Capital.ba

Vlada troši budžetsku rezervu za “krpljenje rupa”

25.09.2015. / 13:39

BANJALUKA, U Budžetu Republike Srpske nema novca za plaćanje licenciranog softvera te je Vlada bila prisiljena da izdvoji 305 hiljada KM iz budžetske rezerve da bi izmirila obaveze prema Microsoftu, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba

Prema “Izvještaju o utrošku sredstava budžetske rezerve za prvih šest mjeseci 2015. godine” Ministarstva finansija RS, koji je u posjedu CAPITAL-a, Vlada je 18. juna Rješenjem broj:04/1-012-2-1247/15 sa budžetske rezerve prebacila 305.187 KM za „obezbjeđenje nedostajućih sredstava za realizaciju Ugovora za nabavku Microsoft licenci i usluga“.

Vlada je morala iskoristiti budžetsku rezervu, iako je plaćanje Microsoft licenci planirano iz redovnih prihoda u Budžetu RS za 2015. godinu u iznosu od 1.570.000 KM, kao što su bila i u 2014. i 2013. godini.

Da likvidnost budžeta RS rapidno pada i da se operativne mjere za njegovu stabilizaciju svode samo na konstantno pokrivanje manjka novca emitovanjem obveznica i trezorskih zapisa, pokazuje i trošenje budžetske rezerve koja ionako iznosi simboličnih 2,5 miliona KM.

Ministar finansija Zoran Tegeltija je nedavno obavijestio Vladu da je potrošeno skoro milion, a od tog iznosa Vlada je sama sebi realocirala čak trećinu sredstava.

Od ukupno raspoloživih sredstava, na osnovu rješenja Vlade Republike Srpske realocirano je 964.689 KM.

Pored plaćanja Microsoft licenci, Rješenjem Vlade od 12. juna ove godine Osnovnom sudu Banja Luka iz Budžetske rezerve dato je 481.821 KMza plaćanje naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i jednokratne rente Gradu Banja Luka u postupku dobijanja građevinske dozvole za adaptaciju postojećeg objekta i izgradnju prve faze novog objekta za Osnovni sud u Banja Luci“.raspolozivo budzetska rezerva

Ministarstvu uprave i lokalne samouprave su realocirana sredstva Budžetske rezerve, u iznosu od 120.000 KM kao inicijalna sredstava za konstituisanja Skupštine opštine Stanari i početak rada načelnika i opštinske uprave.

Ministarstvu prosvjete i kulture su realocirana sredstva Budžetske rezerve, u iznosu od 7.681,00 KM za plaćanje avionskih karata za odlazak deset učenika i jednog nastavnika u Moskvu, u ljetnu školu za proučavanje ruskog jezika i kulture, koja je organizovana u Gimnaziji Svetitelja Vasilija Velikog, u periodu od 15. juna do 3. jula 2015. godine.

Dakle 2/3 podijeljenog novca budžetske rezerve Vlada je utrošila na korištenje licenciranog softvera za računare za brojnu administraciju, izgradnju zgrade Osnovnog suda u Banjaluci, a svega 50.000 KM za takozvane podsticaj privredi jer su Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva realocirana sredstva Budžetske rezerve, u iznosu od 50.000,00 KM kao kaucija za kupovinu imovine „Novoteks“ u stečaju Trebinje od strane firme „Nikola Tesla“ Banja Luka.

Ovakvom raspodjelom sredstava budžetske rezerve obesmišljen je smisao njihovog postojanja, jer se ona trebaju koristiti za nepredviđene izdatke u budžetu i vanredne situacije, a to svakako nije plaćanje licenci čiji je trošak već planiran u Budžetu.

izvjestaj o budzetskoj rezervi

Namjena Budžetske rezerve

Zakonom je propisano da se raspored sredstava budžetske rezerve vrši u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske, kao i da raspodjelu sredstava budžetske rezerve, u toku fiskalne godine, mogu vršiti predsjednik Vlade, u iznosu do 40.000,00 KM i ministar finansija, u iznosu do 20.000,00 KM. Budžetska rezerva predstavlja dio planiranih sredstava budžeta koji se raspoređuje na osnovu posebnih odluka Vlade, a ista se mogu koristiti za:
a) pokrivanje nepredviđenih izdataka za koje nisu planirana sredstva u budžetu,
b) budžetske izdatke za koje se u toku godine pokaže da planirana budžetska sredstva nisu bila dovoljna,
v) privremeno izvršavanje obaveza budžeta usljed smanjenog obima budžetskih sredstava i
g) izuzetno za ostale namjene, u skladu sa odlukama Vlade.

CAPITAL: Siniša Vukelić

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Vlada troši budžetsku rezervu za “krpljenje rupa”

    1. On

      E moj Drax, pa si stvarno ogranicen. Ta prica da su svi stranci protiv nas je za totalne budale. Pogledaj malo te mrske nam strance, pogledaj kako zive njihovi gradjani a pogledaj kako mi zivimo.

      I u cemu je razlika? U tome sto njihove vlade rade svoj posao i tu su da razviju i unaprijede svoje zemlje, obezbijede bolji zivot svojim gradjanima.

      A sta nasa vlada radi? Pljacka nas ko volove.

      I onda ti dodjes i kazes ne valjaju stanci. E kamo srece da sam se ja rodio kao taj stranac a ti samo nastavi da crkavas ovde i pricas kako je to dobro.

      E NIJE dobro.

    2. Drax

      Sta ova vlast radi što prethodne nisu radile?samo se drugi ljudi tale i ništa drugo, očito niste vi utaljeni koji pljujete ili vas placaju ovi oji nisu utaljeni

    3. drax

      Jeste li i vi capital-ci dobili neke pare od stranaca da pljujete vlast ili šta je u pitanju???

    4. Propi

      Bas su propali.

    5. Baćuška

      1,5 miliona godišnje za plaćanje licenci. Prosječna plata jednog inžinjera u RS je oko 1200 KM. To je oko 2000 bruto.
      2000X12=24 000 KM.
      20 inžinjera po 48 000=480 000 KM.
      480 000 za 3 godine je otprilike 1,5 miliona. 20 inžinjera za 3 godine “čuda” napravi. Ali kad “budale” odlučuju šta je potrebno i koliko “licenci” treba kupiti, onda je sve moguće. I još to se plaća iz posebnih sredstava…

      Dno dna…

      • pero perić

        Da ali onda se niko ne može ugraditi