Zašto su cijene električne energije i prirodnog gasa visoke?
10.11.2021. / 13:19
Foto: Pixabay
Pišu: Mr Ognjen Marković, dipl. ing. el. i Alija Mujčinagić, dipl. ing. el.
Četvorostruko poskupljenje električne energije i dvostruki rast cijena prirodnog gasa za samo 12 mjeseci zaokupljaju pažnju javnosti širom svijeta. U autorskom tekstu o ovoj temi pišu Alija Mujčinagić* i Ognjen Marković, član Upravnog odbora Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET), nezavisnog ekspertskog instituta koji okuplja stručnjake i pripadnike akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine.
- Prosječna cijena bazne električne energije na Evropskoj berzi (EPEX SPOT) u oktobru 2021. godine dostigla je vrijednost od 157 evra za MWh, a za isti mjesec 2020. godine iznosila je 39 evra za MWh.
- Uslijed deficita i zagušenja na interkonektivnim vodovima koji povezuju jugoistočnu Evropu sa centralnom odnosno zapadnom Evropom cijena na mađarskoj berzi HUPX dostigla je vrijednost od 189 evra za MWh u oktobru 2021. godine.
- Cijene prirodnog gasa su na berzama dostigle vrijednosti od 44 evra za MWh u avgustu do 71 evra za MWh sredinom septembra. U isto vrijeme prošle godine bile su na nivou 30 evra za MWh.
- Cijene CO2 su u oktobru 2021. godine dostigle vrijednosti oko 60 evra za tonu što je oko 30 evra više u odnosu na januar 2021.
Zašto su cijene električne energije i prirodnog gasa u Evropi višestruko narasle?
U nastavku su prezentovani najvažniji faktori koji su doveli do ove pojave.
Prirodni gas kao faktor rasta cijena električne energije:
- Intenziviranje ekonomskih aktivnosti nakon pandemije COVID-19, kao posljedica finansijskih podsticaja, imale su za rezultat povećanu potražnju energenata (prije svega električne energije i prirodnog gasa).
- Cijene gasa su ključni faktor koji utiče na cijene električne energije u većini zemalja EU-a, pa je povećanje cijena gasa jedan od osnovnih razloga trenutnog povećanja cijena električne energije.
- Povećana potražnja za prirodnim gasom dešava se u okolnostima: (i) smanjena proizvodnja gasa u Evropi, (ii) smanjenog dotoka gasa iz Rusije i nedovoljno napunjenih skladišta gasa u Evropi, (iii) povoljnije tržište za ukapljeni gas (LNG) u Aziji nego u Evropi tokom ove godine.
Navedeni faktori uzrokovali su napetost na tržištu zbog povećane potražnje i smanjene ponude, te posljedično i do rasta cijena gasa.
- Slaba hidrologija i manja proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prouzrokovali su potrebu za povećanom proizvodnjom električne energije iz gasa i iz uglja.
- Povećani troškovi proizvodnje električne energije iz gasa doveli su do toga da je početkom ljeta ove godine postalo jeftinije proizvoditi iz uglja, pa čak i sa povećanim cijenama emisija CO2, što je dodatno potaklo rast troškova proizvodnje električne energije iz uglja i cijena na tržištu.
Jesu li svi kupci u Evropi kupovali električnu energiju i prirodni gas po novim, visokim cijenama?
- Nisu, jer je značajan broj potrošača/snabdjevača imao dugoročne ugovore sa isporučiocima električne energije i gasa u kojima je definisan jasan odnos u pogledu cijena.
- Problem su imali potrošači/snabdjevači koji su se oslanjali većim dijelom na kratkoročna tržišta (cijene u prethodnim godinama na kratkoročnim tržištima bile povoljnije nego cijene postignute kroz dugoročne ugovore), pa su morali kupovati nedostajuće količine po ekstremno visokim cijenama.
Kako će cijene električne energije i prirodnog gasa u Evropi uticati na cijene u BiH?
Električna energija:
- Dešavanja na evropskom tržištu električne energije ne bi trebala uticati direktno na cijene električne energije u BiH jer: (i) Proizvođači električne energije u BiH ne plaćaju za emisije ugljen dioksida, što je jednim dijelom uticalo na rast cijena električne energije; (ii) Proizvođači električne energije u BiH ne proizvode električnu energiju iz gasa, čiji je rast cijena osnovni faktor rasta cijena električne energije u Evropi.
- Eventualno povećanje cijena električne energije u BiH bilo bi opravdano ako bi se izvršile promjene koje će dovesti do toga da cijena proizvedene električne energije u potpunosti odražava troškove proizvodnje (što trenutno nije slučaj) te zbog povećanja cijena opreme, repromaterijala i transporta.
- Kod određivanja novih cijena električne energije u BiH za domaće potrošače treba imati u vidu da se oni sklapaju na duži period (referenca ne mogu biti cijene na tržištu dan unaprijed), a vidljivo je iz analiza kretanja tržišta u Evropi da će se cijene gasa i električne energije nakon ove zime u srednjoročnom periodu stabilizovati na nižim vrijednostima u odnosu na današnje cijene.
Prirodni gas:
- Kako su (vjerovatno) ugovori koje Energoinvest sklapa sa Gaspromom o snabdijevanju gasom tzv. “forward” ugovori na jednu godinu, a gdje se cijena isporuke indeksira u odnosu na naftu (mijenja određenim formulama koje u nekim slučajevima uzimaju u obzir šestomjesečni period za koji se prosjek cijena nafte izračunava sa vremenskim odmakom od 3 mjeseca) to je vjerovatno da će doći do porasta cijena gasa koji isporučuje Gasprom.
Da li potrošačima u BiH prijeti nestašica električne energije i prirodnog gasa?
- Ne prijeti nestašica električne energije jer su domaći izvori za proizvodnju električne energije adekvatni u doglednom periodu. Izuzetak bi bio slučaj prelaska potrošača prirodnog gasa na korištenje električne energije kada bi dio potrošača mogao imati problema sa kontinuiranim snabdijevanjem električnom energijom.
- Ukoliko je ugovor Energoinvesta sa Gaspromom kvalitetan, ne bi trebalo doći u pitanje snabdijevanje prirodnim gasom, ali vrlo vjerovatno uz povećane cijene u narednoj godini zbog vezivanja cijena prirodnog gasa za kretanje cijena nafte. Izuzetak bi bio prekid rada nekog od ključnih gasovoda u BiH, Srbiji ili Bugarskoj/Mađarskoj.
Kako će se kretati cijene električne energije i prirodnog gasa u Evropi u narednom periodu, a kako u BiH?
- Finansijske institucije i konsultantske kuće u svijetu procjenjuju da će poslije zime 2021/2022. u narednim godinama doći do stabilizacije tržišta električnom energijom, ali će u prosjeku cijene biti više od onih po kojima se trgovalo u periodu 2017-2020. godina.
*Ognjen Marković je član Upravnog odbora RESET-a i predsjednik Savjetodavnog vijeća. Alija Mujčinagić je uposlenik Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Autor sudjeluje u projektu kao nezavisni istraživač. Gledišta koja su ovdje izražena su samo njegova i ne moraju se podudarati sa službenim gledištima DERK-a.
Tagovi: elektricna energijaRESET
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
