Pireus banka spremna da vrati kamate na ugovoreni nivo

05.05.2011. / 9:00

BEOGRAD, Nacionalna organizacija potrošača Srbije i grupa nezadovoljnih korisnika stambenih kredita Pireus banke juče su najavili da će pokrenuti sudski postupak protiv te banke zbog toga što je od 2008. godine samoinicijativno podigla kamatnu stopu sa početnih 3,9 na 6,9 odsto, pozivajući se na svoju poslovnu politiku. Međutim, samo nekoliko sati poslije ove najave, predsjednik NOPS-a Goran Papović izjavio je za Danas da je ova organizacija „na putu da razriješi probleme“ sa Pireusom, zbog čega je ocijenio da će i konferencija za novinare, koja je povodom podizanja tužbe trebalo da bude održana danas, najvjerovatnije biti otkazana.
Zbog toga što su pregovori sa rukovodstvom ove banke juče još bili u toku Papović nije mogao da precizira da li klijenti Pireusa i dalje zahtjevaju samo vraćanja kamatne stope na početnih 3,9 odsto, kao što je ranije bio slučaj, ili imaju i dodatne zahtjeve, ali je slijed događaja pokazao da je prijetnja tužbom očigledno imala daleko jači efekat na ovu grčku banku, nego svi mjeseci protestovanja i izražavanja nezadovoljstva putem raznih internet foruma i grupa na Fejsbuku, čemu su oštećeni klijenti do sada pribjegavali.
To je možda i stoga što su u Pireusu svjesni da je podizanje kamata iznad ugovorenih stopa zaista protivzakonito, ako nije vezano za neki realni kriterijum, što je Narodna banka Srbije više puta isticala, ukazujući na lošu poslovnu praksu pojedinih banaka koje posluju. Naime, kako je viceguverner NBS-a Mira Erić Jović ranije izjavila, prema Zakonu o obligacionim odnosima sve ugovorne obaveze moraju biti određene ili odredive. Ako neka obaveza nije odrediva, ona ne može biti primjenjena, a upravo je to slučaj svaki put kada banka u ugovor stavi odredbu po kojoj može da mijenja kamatu prema sopstvenoj volji, pozivajući se na svoju poslovnu politiku, uslove na tržištu i slične formulacije, koje joj daju diskreciono pravo da mijenja ugovor mimo volje klijenta. S obzirom da klijenti nikada ne mogu da znaju kakva će biti poslovna politika banke ili kako će ona tumačiti tržišne uslove, ovakve odredbe nisu prihvatljive u srpskom zakonodavstvu. Jedini način definisanja promjenljive kamatne stope je da se ona u ugovoru veže za neki egzaktni kriterijum, poput referentne kamatne stope NBS-a, LIBOR-a ili neke druge varijable, koja se može matematički izraziti.
Upravo zbog toga, novim zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji bi ove godine trebalo da stupi na snagu, ovakve odredbe će biti i direktno zabranjene, što je vjerovatno uticalo na to da Pireus banka ovog puta popusti pred pritiskom klijenata.
Ipak, činjenica je da je Pireus, koji se od svih banaka u Srbiji našao pod najžešćim kritikama zbog svoje kreditne politike, nakon podizanja kamatne stope na 6,9 odsto, počeo da je smanjuje, tako da je ona prije nekoliko mjeseci pala na 4,9 odsto. Veroljub Dugalić, predsjednik Udruženja banaka Srbije, nedavno je, braneći Pireus banku, istakao kako je na rast rate njenih klijenata najviše uticao skok kursa švajcarskog franka od 2008. godine do danas, dok je sama kamata imala komparativno mali efekat. On je tada istakao i da od svih klijenata koji su uzeli stambene kredite u švajcarcima, samo njih 44 nije prihvatilo ponudu Pireusa da besplatno prebace svoje obaveze u evre. Danas