a zelenašenje je krivično djelo..i apsolutno je pogrešno zelenašenje poistovjećivati sa “zajmom novca” jer se biće tog krivično djela može ostvariti na mnogo,mnogo drugih načina..neuka percepcija,ništa čudno :-)..ovo je istina,ali šalim se,da ne bude da sam se opet naoštrio..
@ 77.lemi
sve do jednog sudije,diljem BiH,svakodnevno donose rješenja o izvršenju upravo kako pišem..
robni kredit, ili kredit u robi..da ne bih širio,evo članova ZOO koji regulišu kredit (za zajam sam već slao),pa ako bude dodatnih pitanja na raspolaganju sam:
“Član 1065
Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vreme, za neku namenu ili bez utvrđene namene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vreme i na način kako je utvrđeno ugovorom.”
Ako govorimo o interesu, nijedan žirant nema interes to biti.. Žirant i banka nisu, niti mogu biti u istoj poziciji prema dužniku.
neka sudija odgovori za robni kredit pa cu onda ja
Lemi hvala za komentar 35. Veoma jasan odgovor ali gdje se može naći zakonsko uporište za prihvatanje takvog definisanja razlika.
Molio bih pomoć diskutanta sudije.
Pojam kredit potiče od latinske riječi credit što se na našem jeziku prevodi kao zajam. Riječ credit je izvedenica od riječi credo, credare što bi se prevelo kao vjerovati.
Kada bi ove razlike bile tako jednostavne svaki zelenaš bi pravio ugovor o zajmu i mogao bi da radi legalno.
Teoretski kredit se nemora davati isključivo u novcu već može biti i u stvarima (robi) tzv. robni kredit kao što je npr čuveni robni kredit između Rusije i Srbije po kome je prva kao davalac kredita dala naftu i plin a Srbija kao korisnik kredita to vraća kroz IMT traktore tokom određenog vremenskog perioda.
nisam mislio da treba pravo da uvodimo u vrtice,pitao sam onako,netreba mi niko vise elaborirati.
ne znam koji ce sudija dosuditi da kredit placa zirant pored stana koji duznik ima a koji se moze unovciti.
ja još nisam čuo da je ikada..i neće,vjeruj mi dok god banke budu za sebe ugovarale kvalitet koji im je na raspolaganju..kod kreditnog jemstva ugovorne strane “nisu ravnopravne”,jer banka nastupa sa pozicije interesa,a jemac sa pozicije emocije prema glavnog dužniku..sve dok je tako,biće kako nam je sada…
mislim da je to pravo izbora lako rusivo na sudu.
@lemi
slažem se sa tobom,ali banka je za sebe ugovorila pravo izbora, a jemcu ostaje pravo da čim mu banka “svali anuitet” pa pokrene izvršenje na stanu glavnog dužnika..i eto,riješen problem…
@69. patriota
radim..prodajem/dijelim znanje prijepodne,a poslijedpodne učim,jer sutra je opet novi (radni) dan.. :-)
Prihvatam da se zadrži institut žiranta, ali da se detaljno i precizno uredi. To bi podrazumijevalo i uređenje mnogih drugih stvari. Žirant bi trebao biti posljednji instrument, a ne prvi. Ugovorom da se definišu i prava žiranta prema glavnom dužniku, a ne da ga ovaj mora tužiti. Em plaća njegov kredit, em još da izdvaja za tužbe i advokate. Pa mu na kraju kažu, dobrovoljno si pristao biti žirant i ko te *ebe, plaćaj…
Bojim se da nisam baš skontao šta je sudija htio reći u postu 68.
Svoj stav o opravdanosti postojanja žiranata sam već iznio na temi “Prevareno 900 žiranata”. I dalje sam izričito protiv ukidanja ovog instrumenta obezbjeđenja ali sam saglasan da ga je potrebno detaljno urediti.
Potrebno je definisati ko i pod kojim uslovima može biti žirant, koji su to limiti zaduženja u odnosu na prihode. Potrebno je osigurati da su žiranti detaljno upoznati sa svojim statusom odnosno obavezama i pravima putem pismene izjave. Potrebno je da uvesti da žirant ima saglasnost supružnika kao što to pojedine banke traže od dužnika prilikom traženja kredita isl.
Ovdje bih naglasio da većina stanovništva uključujući i intelektualce nije upoznata sa pravnom snagom mjenice koju olako potpisuju i dužnici i žiranti što posebno žirantima dodatno otežava položaj. Ovo bi takođe trebalo detaljno objasniti i uključiti u onu izjavu.
Činjenica je da su mnogi ljudi izmanipulisani od strane FI i sada to skupo plaćaju.
greska, htjedoh reci, banka odmah svali anuitet na ziranta
sudija, pa to je vrlo jedostavno. stambeni kredit je namjenski kredit, kojim je zajmoprimac(duznik)kupio stambenu jedinicu.
i sada, hipoteticki, duznik ne vraca kredit, a banka odmah svali anuitet na duznika. umjesto da se fino namiri od duznika tako sto ide na izvrsenje i proda stan.
sam pao, sam se ubio.
Otkud sudiji toliko vremena za ovaj portal, jel to covjek na godisnjem odmoru, ili po zadatku ?
Neka ste se malo opustili, to je dobro za zdravlje..
@akcionar
samo kratak osvrt,ima jemac pravo (potraživanja) prema glavnom dužniku isplatom (dijela) duga..nije mi jasno da takvo što tvrdiš..razlika između banke i jemca kao povjerioca glavnog dužnika (prevaranta) je u tome što se banka može naplatiti iz dva izvora (od glavnog dužnika i od jemca), a jemac može samo od glavnog dužnika,i to je čisto kao suza..i dalje naravno mislim da se samo radi o dnevnojpolitici,bez obzira koliko to “sito” zvučalo…što nisi prokomentarisao moj prijedlog za buduća postupanja..siguran sam,ukoliko bi tebe kum vjenčani (ako si takvog statusa) pozvao da mu budes jemac da kupi stan da bi ti to i danas uradio,i siguran sam da kada bi se desilo da moraš taj kredit vraćati za njega da bi “poludio”..kao i svi,pa to je normalno..a najviše bi volio kada bi rekao “kumu”, kume bih ja ali me .ebu ove izmjene/dopune zakona..hehe,a ako ti ja budem kum ja ću ti reći: nije frka,daj stan pod hipoteku isto je banci..a i tebi je…i tako dalje,i tako dalje…malo sam se opustio,ali se nadam da nisam offtopic :-)
@sudija
“…dnevnopolitički ruši sistem star vijekovima…”. Replika, krivi navod :)
Problem koji ima 100.000 (neukih) grаđana nije nikakva politika, a još manje dnevna. To je stvar daleko šira komponenta, a ovdje ću samo spomenuti egzistencijalnu. Ako su bankari vijekovima bili lihvari (ubiće me što kritikujem sopstvenu struku..) to ne mora značiti da zakoni ne treba da se mijenjaju. Ne kažem da treba retroaktivno primjenjivati izmjene zakona, ali bar da ubuduće nemamo ove probleme. Zar bi to bio mali pomak?
Cijeli bankarski sistem je napravljen tako da bankama ide na ruku. Banka ima pravo i da djetetu ili unuku žiranta oduzme hljeb da bi namirila potraživanja od dužnika.. A žirant ima samo obavezu, prava nema… I to je tako vijekovima i ne treba mijenjati? Ma dajte molim vas…
e tu sam te cekao, to je vec filozofska misao :P
bolje da nista ne odgovaram jer cemo otici offtopic :))
@lemi
u pravi si,zategao sam pero :-)..olabaviću..pa ako razmijenjujemo (i) mišljenja – moje mišljenje je da 100.000 neukih ljudi nema pravo da dnevnopolitički ruši sistem star vijekovima..nije problem u sistemu,nego u njima..tim sam se bavio u početnim postovima..neka promijene 100.000 rođaka,kumova,prijatelja..zajebu ga najbliži,a oni bi rušili sistem..to je ulaznica za anarhiju..lijepo je neko napisao,bilo kakva promjena zakona neće ništa promijeniti retroaktivno,pa kada već neće što da je radimo-zar nije jednostavnije da 100.000 (i svi ostali) bojkotuju svaki poziv za jemstvo od danas pa nadalje i samim tim će natjerati banke da se prestroje,i pokušaju na druge načine obezbijediti svoje plasmane..i znaš koliko vjerujem u to,pih.. :-)
sudija odes kod notara i sve ce ti biti jasno, stvar je prosta ono sto trazi banka od jemca zirant samo treba da prekopira kod notara i jasna je stvar kao dan
opusteno, ovo je poslovni portal, ne moras odgovarati na svaki post kao da pises zvanicni dopis :)
ovdje diskutujemo, razmjenjujemo misljenja, pa i stavove, zasto da ne.
ako u bih postoji 100.000 ljudi koji imaju stav da je institucija ziranta problematicna, to moze da utice na mnoge stvari pa i na zakonske akte. osim toga, nisam ostao uvjeren da banke postuju proceduru onako kako bi trebalo, odnosno da iscrpe sve mogucnosti naplate od glavnog duznika, pa tek onda da se okrecu zirantima, sto je i u glavnom clanku naznaceno.
ne znam da li ste primjetili da ja,gotovo jedini,uz sve što napišem,nešto i citiram..s obzirom na struku,to je najčešće zakon..i nezahvalna je situacija u kojoj razmijenjujemo znanje za stavove,ja tu gubim..a vi ne dobijate..znači,gubimo svi..u najmanju ruku vrijeme..
post 58,iskreno,nisam razumio,mada se zahvaljujem na uslovno potvrdnom odgovoru..
post 59 – nemam očekivanja prema trećim licima,iznosim znanje (možda sam u tome kadkad grub,pa se izvinjavam..)..stara latinska izreka kaže ignorantia iuris nocet (nepoznavanje prava škodi)..
post 60. pravo i pravda/pravičnost imaju u našem jeziku samo korijen riječi isti,te samim tim nisu u istom košu..u najkraćem,u evropskom pravu su jasni izvori prava,sve ostalo je “danguba”..na koncu,”isticanje samo prava koje štiti banke” ja odričem kao moju namjeru,pokušao sam strukom osvijetliti razliku između znanja i neznanja..kao i u svim aferama života znanje je uvijek gornje,a svi što gube (ne znaju) se ljute..žao mi je ako sam protumačen na bilo kakav drugačiji način..
@ 52. lemi
svako zainteresovano lice (povjerilac/banka) može pokrenuti ostavinski postupak,ili se pridružiti postupku koji je započet..
Zar sve pravne norme nisu donesene ili potvrdjene u skupstini te sve imaju zajednicki cilj, osigurati pravo i pravdu za sve gradjane!
Ja ovdje vidim isticanje samo prava koje stiti banke.
Jesmo se za banke borili ?
Po ovoj pravnoj definiciji, žirant je praktično u istoj dužničkoj obavezi kao i dužnik, s tim da je ovaj drugi dobio novac…
Do sada sam bio žirant 4 puta, ali sam debelo pazio kome i do kojeg iznosa mogu biti žirant. Kreditnu sposobnost dužnika sam bolje analizirao od banke (jer sam i sam iz te struke).
Međusobno žirantstvo je najčešči slučaj kod nas, ali to bankama predstavlja dodatni rizik. Ako jedan dužnik upadne u krizu, istovremeno ste “izgubili” i žiranta za 2-3 kredita. A ako npr. jedna firma upadne u probleme i otpusti radnike, onda banke dolaze u situaciju da im međusobno povezani i dužnici i žiranti ostaju bez primanja…
Tačno je da je bankama žirant najefikasniji instrument obezbjeđenja jer imamo spore sudove, “tržište” zaplijenjenih hipoteka ne postoji, lično bankrotstvo i namirivanje povjerilaca takođe ne postoji.. Ali zar je u redu sve sistemski neuređene stvari u bankarstvu “rješavati” preko leđa žiranata?
@sudija
Po vama je zakljuca da su ziranti neuki tj. da gledaju neukim pravnim ocima ? Kako uopste mozete ocekivati pravno tumacenje od strane ziranata ?
Kako mozete ocekivati od osobe koja ima osnovnu skolu i koja odnese licnu kartu u MKO te ista dobjije kes ili bude zirant na kredit u trjanju od nekoliko godina ? Kad ti ljudi nisu sposobni da naprave projekciju kretanja u narednih 15 dana a kamoli u narednih nekoliko godina ?
da hocu ti biti jemac izvadimo ZK provjerimo tvoje mogucnosti kao kreditno sposobnog i nije problem. princip je vrlo jednostavan kao kod kupovine novog stana samo sto treba prekopirati prema zirantu u odnosu na jemca, mislim ne mora on biti taj vec neko iz njegove porodice koji ima nesto na sebi a ne moze biti zirant tipa baka i deda imaju kucu i zemlju e sad dio zemlje neka zaloze za to pravo mislim malo smijesan primjer ali se bazira na tome radis princip kao banka i tvojih 50000 nije problem samo kad imas granat na koji nacin da ih uzmes ako jemac ne ispuni svoju stavku odnosno da placa ratu kredita kome nije jasno neka odu kod notara i porazgovaraju
@49. igipop
prijedlog odlaska kod notara nema smisla,i ni na koji način ne podiže sigurnost jemca ukoliko bi ispunio obavezu glavnog dužnika…jemac bi se kvalitetno zaštitio ukoliko bi bio jemac za kredit koji nije obezbijeđen hipotekom,pa da jemac odlaskom kod notara sačini sa glavnim dužnikom ugovor o hipoteci kojim će eventualno vraćanje kredita kvalitetnije obezbijediti..ostalo su pucnji u prazno,u odnosu na čistu situaciju da jemac (kao novi povjerilac) ide u naplatu sredstvima osiguranja koje je imala i banka..ili,hoćeš li mi biti jemac na 50.000,00 KM,ići ćemo kod notara obećavam i neka notar obradi ugovor kako ti kažeš???
@54. lemi
taj post je potpuno tačan,ali to djeluje nerezonski ukoliko nemaš šitu predstavu o pravnom poslu jemstva..jer jemac može jemčeći izvući za sebe mnogo bolje pogodnosti nego što bi to mogao bilo kojim drugim pravnim poslom,da ne govorim o (di)simulaciji pravnih poslova,(ne)plaćanju poreza itd itd…zato sam,u jednom od postova,naglasio da se jemstvo,kao jedan izuzetan pravni alat,posmatra neukim očima samo kroz prizmu jemaca prevarenih od strane nalbližih rođaka,kumova,prijatelja po pravnim poslovima ugovora o kreditu…suštinski,to je najprimitivniji oblik praktične primjene ugovora o jemstvu..
e vracam se sad na ono sto sam rekao garant zirantu da se osigura je jedino ugovor o nacinu potrazivanja od duznika u slucaju neplaćanja kredita kod notara, na isti nacin na koji se banka osigurava sa zirantom. nazalost to je jedini nacin, mislim postoji sud i potrazivanja preko gradjanske parnice ali smijesno je da o tome otvaramo debatu to i djeca znaju da je smijesno pricati o tome pozdrav
Zirant valjda znaci da si garant, odnosno da svojom cascu i imovinom :-) garantujes za nekog da ce uredno vracati kredit. Pa ja ne mogu za sebe da garantujem, a kamoli za nekog drugog, al’ eto…mi smo takvi. Mislim da su najvise krivi ziranti sami sebi, ali i da banke imaju znacajnog necasnog udjela u svemu. Pa hajd’ da zirant ne zna kakav je kreditni rejting duznika ili da sebe zavarava svojim rejtingom, al’ banka je ta koja ima ”strucnjake”, pa sto onda odobravaju kredite za koje postoji veliki rizik da nece biti regularno otplacen. Radi profita – jer ako daju 50-tak kredita i jedan ili dva idu preko grbace ziranta nikom nista, oni su ipak zaradili. E sad sto tih jedan – dva na sebe dignu ruku…to vec nije bancin problem. Oni ipak zaposljavaju radnike, placaju porez, investiraju i sl…
nisam ja tu govorio o glavnom duzniku, vec o zirantu.
ispade da i zirant i glavni duznik imaju identicne obaveze u pogledu vracanja kredita, iako je glavni duznik dobio novac, sto je po meni, van pameti.
ako je to tako, onda svi koji su ziranti, su takvu odluku donijeli, nerezonski, a takav institut obezbjedjenja kredita kvaran i okrenut direktno protiv onih koji su ziranti.
zasto bi neko u takvoj situaciji bio zirant ikome, rizik je, jednostavno prevelik.
jedina situacija gdje bi se isplatilo biti zirant jeste da ako si ti nekome zirant, da je i on tebi zirant. i nikako drugacije.
pazi lemi dug se mora vratiti preko nasljedstva koji duznik ima prema banci to je nesporno, sporno je da zirant od drzave nema zastitu bio on pravno ili fizicko lice mislim gore je kad je pravno lice tada je problematika veca, mi smo inace lakomislen narod koji je bas naivan na mnogim stvarima pa sjetite se recimo ekotere prije par godina za odlazak u Italiju koliko je naroda prevareno i niko nije odgovarao tako je i sa zirantima kao sto zakon postoji recimo za pistolj gdje pocinje da je to krivicno dijelo(vlada je dala prijedlog)ako se nadje kod lica koji nema dozvolu, tako bi trebao biti prijedlog za one koji prevare ziranta da se tretira kao krivicno dijelo………mislim da bi se tad malo stvari iskristalisale
kontaktirao sam LRC kreditni biro, pricao sa njihovim pravnikom, po pitanju da li smrcu ziranta obaveza po kreditu se nasljedjuje. on kaze da se nasljedjuje, ali prije toga mora da se, naravno, sprovede ostavinska rasprava.
tu se dalje postavlja pitanje ko moze da pokrene ostavinsku raspravu. jer, ako samo nasljednici mogu da pokrenu ostavinsku raspravu, onda ce zasigurno da to urade nakon zastare obaveze ziranta (2 ili 3 godine). a ako banka moze da pokrene ostavinsku raspravu, onda ce naravno gledati da to ucini sto prije, kako bi se naplatila.
uglavnom on kaze da je ovo prilicno komplikovano pitanje i da se nikad nisu susreli sa ovakvim problemom.
Vrlo domišljato *igipop*! Ja imam još jedan prijedlog-ko me ubijedi da treba da mu budem žirant nek’ slobodno digne kredit i ja ću umjesto njega da otplaćujem njegove rate :D
evo brosura jedne MKO o ovoj problematici…ali mi nisu znali odgovoriti da li se obaveza ziranta prenosi na njegove nasljednike i nakon njegove smrti..
http://www.partner.ba/danes/slike/docs/Edukativna%20brosura%20Lekcija%20br%201%20-%20Ziranti.PDF
prije u sistemu je postojala rijec DRZAVNO, e pa kad imas nesto drzavno ka sto je mjesto za odlaganje psenice(zitoprodukt) pa ne moze doci do dizanja cijene brasna jer drzava odmah reaguje, samim tim je i sa bankama i sa gorivom(afera prije skoro dvije godine). sto se tice banaka i njihovog aranzmana prema zirantima, jedini lijek je da zirant osigura sebe tako da se ovjeri kod notara ugovor kojim se osigurava da u slucaju placanja tudjeg kredita naplacuje se preko imovine na slican nacin (kao sto se banka osigurava kad se zatrazi kredit) niko ga nece zvati za ziranta…dokazano jer sam ja tako trazio od 10 ljudi koji su trazili da im budem zirant poslije toga se nisu javili..pravni lijek za buduce zirante prije svega otici kod advokata pa tek onda u banku pozdrav
javi se ti svakako, nije mi namjera da se naduravam oko toga ko je u pravu vec da popricamo oko drugih stvari od zajednickog interesa :)
@45. lemi
nema to veze sa euriborom..pitanje br 44. je zanimljivo (i aktuelno),ali nije ovo mjesto gdje se to pitanje trenutno moze kvalitetno elaborirati..
@32. lemi
lemi,ovaj post je najbolje da zanemariš,i ti i ostali posjetioci sajta,jer “tvoj izvor” se takođe bavio moralom (ili čim već) a ne nikako pravom..svi ugovori o jemstvu (koje sam imao priliku vidjeti) jemca su tretirali kao solidarnog a ne sudsidijarnog dužnika,i vidim da je vrlo teško svima razdvojiti pravni posao ugovora o kreditu i pravni posao ugovora o jemstvu..jemstvo je samostalan pravni posao,ali je u isto vrijeme zavisan od glavnog posla..slikovito,živi dok živi glavni posao (kredit),ali ima samostalan dužničko-povjerilački odnos..moja sugestija je,dakle,zaboravite post 32,tu ništa nema veze sa pravom..
što se tiče post br 35 tu si poprilično korektno obrazložio upit optical-a,i sam si korektno završio taj post..zaključak,nije baš sve kako si naveo,ali suština je baš takva..radi se o dva različita pravna posla koji imaju vrlo slične spoljašnje/životne manifestacije,te samim tim kod nepravnika stvaraju zabunu/nerazlikovanje..
a što se tiče post br 30. nemam ništa za dodati što nisam napisao u post br 15..lemi javiću ti se u toku dana,svakako..
zato sto u ugovoru o kreditu pise da je u pitanju promjenljiva kamatna stopa koja zavisi od kretanja euribora…ali ko to cita u momentu kad treba da potpise…
nije mi jasno kako banke mogu da izmjene kamatnu stopu na ranije uzeti kredit,i da za to budu kaznjene?
40.Akcionar, “ako neki penzioner korisnik kredita premine prije kraja otplate,u sve i jednom slučaju porodica je preuzela i njegov dug, žirante niko nije ni pozivao.” Tačno, i ja što znam slučajeva, upravo je tako. A tako je jer su penzioneri sirotinja, a sirotinja je uvijek poštena i vjerujem da od svih žiranata koji su se “zajebali” u procjeni poštenja korisnika kredita pa sada viču da su prevareni, malo njih je u jadu zbog penzionera.
@Jazavac
Ma nece banke propasti, banke izuzetno dobro stoje, samo su ziranti u problemim. To je sada aktuelno sa zirantima, samo treba da znas da je ovo tek pocetak problematike sa bankama, ne samo kod nas nego i u svijetu. Grci su juce malo potpalili vatru u jednoj banci, sta mislis zbog cega ? Ma da, znam, sami su krivi.
Nasi zirnati su samo jedan od indikatora stanja u bankarstvu.
Ali kako kazu gore neki od slucajnih prolaznika, sa pravne tacke gledista, mozda je to sve to i uredu. I treba da se ubijaju kad ne znaju osnovne stvari!
Zavrsi brate fakultet pa onda podigni kredit, tad ce ti biti sve jasno sa pravne ili ekonomske ili filozofske tacke gledista. A ovako, nije kredit za seljaka !
@ 38.jazavac
Naravno da banke ne treba da se odreknu svog potraživanja. To i jeste njihova primarna djelatnost. Skupljaš novac po nižoj (pasivnoj) kam. stopi i dalje plasiraš po višoj (aktivnoj) kam. stopi. Pri tom pazeći na ročnost depozita i plasmana (likvidnost).
Stvar je u tome da banke treba da se naplate od glavnog dužnika. E tu je problem, bankama je lakše da se naplate od likvidnog žiranta (njegova plata) nego od nelikvidnog dužnika (iz njegove imovine-hipoteka).
Ispada da je hipoteka samo fiktivni instrument obezbjeđenja kojeg banke nerado koriste kad kredit “padne”. Zašto?
Jer banke jako dugo čekaju na sudska rješenja kojima ulaze u posjed imovine koju trebaju da prodaju i što uopšte ne postoji “Tržište nekretnina” na kojem banke brzo prodaju tu imovinu.
Lijepo je čitati kvalitetno komentarisanje na određenoj temi.
Kad bi se u praksi primjenjivalo (a što je očigledno i u skladu sa zakonom) ovo što je Lemi napisao u postu 32, onda bi problem žiranata bio daleko manji.
Sticajem okolnosti upoznat sam sa kreditnim proizvodom Rajfajzen banke koja ima kreditnu liniju za penzionere. Po prirodi stvari, u praksi se dešavalo da neki penzioner korisnik kredita premine prije kraja otplate. U sve i jednom slučaju porodica je preuzimala i njegov dug, žirante niko nije ni pozvao.
Kao što je sasvim logično da nasljednici nasljeđuju i imovinu i dugove pokojnika, isto tako je logično da se i kredit živog dužnika naplaćuje iz njegove cjelokupne imovine i imovine uže porodice i da tek u slučaju da sve to nije dovoljno, onda bude aktivirana naplata od žiranta.
U tu priču bi se mogao uključiti i institut ličnog bankrotstva koje kod nas nažalost nije ni u planu…
O tome kakvi su bankari govori rečenica da su oni preuzeli ingerenciju sudova i naplaćuju od žiranata kredite i prije iscrpljivanja naplate kolaterala iz imovine dužnika. A sve u svrhu brze naplate kredita… To što imamo neefikasne sudove, (vidjećemo da li će privredni sud nešto ubrzati stvar) nije nikakvo opravdanje za bankare da neosnovano “prijekim putem” dolaze do naplate. Takođe, mislim da je besmisleno da se od imovine pokojnog žiranta naplaćuje kredit dužnika kojeg banka i “ne dira”.
Postavlja se i pitanje šta rade kreditni službenici i procjenitelji boniteta klijenata ako desetine hiljada žiranata plaćaju tuđe kredite? Gdje je i taj famozni rizik koji ima banka za plasirane kredite?
A cak i da se kojim slucajem izmjeni ZOO ili da neko od drzavnih organa “zabrani” zirantstvo (zbog cega bi ga banke istog momenta tuzile i veoma brzo dobile na sudu), to bi se odnosilo samo na buduci period, nikako retroaktivno i nikako ne bi pomoglo ovim ljudima sto vracaju tudje kredite…. Tako da su pojedinci ovdje svojim diskusijama dokazali (po ko zna koji put) ni svjesni koliko su ne samo neuki nego i glupi…
I sta sad? Treba banke da se odreknu naplate potrazivanja i propadnu zato sto neko nije razmisljao kad je prihvatio da bude zirant? Ili je “u tom momentu mislio da mu je prijatelj posten covjek al je sad uvidio da nije pa se predomislio…”? Dajte molim vas, uozbiljite se djeco…. A i svako ko digne ruku na sebe iz bilo kog razloga nije bas uredan….
Bankama je u interesu da redovno naplaćuju svoje anuitete. Ako glavni dužnik ne može da plaća ratu mnogo je lakše aktivirati žirantovu mjenicu nego prodati imovinu glavnog dužnika npr. proizvodnu halu, poslovni prostor, stan, kuću, auto…Pogotovo što su krediti dijeljeni u “sretna vremena” kad su procjene imovine(kolaterala)rađene po cijenama koje su bile nerealne. Objekti (oprema) koji su uzeti pod hipoteku danas se ne mogu prodati ni za 1/4 procjenjene vrijednosti jer nema ko da ih kupi.
A pored toga banke imaju i 2. problem. Dok uđu u posjed imovine treba im i nekoliko mjeseci ili čak godina. Sve zavisi od brzine i volje sudova.
Eto zašto je najlakše opaliti po žirantima.
drugim rijecima, npr. ja mogu sastaviti ugovor o zajmu, kojim uzajmljujem novac/neku stvar, pod odredjenim uslovima, ali ja se ne mogu baviti kreditiranjem sto je primarna djelatnost banaka i mko.
evo odgovoricu ti ja, postoje razlike, ali mi ekonomisti prelazimo preko njih u svakodnevnom poslu.
ugovor o kreditu se razvio iz ugovora o zajmu, a zajam i kredit su slicni, ali ne isti. svaki kredit je zajam, a obrnuto ne mora vaziti.
kod ugovora o zajmu zajmodavac moze biti bilo koje fizicko ili pravno lice, a kod ugovora o kreditu davalac kredita je samo banka/mko. dalje, predmet kredita je samo novac, a zajma mogu biti i druge (zamjenljive) stvari. a posto zakon o bankama mora biti u skladu sa zakonom o obligacionim odnosima, onda je kredit definisan zakonom o bankama, a zajam zakonom o OO.
e sad ima jos tu teoretisanja ali to vec spada u pravnu teoriju.
Sudijo,
Hvala na komentaru i na vremenu uloženom u pisanje posta koji govori o odnosima između zajmoprimca i zajmodavca što ja uopšte nisam osporio.
Kada smo već kod pravne nauke, onaj dio iste koji se odnosi na moju struku glasi ovako:
ZAKON O BANKAMA REPUBLIKE SRPSKE
II – Opšte odredbe
Član 2.
Niko ne može u svoje ime i za svoj račun primiti ili omogućiti primanje depozita u
novcu niti davati kredite na području Republike Srpske, ako nema dozvolu Agencije za
bankarstvo Republike Srpske (u daqem tekstu: Agencija) u skladu sa ovim zakonom.
Ovo znači da je naš @brkoug koji nema dozvolu Agencije mogao jedino posuditi novac svom poznaniku i toliko novca tražiti nazad.
Koja je prema pravnoj nauci razlika između zajma i kredita?
a upravo tu dolazimo do onog moralnog nacela koje je akcionar spominjao u postu 20.
buduci da me tema zaintrigirala, danas sam razgovarao sa pravnikom koji je izmedju ostalog bio sudija.
dakle, on tumaci ovako:
banka je dala kredit duzniku tj. korisniku kredita. on je odgovoran svom svojom imovinom za vracanje tog kredita. ta obaveza se prenosi i na njegove nasljednike, kroz raspravu ostavine. ukoliko duznik ne moze da vraca kredit, bez obzira na zirante, banka treba da tuzi duznika. u tom postupku ce sud utvrditi cinjenice, sta je potpisano, cinjenice zbog kojih duznik ne vraca kredit, koji je kolateral, itd.
zakonom je definisano da supruznik, roditelji i djeca duznika preuzimaju obavezu otplate kredita ukoliko to ne moze glavni duznik. sud raspravlja i pitanje imovine koju duznik ima, u svrhu naplate kredita. kad sve to utvrdi, ako se zaista pokaze da duznik, zajedno sa ‘povezanim licima’ tj. srodstvom, nema mogucnost da vraca kredit, niti ima imovine ili ima ali koja nije likvidna, tj. unovciva, sud moze da propise da teret (otplate) kredita pada na pleca ziranta.
medjutim, to je zirantu sporedni dug, drugim rijecima ta obaveza nije nasljediva, u smislu da ako zirant premine, da njegovi nasljednici ne nasljedjuju taj dug (sto sam danas i napisao, ne znajuci tacno pravno tumacenje, ali polazeci od zdravorazumske logike)! zirant za svog zivota moze da otplacuje dug, i to putem navedenog sudskog rjesenja, gdje sud moze da definise i dinamiku i uslove otplate kredita!
navedena osoba kaze da su banke preuzele ulogu sudova i da u cilju sto brze otplate kredita odmah idu na pozivanje ziranata na odgovornost, a bez da su iscrpile sve mogucnosti utuzivanja glavnog duznika i naplate duga od njega. iz tog proizilazi da ziranti mogu da tuze banku ukoliko banka direktno ‘svali’ teret kredita na njih bez prethodnog utuzivanja glavnog duznika.
nisam ja ni trazio podatke od covjeka, vec sam mislio, ako je vec pravnik koji se bavi privrednom tematikom, da mozemo mozda ostvariti saradnju…
@Sudija
Tebe je neko narucio, nisam siguran da ce Lemi doci do tvojih podataka, neke od stvari koje si iznio mirisu mi na agenciju, jer su meni to isto pricali ! pogotovo br.2
Bice da Vam ne odgovara ribanje po portalu ?
Sto rece jedan nas forumas: Vidis nema anonimnih na ovom portalu, ovjde se lako dodje do istine.
imate li mozda e-mail za kontakt?
ili, moj mail je
[email protected]
@lemi
br. 26
na tom sam kursu..
@optical
nemoj me pogrešno shvatiti,ali nemoj se petljati/komentarisati stvari koje ne znaš..pravo je nauka,a ne (tvoj/bilo čiji) stav..edukacije radi šaljem ti dio Zakona o obligacionim odnosima koji tretira ugovor o zajmu :
Glava X
ZAJAM
ODELJAK 1.
Opšte odredbe
Pojam
Član 557.
Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati posle izvesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.
Kamata
Član 558.
(1) Zajmoprimac se može obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu.
(2) U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
sudija zna posao, nema sta.
bavite li se mozda problematikom privrednog prava, pogotovo privatizacijom?
@bijedni penzioner
zakoni koji regulišu izvršenje na ličnim primanjima su zakon o izvršnom postupki i zakon o radu..ništa neobično za naš pravni sistem ovi zakoni su u koliziji,pa često možete čuti da “neko” kaže da se plata može “opteretiti” do 1/3, a neko do 1/2..i u pravu su obojica,jer ZoR predviđa 1/3 (uz određene izuzetke),a ZIP 1/2..ali da Vas to ne buni,ne radi se o mogućnosti za zaduživanje,nego o prinudnoj naplati..prosto rečeno,zakoni se nisu bavili činjenicom koliko ste vi “naivni” i koliko ćete se zadužiti,nego ako ste već toliko “naivni” oni će vam pomoći da vam banke ne uzmu i zadnji dinar..ovo što pišem je poprilično uopšteno,ima dosta (pod)varijanti koje život može nametnuti,ali u globalu mislim da sam odgovorio na Vaše pitanje..što se tiče KZ-a,kao krivično djelo predviđeno je samo davanje lažnih podataka (nešto poput obmane) prilikom dobijanja kredita,a KZ nije normirao u ostalom dijelu ovu problematiku..pa slijedeće staro pravno načelo nullum crimen,nula poene sine lege (nema krivičnog djela ni kazne bez zakona) mislim da ne bi bilo korektno vam rečenog zalaziti na teren krivične odgovornosti..istorija pamti tzv “dužničko ropstvo” kao jedan od vidova koji se oslanjaju na Vaš upit,ali to je druga (takođe opširna) tema,i apsolutno je zabranjena u današnjim pravnim sistemima (moguće da ima izuzetaka za koje ja ne znam :-)..u ostalom dijelu Vašeg pisanja se razumijemo,to sam i komentarisao pod br.21,jer kako sam naveo pokušao sam samo osvijetliti pravni osnov ove priče kako bi nadogradnja imala više smisla…
Sudija,
Tvoj komentar 21.
Niko osim ovlaštenih institucija t.j. banaka i MKO nema pravo da daje kredite već jedino pozajmnice na koje nije moguće obračunati i naplatiti kamatu.
Sudija?
Gdje su Zakoni koji regulišu koliko se može opteretiti lično primanje?
Slašem se, da je CRK samo neki vid uvida u ”stanje”, gdje je krivična odrovornost, Banaka, Agencije i Slavice sa DESET HILJADA KM PLATE.
TI IMAŠ NJENU 1/4, JA IMAM 1/50 SA vss I 40 GODINA RADNOG-PENZIJSNKOG STAŽA.
Narod, kao narod, zanemarimo tu činjenicu najviše ispašta, sa pravne strane gledišta ZOO i KZ, banka i famozni MKO nisu mogli odobravati kredite,kreditno nespososobnim klijentima, a posebno po osnovu kreditno nesposobnih žiranata.
OVAJ PROBLEM SEM PRAVNOG, POSTAO JE OPŠTE DRUŠTVENI PROBLEM DRŽAVE.
TADA SE SVA PRAVA STAVLJAJU VAN SNAGE I STUPA NA SWNAGU DRŽAVA SA SVOJIM INSTRUMENTIMA, POPUT OVE AGENCIJE GDJE DIREKTORI KOJI SE NE MIJEŠAJU U SVOJ POSAO IMAJU DESET HILJADA KONVERTIBILNIH MARAKA PLATU.
GDJE JE KONTROLA? ZOO NE POSTAVLJA PITANJE ”KREDITNE SPOSOBNOSTI”, ALI IMAMO DOTLE ĆITAV NIZ ZAKONA KZ I DRUGI BANKARSNI ZAKONI KOJI TO PROPISUJU.
A, MISLIM DA I OVAJ DIREKTOR S DEST HILJADA MARAKA PLATE RADI NA BAZI OVIH ZAKONA.
SUDIJA ŽELIM , VAŠ STRUČNI KOMENTAR, JER NISAM PRAVNIK OD GRAĐANSKOG I KRIVIČNOG PRAVA, BAVDEIM SE DRUGIM PAVNIM NAUKAMA, KOJA VRLO MALO IMA DORIDAR SA OVOM SFEROM.
POZDRAV I ŽELIM ODGOVOR I KOMENTAR.
Ja neznam gdje je granica razuma tim ljudima ili se radi o golim kriminalcima ili bolesnicima.Ljudski je covjeku pomoci u nevolji i biti zirant ali isto tako treba biti covjek pa svoj kredit uredno vracati.Ja sam digao kredit od 13.300 KM u Rajfajzen banci bili su mi ziranti jedan prijatelj ,snaha i surjak i ostanem bez posla a dug iznosi oko 18.000 sa kamatama,sve jednu ratu sam uplatio prije roka i to je sasvim normalna stvar,pa ko nemoze uzeti kredit i onda vracanje prepustiti drugom.Postoji plenidba imovine,treba prijeci na otimacinu kao sto onaj nevraca kredit tako mu treba i oteti a neubijati se zbog kriminalaca jer oni i nisu nista drugo.Drugi slucaj bio sam zirant kolegi sa posla na 3.000 KM ja sam i zaboravio da sam bio zirant,covjek uredno vratio svoj dug ostali prijatelji ja ga nikad nisam ni upitao za to.Najlakse je uzeti tudje pare i praviti se velika faca,to je za mene kao i da obijete banku i pokradete novac,tako to treba regulisdati u zakonu.Ljudima stradaju porodice,pa zar neko ima pravo ugroziti moju porodicu zbog svojih gluposti.Ja nikada ne bi ubio sebe vec onoga ko je kriminalac.
@lemi
mogu razumjeti tvoje pisanje,i “apel” da bankari razmišljaju dugoročno,da razmišljaju o “etici” itd..to se ne kosi sa pravom,nadopunjava se..ja sam se i uključio da bih bez sumnje osvijetlio pravnu stranu ugovora o kreditu i ugovora o jemstvu,što nikako ne isključuje postojanje i relevantnost pravila o kojima ti pišeš..ja sam se bavio samo stvarima za koje sam školovan,i volio bih da o etici pričaju školovani,o bankarstvu isto tako itd..tebi se obraćam jer sam sigurna da razumiješ šta želim reći,mada sam vidio da su i drugi posjetioci pisali slične stvari..
što se tiče zastrajelosti,reći ću ti samo ukratko,obaveza jemca zastarjeva kada i glavni dug,a potraživanja iz kredita zastrajevaju za 3 godine..to je baš,baš uopšteno i to jeste tema o kojoj bi se mogli ispisati mnogo redova,ali banke takvu grešku da dozvole da im potraživanje zastari u 99,99% neće dozvoliti..pokretanje sudskog postupka prekida zastaru (čl. 388 ZOO) itd itd..
@brkoug
predloženo neće “potencijalnog jemca” staviti u bolji položaj u odnosu da je samo jemac..pogovotu ti si napravio “grešku” jer si pare pozajmio bez kamate,a istu banci plaćaš kao korisnik kredita..i šta se može desiti,”pravi korisnik” tebi može na osnovu ovjerene izjave o beskamatnoj pozajmici vratiti samo glavnicu bez kamate,a ti kao “lažni korisnik redita” moraš banci vratiti i kamatu..za slučaj da si novce vratio banci kao jemac imao bih pravo na naplatu glavnog duga i kamate od glavnog dužnika..znači,u najgorem slučaju sam sebe si lišio iznosa kamate..nadam sa da tvoj “glavni dužnik” ne zna sve ovo..
@sudija
Po struci sam ekonomista, nisam pravnik. Ali ovaj “fenomen” sa žirantima ne gledam kao ekonomista nego kao čovjek. Zar je moralno (rizično očigledno nije..) od strane bankara plasirati kredite kreditno nesposobnim klijentima i istim takvim žirantima? Zar je moralno naplaćivati dug iz imovine pokojnog žiranta dok osnovni dužnik uživa u imovini koju je prebacio na člana porodice?
Ako bi stvar gledali očima običnog građanina, vidimo da se žiranti ubijaju jer ne mogu otplatiti tuđi dug. I to je problem koji treba hitno rješiti jer mislim da niko normalan neće reći da je to u redu. Licemjerno je od strane bankara jedan dan reći da su sami žiranti krivi što su upali u dug i ubili se, a sutradan se hvaliti poslovnim uspjehom banke. Gdje je tu Agencija, zakon, država, društvo, bilo ko?
Slažem se da je cijeli koncept liberalnog kapitalizma napravljen na nemoralnim pohlepnim osnovama. On “funkcioniše” dok se balon duva, ali kad pukne, opet će sirotinja sve da plati. Ali šta kad ta sirotinja ustane da se pobuni protiv svojih gulikoža, kako sad imamo u Grčkoj? Šta ako se žiranti umjesto ubijanja sebe okrenu ubijanju dužnika ili bankara, i ako to ne budu pojedinačni slučajevi? Hoće li i tada Bajić ili Injac da kažu kako bankarski sistem funkcioniše i kako nam je potreban institut žiranta?
Polovinom 2008. godine prijatelj me zamolio da mu budem žirant za kredit od 10.000 KM na pet godina. Imajući u vidu da banke u slučaju neurednog vraćanja i ne traže korisnika kredita nego žirante, predložio sam mu da tih 10.000 KM kredita piše na mene, da on bude žirant i da u sudu ovjerimo njegovu izjavu da sam mu dao 10.000 KM kao beskamatnu pozajmicu na pet godina. Nije mi se više obraćao, ali mi je prije dva mjeseca drugi prijatelj jadikovao da mu je banka aktivirala administrativnu zabranu u firmi za taj kredit.Mislim da onaj ko ima namjeru da pošteno vraća kredit može prihvatiti i moju varijantu.
osim toga, bilo bi interesantno vidjeti da li postoji zastara u slucaju ziranata/suduznika, da li isti ima pravo na tuzbu i po kom osnovu. ova oblast nije tako jednostavna, ima dosta ‘caka’ i krivina u zakonima…
u uslovima kreditne ekspanzije, jasno je da su banke i MKO imale interes da ‘pumpaju’ kredite. u dobrim vremenima se ne razmislja kako ce se kredit vratiti. poznata je stvar da su bankari placeni dijelom i premijski, odnosno po ucinku, pa je jasan motiv da se krediti guraju.
medjutim, dobra vremena su cini se zavrsena, i sada je bankarima akcenat ne na kreditnoj ekspanziji, vec na naplati kredita, i sacuvanju dostignutog kreditnog portfolia.
srecom pa je bankarski sektor u privatnim rukama, pa su se kako tako postovale procedure dodjele kredita. medjutim ako vec imamo udruzenja prevarenih ziranata, ubistva, i slicno, iako to mozda nije direktna, formalna odgovornost banaka, iste bi se morale zapitati sta se desava, jer ako se sindrom prevarenih ziranata pocne siriti dalje, ni bankama nece biti tako lijepo kao do sada.
ovdje se zapravo poklapa poslovna etika sa dugorocnim poslovanjem banke, jer nije eticno iskoristavati ziranta nekoliko puta, a onda ga dovesti u situaciju da mora ili da se ubije ili da zivi na prosjackom stapu placajuci tudje rate kredita.
kladim se da 99% ziranata nije svjesno obaveze koju prihvata, a to bi kreditni sluzbenici banaka morali jasno da obrazloze.
i iz ugla bankara, mnogo je bitniji obim plasniranih kredita, a ne broj (sta mi vrijedi ako sam plasirao 47 dobrih i 1 los kredit, ako je ukupna vrijednost 47 dobrih kredita 470.000 KM, a taj jedan problematican iznosi 1.000.000 KM)…
a pogotovo ako se desava da je bankama lakse da idu u naplatu kredita prema zirantima, umjesto da prvo iscrpu sve mogucnosti vezane za ziranta (aktiviranje njegove imovine, npr.).
Koliko ste kratko na portalu ? i o kakvom gadjenu Vi govorite ?
Inace ja sam malo duze na portalu.
@Bojan B.
bojane,ja sam na poratlu kratko,i nisam stekao utisak da su ljudi čije komentare srećem svakodnevno gadljivi na nauku,te da pružaju otpor novim (sa)znanjima..nemoj kvariti taj utisak..
Kada neko ne radi svoj posao kao treba, logično je da nema šta reći u javnosti. tako i Slavica, dobra plata, komfor u agenciji, lagodan život bez stresa. Pa što bi se ona sikirala i tako je došla po starnačkoj liniji, pa će tako jednog dana i otići.
Meni je drago da “sudija” vidi nacin kako se moze naplatiti od mrtvog covjeka ? Vidim da nema bas uvid u sve pravne akte ali mislim da cemo naci nacin, ako nista drugo donijti cemo novi zakon gdje se banke bez dvoumljenja mogu naplatiti i od mrtvog covjeka..? Toliko o pomenutom moralu !
Da, stoji cinjenica da je na dobrovoljnoj osnovi prihvatanje jemstva, ali sta nam to znaci kada imamo narusen normativni drustveni sistem ?
I upotreba droge je bazirana na dobrovljnoj osnovi, cak u nekim drzavama i zakonom dozvoljena..(Holandija)
Samo se postavlja pitanje da li je to ono sta hocemo, da li je to drustvo i sa takvim moralnim normama kojem stremimo ?
Ovdje se ljudi ubijaju ! jel to ok. po Slavici ?
A gore u tekstu odgovori bankara idu u cilju zadrazavanja instrumenata koji im omogucavaju vecu feleksibilnost pri plasiranja kredita,(klasika) naravno oni se nece odreci institucije ziranta, cak i ako je taj pojam mrtav na nasem trzistu.
A ove kratke izjave od strane Slavice Injac, govore samo o njenoj sposobnosti i mogucnosti da se nosi sa novonastalom situacijom.
Svaka joj cast ! Trebal bi malo izaci iz sjene, kao intelektualac iznijeti svoje stavove i na televiziji !
Ovi iz federalne agencije izlaze u javnost, dok se Slavica nigdje ne vidi sem na fotografijama..
@lemi
nisam siguran,ali mislim da banke na “većim” kreditima i danas zahtijevaju uvid u imovinu jemca (bilo to pravno ili fizičko lice)..
zaključci koje si naveo su sasvim korektni i tačni..
@lemi
kratak osvrt na upit br 8..
da se ja bavim ugovaranjem kreditnih poslova ne bih bog zna kako mario za pregled registra kredita,ukoliko mi neki drugi/ostali parametri govore da treba ući u taj posao..po zadnjem izvještaju cb bih (mislim da je objavljen na portalu) svaki 48. kredit fizičkom licu u BiH je u problemu..znači,47 ugovora o kreditu (sa lošim jemcima,lošim hipotekama,neobezbjeđeni itd itd..) funkcioniše korektno,a u vrijeme prije krize svaki (čini mi se) 73. da je bio u problemu..mislim da je ovdje i računica jasna,bez obzira što ja nisam te struke..dam 47 kredita, a jedan neka i padne,pa ako se šta i naplati dobro i jeste..samo je jedna,ljudska,istina-nemojte biti jemac ni bratu ako ćete se vraćanjem njegovog kredita osjećati prevarenim,za ostale (rođake,kumove,prijatelje…) da ne govorim..
pravom gledam da se bavim ne vise nego sto to moram…
dakle, iz toga proizilazi da zirant ni smrcu ne moze izbjeci svoja dugovanja prema banci, ukoliko ima imovinu ciji je titular (bio).
a zakoni na kojima se to zasniva, kako je to sudija objasnio, jesu zakon o obligacionim odnosima i zakon o nasljedjivanju.
iz toga dalje proizilazi da ce banke uskoro zirantima traziti i potvrde o vlasnistvu nad imovinom, kako bi smanjile rizik koji nastaje smrcu ziranta koji (mozda) nema vlastitu imovinu.
ostaje otvoreno moje pitanje, otkuda u BiH toliko veliki broj ziranata koji (ne mogu da) vracaju tudje kredite, ako su banke i MKO imale uvid putem CRK u kreditno opterecenje ziranata…
@akcionar
samo da malo pojasnim,ne znam koje si struke,ali iz mog ugla (nick je jasan) prosto je tvoje poimanje instituta jemstva..zakoni ne tretiraju samo odnos banke-korisnika kredita-jemca,pogotovu ne ZOO kao sistemski zakon..mogu shvatiti,ako nisi pravnik,da je za tebe ugovor o jemstvu vezan (samo) za kreditni posao (ili ti je to “prvi utisak”),ali to je daleko od istine i nikako se ne može prihvatiti kao tvrdnja/stav..apslolutno se slažem sa tobom,da banke ugovor o jemstvu koriste kao opciju dok bolju ne nađu,ali valjda sve tako funkcioniše..npr. vjerovatno i ti voziš jedan automobil,dok se ne steknu uslovi da kupiš bolji..ništa nije tako dobro da ne može biti bolje,i samim tim tvoja tvrdnja je tačna,ali vezati ugovor o jemstvu kao imenovan ugovor pozitivnog prava za kreditni odnos,i da ga se samo u tom svijetlu tretira (treba ga mijenjati,ukinuti itd..)to je apsolutno laički pristup nauci,i ja sam zbog toga reagovao..
@lemi
ne znam ni koje si struke,pa ti citiram zakon o nasljeđivanju rs
član 163.
Odgovornost nasljendika za dugove ostaviočeve
1) Nasljednik odgovara za dugove ostaviočeve do visine vrijednosti nasljeđene imovine.
nadam se da sam bio jasan,jer mislim da ti je jasno da je ugovor o jemstvu obligaciono-pravni ugovor koji proizvodi na jednoj strani povjerioca (u ovom slučaju banka) a na druoj dužnika (u konkretnom slučaju jemac…).
dok cekam odgovor sudije, jos jedan komentar. ako se na centralnom registru kredita vidi i status ziranata (jemaca, whatever), onda kako je moguce da su banke/MKO kod obezbjedjenja kredita prihvatale zirante koji su vec to ranije bili?
moguci odgovor jeste da su to stariji krediti koji su davani kada nije bilo CRK.
Banke i MKO samo koriste priliku da zarade na cinjenici da je narod neuk i lakomislen kada je u pitanju novac. Dok to gradivo ne savladamo kako treba, cerupace nas kako ko stigne. Krajnje je vrijeme da se shvati da zivimo u modernom kapitalizmu, a on je skoro sav zasnovan na prevari tj. kako drugog iskoristiti za sopstvenu dobit. Moral i nemoral jednako su u funkciji tog cilja.
sudija, na osnovu kojeg dokumenta banka moze potrazivati isplatu na osnovu zaostavstine pokojnog ziranta?
Složiću se sa sudijom da vlada sveopšta kriza morala u društvu, ali bankari su u tom kontekstu najmanje moralni.
Otpor bankara prema ukidanju institucije žiranta je motivisan jedino profitom. Čim nađu modalitet da zadrže nivo plasiranih kredita i bez žiranata, oni će odmah sami ukinuti taj instrument obezbjeđenja, iako im ga zakon omogućava.
Bankari su sa žirantima doveli u tešku poziciju stanovništvo, a na kraju krajeva i sami sebe. Ljudi su olako prihvatali da budu žiranti, a banke olako prihvatale žirante samo da plasiraju što više kredita. Danas su u problemu žiranti, a sutra će biti i banke. Neko ko je bio žirant 10 puta sigurno neće moći vraćati ni dio tuđih kredita. U toj situaciji bankama takav instrument obezbjeđenja ne vrijedi ništa.
Brat će teško odbiti brata da mu bude žirant, ali zato banka treba da ga odbije ako ovaj ne ispunjava uslove za to…
Ako ova problematika nije u nadležnosti Agencija za bankarstvo, onda ne znam zašto one uopšte postoje. Zar treba pola stanovištva da se poubija i banke propadnu da bi se neko pozabavio problemom?
@lemi
100% nije tačna tvrdnja da se ništa ne može naplatiti “od mrtvog čovjeka”..npr. ukoliko pokojnik ima dug i imovinu povjerilac će se svakako moći naplatiti iz zaostavštine pokojnika,s obzirom da su nasljednici univerzalni sukcesori tj nasljeđuju prava ali i obaveze ostavioca do visine nasljeđene imovine..ukoliko je “nesretnik iz Prijedora” imao npr. stan na svoje ime,banka će se sigurno naplatiti iz tog stana itd…u registru kredita se vide i jemstva,pa ako neko lice i ne može objektivno iz primanja pokriti predmetni dug,to ne znači da je zakon loš,nego da banka preuzima mnogo veći rizik..i tu je teza (po mom mišljenju) zamijenjena-ovo bih uvažio da je bankarski sistem sam po sebi slomljen,međutim on i ovako funkcioniše (kako tako)..samim tim nije ugroženo bankarstvo,nego socijala..tek kada bi gramzivost banaka (iako imaju uvid u crk) srušila/ugrozila sam bankarski sistem,bankama bi se ta činjenica mogla staviti na teret,ovako…to se upravo desilo preko bare,ili takvo što,koliko ja razumijem..kod nas još nije,i pitanje je da li će…
od mrtvog covjeka se nista ne moze naplatiti, to je bar 100% tacno. tacno je isto tako da niko nikoga nije tjerao da bude zirant, vec da je to dobrovoljan cin. medjutim, isto tako je jasno da se nije smjelo desavati da ljudi budu ziranti vise puta.
postoji centralni registar kredita pri centralnoj banci bih. tu se moze vidjeti kreditno zaduzenje, medjutim nisam siguran da li se tu moze vidjeti da li je odredjeno lice zirant ili nije. po pravilu, ako je neko zirant, on sam ima smanjenu kreditnu sposobnost. prema tome, ako je negdje postojalo centralno mjesto gdje se to evidentiralo, onda, ako su se postovale procedure, nismo mogli doci u ovakvu situaciju da imamo hiljade lica u bih koji su bili ziranti na nekoliko kredita, za koje, prema svojim primanjima, objektivno ne mogu pokriti.
mislim da je došlo da zamjene (nekoliko) teza u aktuelnoj temi,i to:
1. ukoliko jemac smatra da se banka može naplatiti od glavnog dužnika,zbog čega se ne naplati on,jer isplatom (dijela) duga on postaje povjerilac..znači,ako misli da se banka može naplatiti iz imovine glavnog dužnika,ne treba imati bojazan da on neće,u protivnom je jasno što banka aktivira ostale/sve instrumente obezbjeđenja,
2. ovo uopšte nije problem/greška/”glad” bankarskog sistema da bi se njime bavila abrs/fbih,udruženja za zaštitu potrošača itd..kriza je u društvu,kriza je morala/lažnih prijateljstava/kumstava/poslovnih partnerstava,čak i rodbinskih odnosa..”prevarni žiranti” jeste tema, ali njih nisu prevarile banke,nego rođaci,kumovi,prijatelji,drugovi..ovim problemom trebale bi se pozabaviti institucije kojih se tiču navedeni odnosi,i ako znaju šta sad..ako brat vraća za brata kredit,jer ovaj neće (a ima ih i takvih),to nema veze sa bankarskim sistemom,ZOO,abrs-om..nisam siguran da želimo ovom problemu pogledati u oči/nisam ni siguran da li uopšte shvatamo šta je problem,i samim tim ne tražimo rješenje tamo gdje je problem nastao..kao i svemu (pa i samom jemstvu) očigledno nismo u mogućnosti (sa)gledati “dalje od nosa”, a “do nosa” uvijek nađemo krivca/rješenje u Njima..neće nam biti bolje,ovako…
Ovi iz Agencije za bankarstvo FBiH bar pokušavaju riješiti problem, dok Slavici Injac i našim bankarima nije nikakav problem što hiljade ljudi plaćaju kredit za drugog, a ima ih koji se izvrše samoubistvo zbog nemogućnosti plaćanja tuđih dugova.
Pitam bankare zašto olako odobravaju ljudima da budu žiranti ako to njihova finansijska moć ne omogućava? Tačno je da je na dobrovoljnoj osnovi, ali valjda bi i banke trebale imati u vidu (sa stanovišta rizika) da im žirant koji i sam ima kredit i već je nekoliko puta bio žirant nije nikakav instrument obezbjeđenja…
Odgovor je jednostavan: Bankarima je samo stalo do profita, da što više kredita plasiraju i da ih naplate od bilo koga, a to što će propadati porodice, prijateljstva i kumstva, i što će se ljudi ubijati zbog kredita, to bankare ne zanima.
Podržavam ukidanje institucije žiranta, pa neka uzima kredit onaj ko ga može i vraćati. A bankari neka malo smanje svoju glad za profitom ako žele uopšte poslovati. Banke su tu radi građana, a ne građani radi banaka kako misli Bajić, Injac i lihvarska kompanija.