LRC Kreditni biro i M:tel potpisali ugovor o saradnji
01.02.2008. / 14:00
BANJALUKA, Generalni direktor Telekomunikacija Republike Srpske a.d. Banja Luka, Predrag Ćulibrk i u ime LRC Inženjeringa d.o.o Sarajevo, generalni direktor Adnan Hrenovica potpisali su danas ugovor o saradnji.
Prva faza finalizacije dogovora između m:tela i LRC Kreditnog biroa će biti regulisana potpisom Ugovora o posredovanju u naplati potraživanja, dok će potpisom Ugovora o ustupanju prava o korištenju podataka, u toku ovog mjeseca, saradnja biti zaokružena.
Nakon analize poslovanja i poslovnih procesa m:tel-a, izraženo je jedinstveno rješenje, koje će m:tel-u omogućiti da na tržištu Bosne i Hercegovine iskoristi dostupne mehanizme za jednostavnije, konkurentnije i prije svega sigurnije poslovanje.
Korištenjem LRC software-a i baze podataka o urednosti izmirivanja obaveza pravnih i fizičkih lica u BiH, m:tel-u će biti dostupan pregled zaduženosti pravnih ili fizičkih lica, te na osnovu njihovih platežnih navika, znatno olakšan proces donošenja odluka prilikom sklapanja Ugovornih odnosa.
Građani i firme sa urednom navikom izmirivanja svojih obaveza će povećati mogućnost bržeg, lakšeg i povoljnijeg pristupa kreditiranju. S druge strane, lica i pravni subjekti koji imaju lošu istoriju izvršavanja svojih finansijskih obaveza će biti izolovani kao rizični klijenti kod banaka, mikrokreditnih organizacija, JKP, Leasing kompanija, ali ostalih privrednih subjekata koji imaju ugovorne odnose sa LRC Kreditnim biroom.
Saradnja će podrazumijevati i procesuiranje neplatiša mtel-ovih usluga od strane nadležnih službi LRC-a.
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Naravno, da se otvorio maksimalan prostor za najrazlicitije manipulacije, al’ balkan je ovo.
Kod nas mozes ukoliko imas novaca pronaci i sta je moja baba vecerala 12. aprila 68 godine u 14 i 30.
@122
Ovo sto si naveo je jedan od primjera moguce manipulacije onoga ko ima necije privatne podatke ili podatke od firme. Tu su sirom otvorena varta za kriminal sirih razmjera..
Primjer, pregovaram u inostranstvu sa potencijalnim kupcem i pokusavam da prodam nas proizvod, kupac provjerava moje poslovanje i vidi da mi je promet pao za 50 posto uslijed recesije i uopste loseg stanja u nasoj privredi, te koristi tu dodatnu informaciju kako bi me uslovio i postigao bolji aranzman po njega.
Ja pitam, ko je mogao da proda moje informacije i bilanse na trzistu ? KO ?? SAMOM BOGU IH NEDAM, sem inspekciji i drzavnim sluzbama..!
Ma pitanje licnih podataka je definisano zakonom i ima da se postuje, a sada pitanje zasto se neko zaduzuje, vraca ili ne vraca svoje obaveze je nesto sasvim drugo. Sustina je da je LRC prikupljao licne podatke sto po zakonu nije smio da cini, a ne mogu se vaditi da nisu znali, ni oni, a ni mtel. Uostalom, oni su pametni i strucni.
Hipoteticko pitanje za Gojka i jazu:
Firma A duguje firmi B 1000 KM,
Firma B angazuje LRC za naplatu uz proviziju 30%
Firma A plati LRC u 50% da firmi B napise izvjestaj da se od firme A ne moze naplatiti vise od 10%.
Gdje je u ovom firma B, firma A, a gdje LRC u smislu zakona i profita?
jazavac,
Plaćam sve svoje račune redovno. nemam duga ni prema kome.
Jednostavno, ne osjećam se komforno, kad znam da m:tel prosljeđuje moje privatne podatke nekom d.o.o. preduzeću u Sarajevo. Pa ta firma ni ne posluje po propisima RS. Ovo je pitanje principa, a ne duga ili vozanja po gepeku. Za takve slučajeve još nisam čuo
Podrzavam u potpunosti! Placajte svoje racune i nemate brige. Ovo se samo lopovi bune.
@Gojko
Mislim da nije na mjestu da nam podmeces da je alternativa pravne drzave divlji zapad. LRC ili njihovi uterivaci dugova uzimaju toliku proviziju da se ne isplati njih angazovati, sem ako nisi voljan da se odreknes 50 posto sume koju potrazujes i plus dozivotno si ukljucen u kriminalne strukture,, od njih se ne mozes lako razdvojiti.!
Osim toga svi potrčali da ostave svoje podatke na Facebook a sada digli frku…
@122 Ne znam da li LRC voza u gepeku niti me to zanima. To neka istražuje policija.
Velika je sramota ove države što dozvoljava da takve firme opstaju ali privrednici nisu imali drugog izbora nego da se obrate sličnim firmama jer im jedino tako preostaje da naplate svoja potraživanja.
Jer ako države neće da se odrekne 17% PDV-a od nenaplaćenih potraživanja zašto bi privrednici odustali od svog dijela ???
58.043 (November 3rd, 2010 1:13 pm)
Podaci se prikupljaju i distribuiraju i za uredne platise. Znaci podaci o mojoj firmi koji su licni su dostupni svima koji plate, iako ja nisam duznik ili ukoliko sam redovan platisa.
Znaci uredno placaj i neces imati problema
56.Gojko (November 3rd, 2010 1:07 pm)
”A zašto ja nemam problema sa Mtel-om, LRC-om ? Zašto mene niko ne voza u gepeku?”
Po tebi znaci LRC voza duznike u gepeku.
A zašto ja nemam problema sa Mtel-om, LRC-om ? Zašto mene niko ne voza u gepeku?
Zato što uredno izmirujem svoje obaveze !!!
Da sud uredno funkcioniše i da privrednici mogu kulturno naplatiti svoja potraživanja ne bi ni postojale ustanove kao što je LRC. Osim toga, imao sam priliku da pogledam jedan takav izvještaj. Nije mtel jedini koji dostavlja podatke za LRC. RTRS prijavljuje neizmirene pretplate, toplana za grijanje, itd itd…
Mtel je jedini koji je javno objavio da je potpisao ugovor sa njima i to isključivo da bi naplatio svoja potraživanja a ne da nekoga blati.
Zato sam i napisao. Naravno, dok kod nas dodje do postivanja zakona, nasi unuci ce postati robovi sadasnjih prekrsitelja zakona. Ironija je da su zakone i kreirali oni koji ih najvise i krse. Cisto da zamazu oci sitnom narodu kako smo mi ipak pravna drzava. Valjda podrazumijevaju pod pravna drzava da su oni pravo u drzavi.
122, da napomenemo da i FI pravnih lica i preduzetnika predstavljaju tajne podatke i da se ne bi smjeli prodavati
@b191
Shvatam ja poentu, nemo potrebe za objasnjavanjem. Da nije KRIMINAL?
Ahhh…kad smo kod institucija koje raspolazu podacima da se dokacim malo i famoznog APIF-a.
Dragi nas APIF koji je nastao kako je nastao naplacuje prijem FI od pravnih lica, a poslije te iste izvjestaje prodaje kao na pijaci. Naravno ima APIF i bazu starih deviznih stedisa koji su verifikovali SDŠ pa umjesto da je stavi u odjeljak REGISTRI na svom sajtu, on to lagano prodaje u parcicima zainteresovanima. Al’ eto sve moze na brdovitom Balkanu.
Pitanje je s kim i kakvima mtel i dan danas stanca ugovore, kome proslijeduje podatke i sl. Sve je to neuhvatljivo, kao i struktura suvlasnika LRC-a.
Агенција за заштиту података дјелује отприлике двије године и извршила је контролу низа институција које располажу подацима грађана.
@Bojan B. Poenta je da LRC nema te podatke, nego im m:tel šalje, oni dalje prave bazu podataka. Agencija za zaštitu ličnih podataka MORA da kazni i m:tel i ostale koji podatke daju LRC-u bez pisane saglasnosti onih čije podatke daju.
Da li je Mtel-u sada jasno, poslije ovakve odluke Agencije za zastitu licnih podataka, sa kim su napravili ugovor?
@122
Jasno kao dan! samo kad su tu odluku trebali da donesu ? poslije 10 godina.. KRIMINAL!
Поента је да нико не смије да објављује личне податке грађана без сагласности грађана. Агенција за заштиту личних података је исправно поступила. Чак и подаци из Централног регистра кредита код ЦББХ могу бити доступни само уз претходну сагласност особе за коју се подаци траже.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/17792-Nezatieno-miliona-podataka-graana-kreditima-dugovanjima.html
evo ipak da mi se ne mucite
G2 i ostali pobornici utjerivanja duga
Agencija za zastitu licnih podataka je nalozila kreditnom birou LRC, da UNISTI bazu podataka o plateznim sposobnostima lica, ili da trazi ponaosob saglasnost za takve podatke. Radi se o 30 miliona podataka o raznim pravnim i fizickim licima. Slobodno proguglajte, mrzi me da vam kacim link.
Ja, kakos mo mi nepismen i nekulturan narod, stvarno bez veze napadate ovaj LRC i Alfa Faktoring.
Neka, iko navede na ovom portalu da su ljudi dolazili i prijetili silom?
Blebetanje, što neko reče i to je naša svakodnevica, uz dužno poštovanje, mnogim ovdjde komentatorima, ali brate nekada i ti ljudi nasjednu na kojekakve priče.
Pozz
@ja, ovdasnji
Evo i drugog pitanja, sto se vasi ljudi oblace u crno ? mozda ce i mtel preuzeti vas stajlnig ?
@ja, ovdasnji
ko su vlasnici LRC-a? Mozda onda stvari budu jasnije ;-)
@ja, ovdasnji
Sta ti treba od cinjenica ? samo reci..
@38
Tacno, mtel ima ugovor sa LRC-om, po tebi jos treba da ozvanice i sa Alfa Faktoringom ?
M-TEL ima ugovor sa LRC-om. ALFA FAKTORING nema nikakve veze ni sa M-TEL-om ni sa LRC-om. Dajte ljudimalo činjenica prije blebetanja.
Nije kriva BN televizija, kriv je sistem koji dopusta ovakve pojave.
I naravno, nikako ne podrzavam bilo kakav poslovni odnos sa ovakvim ili slicnim firmama, shodno tome i ja osudjujem MTEL sto ulazi u ovakve kriminalne aranzmane.!
Ne mogu vjerovati. Skidam BN televiziju sa daljinskog.
Covjek perfidno i prefrigano odradjuje poslove naplate pred citavom javnosti..!
Placanje usluga ”naplate potrazivanja”
http://www.youtube.com/watch?v=G41jrCjg-0Y
@srbin
Sa LRC-om ma nije nista sporno, samo sto su uzeli u svoje ruke sudsku i izvrsnu vlast, a to Sipa i druge sigurnosne agencije i policija tolerisu…!
@Gojko
Ma pusti porez i pricu od 17%, Ne moze Srpska kompanije slati kriminalce iz Sarajeva da naplacuju bilo sta od naroda!
Neko treba da leti iz mtela!
Ljudi pa ne mogu vjerovati da vi oko ovog raspravljate? Sta je sporno sa LRC-om????
Ljudi nikog ne tjeraju da bude korisnik njihovih usluga, oni izloze svoje proizvode, ako nekom ti proizvodi tj. usluge trebaju, platis i dobijes… cisto posteno. Isto kao na pijaci zene dodju donesu kajmak da prodaju, ti dodjes ako ti kajmak treba platis i nosis ako ti ne treba nece ti ga niko na silu uvaliti.
Sto se tice mtela, pa ocigledno je da je u pitanju kriminal, nije direktor m-tela potpisao ugovor zato sto mu te usluge trebaju, nego zato sto mu je neko rekao. Sta ce mtelu provjera boniteta klijenata, ko nece da plati presjeci zice i rijesen problem!
A to sto LRC ima betonske cizme koje oblaci onima koji ne placaju dugove i puste ih malo da plivaju, sta da radimo, kad uzmes pare moras vratiti, ako ne vratis moli boga da LRC nema tvoj broj betonskih cizama!
DAKLE, MOLIM VAS DA MI OBJASNITE STA JE PROBLEM SA LRC-om???
@ New approch
citat: “Pa zasto onda imate tako rizicno poslovanje, hocete da podijelite telefone dzaba i pod rizicnim uslovima pa potom ganjate ljude sa LRC-om..!”
A šta treba uraditi? Otpisati telefone i reći “J*** ga, nema narod para?”
Što se tiče RVI i duga situacija je žalosna. No nije mtel tome kriv. Mtel je već odavno platio PDV na sve račune koje je ispostavio. Dakle 17% od tih 1000KM su uzela gospoda iz UINO-a. Da pravnim licima država ne uzme PDV na sve račune bez obzira što ima nekih koji nikada neće biti plaćeni, ne bi ni oni toliko skakali da naplate iznose. Ovako moraju inače odoše na prosjački štap.
Sto si ti toliko uzrujan ? Sta hoces ?
Nisi ti u domenu. Ti si u zabludi.
I dalje lupaš. Daj malo konkretnije. Cifre, ili nešto slično.
Ti mislis da sam ja u domenu tvog strucnog ispitivanja ?
Sa Marketinskog gledista, najveca moguca greska za koju znam da je Mtel napravio od kako posluje pod kapom maticne kompanije iz Srbije je upravo sklapanje ugovora sa organizacijom kakva je LRC kreditni biro.
Dalje nisu mogli, zbog toga neko treba da snosi odgovornost.
Ostavka odgovornog mozda ne moze ni da ublazi stetu, a da je ispravi, to je vec nauka.
Tako se silne investicije ugroze seljacima i slabim kadrom na vrhu kompanije, vidim gore neko spominje 14 mil.
Daj primjer konkretan.
@20
Mislim da ti komentar nije na mjestu, LRC i pravosudni sistem se ne mogu porediti, znaci to nije isto!
@21
Otkud ti znas da to LRC ne radi ?
Dajte jedan primjer da je neko u ime LRC-a slao utjerivače i ja Vas sve vodim na večeru. Kakva gomila neukih budala.
LRC i opstaje zato što sudovi ne rade svoj posao. Puste da se firma zatvori a ostanu potraživanja povjerilaca. Osim toga prije par dana sam gledao da je čovjeku zaplijenjena tanjirača za traktor jer nije plaćao RTV taksu. Sud je izvršio zaplijenu imovine. Po čemu se ovo razlikuje od LRC-a?
Ma ne. Išao sam na stranicu (ovaj tvoj link odozgo), imaju kao na hiljade klijenata, neki su sigurno i odavdje, pa sam mislio da ima primjera kao meni su naplatili, mene opljačkali, mene posvađali sa partnerom, pripisali mi dug koji nisam napravio i slično…
Ne znam ljudi koliko je objektivno oplesti nekog samo zato što su oni tamo, a mi tu… Mene baš interesuje ovo, ima li neko neki konkretan primjer prevare ove firme, nekog poznanika ili “poslovnog partnera” kojeg su provozali, ili da su zvali, došli na vrata…?
Usto, Mtel je izdvojio oko 14 miliončića u svrhu marketinga i promocije, napali su federaciju, ljudi prelaze kod njih, investicija se mora zaštititi. Ne po svaku cijenu ipak, i zato pitam ima li KONKRETNIH primjera????
Zamislite situaciju, borac VRS invalid, tokom vremena stvorio je obaveze prema Mtel-u cca 1000 KM duga, ne place vec izvjesno vrijeme, navedena firma “Mtel” salje upozorenja, te na kraju angazuje LRC ili ALfa Faktoring kao koopreanta LRC-a.
Prvo zovu telefonom i prijete, a potom posjecuju duznika..
Kako bi trebao da odreaguje Borac-Invalid VRS ?
Pitam se ja onda za kog vraga sluze sudovi. Znaci, umjesto da sud bude taj koji rjesava ugovorne nesporazume, angazujmo utjerivace dugova. Treba ukinuti jedne ili druge.
@Gojko
Pa zasto onda imate tako rizicno poslovanje, hocete da podijelite telefone dzaba i pod rizicnim uslovima pa potom ganjate ljude sa LRC-om..!
Slati siledzije iz Sarajeva organizovano na klijente Mtel-a po meni je strasno!
Ovo mi lici na koncept poslovanja MKO.
Niko ne bi potpisao ugovor sa LRC-om da ne mora jer LRC nije džabe…
LRC je zakon. Sa neplatišama samo oštro jer kada ne rade sudovi onda neka barem rade siledžije.
@122
Što se tiče isključivanja telefona od strane Mtel-a-… To nije tako jednostavno. Dosta ljudi uzme mobilni telefon na ugovor. I oni njima isključe telefon. Šta dalje? Ni telefona ni para…
10000 korisnika x 100KM duga = 1mil KM a telefoni isključeni i pare nikada neće biti uplaćene. Iznos sitan za sud.
@b191
Tako bi trebalo da bude ali to nije tacno!
Imas njihov web-site pa pogledaj koje usluge nude, oni to ne kriju..!
Znaci pored ostalog nude izvansudsku naplatu.. uz primjenu samo njima poznatih metoda, a inace iste su im poslovna tajna.. “gepek, prijetnje, oruzje”…
Ljudi, vijest je stara skoro tri godine. Inače, LRC ne može da naplati nikakve dugove.
Zamislite nivo drustvene odgovornosti Mtel-a kada uposljava uterivace dugova tj. sklapa ugovor sa LRC-om na dugorocnoj osnovi, jel to njihova koorporativna odgovornost…?
EEee Srbi!
Kakve oni imaju neplatise? Pa dovoljno je da iskljuce telefon i to je to. Mislim da je ovo klasicno izvlacenje para iz Telekoma za potrebe suvlasnika LRC-a (bivsi ministri RS-a, FBiH)
Zar je mogao MTEL tako nisko da se spusti. Uvesti kriminalce u igru… mislim blago nama!!
Mtel je raskinuo ugovor sa Poštama Srpske o naplati računa, zbog previsoke provizije koje je Pošta uzimala, a sad su sklopili ugovor o utjerivanju dugova sa sarajevskom firmom.
Koja to firma iz Banjaluke radi za BH Telekom?
PS. Neka nama naše braće iz Srbije….
Od APIF-a svi mogu da dobiju podatke. Sramno, ali šta ćeš…
http://www.lrcbh.com/loc/
KAKAV MAMUTSKI KRIMINAL! I SVE SE OVO CITA KAO DA JE TO NORMALNO..
“Mustafa Dagoja je vlasnik Alfa Faktoringa, jedine legalne agencije za naplatu potraživanja u BiH”
Nije valjda da ima i onih nelegalnih ??
???????????????????????????????????????????
Oprez, mišići i kompjuteri u borbi protiv dužnika
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo
Naplata potraživanja putem sudova u Bosni i Hercegovini (BiH) je toliko nepouzdan metod da ga poduzetnici najradije izbjegavaju, te se snalaze kako znaju i umiju: bilo angažovanjem “mišićavih momaka” ili pak traženjem plaćanja unaprijed, po principu “čast svakom – veresija nikom”.
Kompanija za kreditni menadžment TCM Groupa, koja djeluje u više od 155 zemalja svijeta, u svom nedavno objavljenom izvještaju svrstava BiH u rang sa Bjelorusijom, Palestinom i Kubom po pitanju rizičnosti kreditiranja. U izvještaju se navodi: “BiH i Bjelorusija su europske zemlje gdje se povjerioci mogu oprostiti od svog novca.”
Naplata potraživanja je od kritične važnosti za sva preduzeća, a posebno za male privrednike, kaže Emir Medanhodžić, vlasnik agencije za poslovno savjetovanje ProBeneFit.
“Svako je svakome dužan”, kaže on. “Uzme robu i ne plati. Sudovi ne mogu jednostavno toliki broj da riješe. To se razvlači dvije, tri, pet godina. To je strahovit problem i ljudi odustaju od biznisa.”
Mnogi dužnici pokušavaju izbjeći plaćanje dugova tako što mijenjaju adresu firme, pa čak i njeno ime.
“Imam pun ormar sudskih taksi koje ne možemo naplatiti”, kaže Gara Šahinović, predsjednica Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Bihaću. “Ja kažem stranki često: zašto vi ustrajavate na tužbi – kad ga ne možete naći za ročište, kako ćete ga naći za naplatu?”
Sudske parnice su skup, dugotrajan i nesiguran način naplate potraživanja i zato su poduzetnici potražili djelotvornije načine.
Opasno zanimanje
Alternativno rješenje nudi četrdesettrogodišnji Mustafa Dagoja, bivši policajac i pripadnik specijalne antiterorističke jedinice a danas vlasnik jedine registrovane firme za naplatu potraživanja u BiH “Alfa faktoring”. Prije 10 godina Dagoja je u Travniku osnovao detektivsko-zaštitarsku firmu koja je vremenom prerasla u jedinu registrovanu agenciju za naplatu dugova u BiH.
Mustafa Dagoja je vlasnik Alfa Faktoringa, jedine legalne agencije za naplatu potraživanja u BiH.
Dagoja se hvali kako on i njegov tim, kojeg čine četiri uposlenika, te pet advokata i psihologa koji rade po ugovoru, uspijevaju prikupiti oko 70 posto dugovanja u ime svojih klijenata. Za svoje usluge naplaćuju do 30 posto iznosa potraživanja, u zavisnosti od visine i starosti duga.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su razgovarali sa četiri klijenta ove agencije čija imena su objavljena na njihovog web stranici. Dva klijenta su rekla da im potraživanja još uvijek nisu vraćena, a jedan od njih na to čeka više od godinu dana. Treći klijent je tvrdio da ne poznaje Dagoju, no možda je samo nastojao prikriti činjenicu da koristi njegove usluge.
Dagoja kaže da su njegovi uposlenici naoružani, ali da se služe isključivo zakonski dozvoljenim metodama. Novinarima CIN-a nije želio otkriti imena dužnika, niti im je htio dozvoliti da provedu jedan radni dan sa njegovim uposlenicima.
Rad svoje agencije Dagoja opisuje kao kombinaciju poslova savjetnika, medijatora i pravosuđa. Kaže da uz to Afla djeluje mnogo fleksibilnije nego državne institucije koje nemaju niti vremena ni živaca da se aktivnije posvete problemu.
“Naša privreda ne može krenuti naprijed dok ja dugujem tebi, on meni, ovaj onom i tako dalje, razumiješ”, kaže Dagoja. “Definitivno ne može.”
Ako nema veresije, nema ni dugova
Pojedini privrednici pokušavaju izbjeći probleme oko naplate dugova tako što djeluju preventivno.
Štite se poslujući po sistemu “iz ruke u ruku”, što pruža relativnu sigurnost poslovanja, ali i drastično usporava tok novca, razvoj firme i rast ekonomije u cjelini.
Borko Vrhovac, suvlasnik Drvne industrije Bor kaže da je jednom vodio spor protiv dužnika i da ne želi više ikad na sud.
“Bez obzira kakve dokaze imaš i kakav ugovor”, kaže Vrhovac,”to se razvlači po sudu godinama. Sad sam se obezbijedio i poslujem tako da robu isporučujem nakon plaćanja avansa koji je toliki da pokriva moje troškove.”
Naplata dugova na “nježniji” način
Kako bi se rasteretili sudovi 2004. godine je osnovano Udruženje medijatora u BiH, koje pokušava problem velikog broja neriješenih predmeta riješiti vansudskom nagodbom.
Od 2005. godine do danas, 33 medijatora iz cijele zemlje je posredovalo u 625 sporova od kojih su uspješno riješili 320. Pa ipak, ovo je tek kap u moru, posebno kada se uzme u obzir da je samo Općinski sudu u Sarajevu, zaključno sa 1. julom 2007. godine, imao 6.513 neriješenih privrednih sporova.
Reforma pravosuđa, donošenje novih zakona, poput onog iz 2004. godine kojim su uspostavljena privredna odjeljenja u 16 registarskih sudova širom BiH, ali i izmjene entitetskih Zakona o parničnom postupku skratili su vrijeme potrebno za rješavanje sporova.
“Prije toga nisam mogao riješiti niti jedan spor, ali od tada je malo bolje. To je moje iskustvo, ali ima razlika od suda do suda”, kaže advokat iz Cazina Omer Abdagić.
Usprkos tome, trenutnom dinamikom će sudijama Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu trebati sedam i po godina da riješe zaostale sporove.
Umjesto da ova odjeljenja primaju samo nove predmete, kaže Slobodan Pavić, advokat iz Bosanskog Novog, ona su odmah po osnivanju zatrpana sa više od 100.000 postojećih predmeta.
“To je najveća glupost. To je radio neko ko je mislio zlo ovoj državi i privredi”, kaže Pavić. On smatra da je zakon neefikasan i za to okrivljuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i Ured visokog predstavnika. Bilo bi pametnije da su stari predmeti ostavljeni tamo gdje jesu, a da se novi rješavaju po ubrzanoj proceduri, smatra Pavić.
Čak i da sudovi nisu pretrpani, i da rješavanje sporova ne traje godinama, ključno pitanje ipak ostaje neriješeno – izvršenje presude i naplata dugovanja. Sudovi imaju ograničen uticaj i ne mogu natjerati dužnika da plati dug. Poduzetnicima na kraju ostaje samo skupa moralna satisfakcija, jer im pored duga ostaje još i da plate sudske troškove i troškove advokata.
Slavko Simić, vlasnik fabrike obuće “Bross trade” iz Banja Luke jedan je od mnogobrojnih biznismena koji su dobili spor na sudu, ali i dalje ne mogu da naplate dugovanja.
“Ima presuda da oni moraju platiti i blokirani su im računi, ali ništa. Nema para”, kaže Simić. Dodaje da je 2000. godine imao potraživanja u visini od oko 70.000 do 80.000 KM, tada dovoljnih za kupovinu dva stana u Banja Luci. Čak i kada bi nekim čudom dobio taj novac, cijene su toliko narasle da bi danas za taj iznos mogao kupiti tek jedan i to manji stan.
Međutim, čak i kada sud donese presudu, dodatni problem predstavlja i nemogućnost ulaska u trag firmi kojoj treba uručiti rješenje. “Često ne možemo pronaći firmu da joj uručimo sudski poziv ili rješenje”, kaže sudija Šahinović iz suda u Bihaću. “Firme mijenjaju adrese i to ne prijavljuju.”
Do firmi koje su promijenile adresu sudovi nastoje doći objavljivanjem poziva i rješenja u novinama. No, to ne rješava problem izvršenja rješenja.
Skrivanje iza zakona
Brojne izmjene entitetskih zakona o registraciji preduzeća na kraju su koristile prevarantima. Vlasnici fiktivnih firmi jednostavno ugase firmu, a njenim brisanjem iz sudskog registra nestaju i svi dugovi. Čak i ako se uđe u trag osnivaču firme, oni odgovaraju samo do visine ulagačkog kapitala koji iznosi 2.000 KM.
“Otvore firme, zaključe pet-šest dobrih poslova i nestanu”, kaže sudija Šahinović.
Advokat Omer Abdagić kaže da je u velikom broju slučajeva dug nemoguće naplatiti. “Od 2004. godine do danas sam imao oko 15 takvih presuda. Jednostavno nema novca na blokiranom računu, firma nema imovine….” Kaže da je u jednom slučaju išao tužbom na privatnu imovinu vlasnika, ali da za takvo što treba pred sudom dokazati da je riječ o apsolutno čistoj prevari.
Neefikasno sudstvo samo podstiče sumnjive firme na prevaru, smatra Salih Alispahić, pomoćnik sekretara Biznis servis centra Zeničko-dobojskog kantona.
“Da znaju da ima institucija koja će to riješiti, oni bi se suzdržali od takvih djela”, kaže on.
Rješenja sa zapada
Poslovni savjetnik Medanhodžić kaže da u drugim zemljama naplata potraživanja ne predstavlja problem.
“Ako si u Americi na crnoj listi, gdje god dođeš niko ti ne da kredit, ni da kupiš, ni karticu da uzmeš. Ti si mrtav. Tako treba i kod nas dovesti”, kaže on.
Upravo to jedna firma iz Sarajeva pokušava napraviti u našoj zemlji.
Izvršni savjetnik Adnan Hrenovica i izvršni direktor firme LRC Inženjering Emil Kučković kažu da njihov kreditni biro ne koristi fizičku silu ili psihološki pritisak jer ne vjeruju u njihovu djelotvornost.
Napominju da se im se Dagoja, premda i sam utjerivač dugova, obraćao za pomoć pri naplati potraživanja.
Princip kreditnog biroa riješio je problem naplate dugova u mnogim zemljama kaže Adnan Hrenovica, izvršni savjetnik LRC Inžinjeringa.
LRC nerado koristi sudske parnice za naplatu potraživanja. Njihov najjači adut je baza podataka.
U njihovoj bazi podataka nalaze se informacije o 130.000 firmi iz BiH koje svakodnevno bivaju ažurirane podacima iz Centralne banke BiH. Njihovi programeri su tokom posljednjih sedam godina, koliko firma postoji, prikupili i objedinili informacije o klijentima i potraživanjima iz mnogih drugih izvora kao što su penzioni i zdravstveni fondovi, komercijalne banke, mikrokreditne organizacije, ambasade i javna preduzeća. Ovo je LRC-u dalo moć da dužnicima zagorča život.
Hrenovica objašnjava da ako niste redovan platiša, na primjer računa za komunalije, a želite podići kredit iz banke, dobiti kreditnu karticu ili kupiti auto na lizing kod klijenata LRC-a, oni će lako vidjeti vašu kreditnu historiju i vaše dugove, i odbiti vas.
LRC je putem baze podataka omogućio svojim klijentima da naplate dugove u rasponu od tričavih 1,65 KM pa do gotovo 220.000 KM. Na ovaj način su u 2007. godini klijenti LRC-a, uključujući toplane i vodovode, uspjeli naplatiti više od 9 miliona KM potraživanja.
Sistem također omogućava i kompenzacionu naplatu u slučajevima kada dužnici nemaju novca da vrate dugove.
Emil Kučković, izvršni direktor LRC Inženjeringa kaže da sistem kreditnog biroa na pomaže samo povjeriocu da naplati potraživanja već i dužniku da otplati svoj dug čak i kada nema novca.
Kučković objašnjava da ako dužnik nema novca kako bi izmirio dugove, a ima robu, mašine ili usluge koje može prodati, LRC tu informaciju prosljeđuje svojim mnogobrojnim klijentima i lako nalazi zainteresovane kupce. Na taj način dužnici mogu doći do sredstava kojima će vratiti dugove.
Uposlenici kreditnog biroa su se umorili od pokušaja da zainteresuju vlasti za donošenje zakona koji bi obavezao banke i državne ustanove da provjeravaju kreditnu historiju građana i preduzeća. Konkretnu podršku nisu nikada dobili.
Političari smatraju da je ovaj prijedlog samo način da LRC zaradi više novca. Partneri iz LRC se slažu da bi to bila jedna od posljedica njihovog prijedloga, no dodaju da bi se ovim prepolovio ogroman broj neriješenih sudskih sporova, a vlasti bi napunile budžet efikasnijom naplatom režija i doprinosa za radnike.
Ministar finansija BiH Dragan Vrankić nije odgovorio novinarima CIN-a na nekoliko puta postavljeno pitanje: Zašto ne koristimo ovaj sistem naplate potraživanja?
Preko politike uz dobre pare sve možeš dobiti.
KRIMINAL!!! Ljudi meni nije jasno a ni mnogim mojim kolegama, Kako LRC-kreditni biro dobija informacije od APIF-a te iste prodaje na trzistu! dok sa sa druge strane LRC bavi kriminalnim aktivnostima, uterivanja dugova, trgovanjem povjerljivim podacima i slicno ??
Kako privatna firma LRC dobija od drzavne agencija povjerljive podatke na osnovu koje zakonske odredbe ?, znaci, ko plati LRC-u
u svakom trenutku ima podatke o bilo kom poslovnom subjektu u BiH (bilansima, stanju racuna, pa cak i nekim trzisnim podacima) KAKO! ??