Uzgajivači ribe upozoravaju: Ribarstvo u RS diše na škrge
28.02.2011. / 8:10
BANJALUKA , Uzgajivači ribe u RS upozoravaju da su zbog velikih državnih nameta i minimalnih subvencija suočeni sa potpunim gubljenjem konkurentnosti na inostranom, pa čak i domaćem tržištu.
Naime, za svaki kilogram proizvedene ribe uzgajivači u RS moraju da plate vodonaknadu od 0,17 KM, dok u FBiH izdavajaju 0,04 KM, a Hrvatskoj cijena te državne dažbine za sektor ribarstva iznosi 0,02 KM.
Daliborka Pajdić, direktor prijedorskog ribnjaka Saničani, ukazala je da ovo preduzeće u prošloj godini nije uspjelo da plati iznos za vodonaknadu, zbog čega je ostalo i bez predviđenih podsticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 2010.
“Pored toga što treba da platimo najviše vodonaknade u okruženju, dobijamo i najmanje subvencije za proizvodnju ribe u regionu. Čak i da smo platili vodonaknadu, koja je za nas na godišnjem nivou iznosila 130.000 KM, uspjeli bismo na 800 tona proizvedene ribe ostvariti subvenciju vrijednu 60.000 KM, dok bi naše kolege iz branše u FBiH sa ovom istim proizvodnim parametrima ostvarile pravo na subvenciju od 320.000 KM”, kazala je Pajdićeva.
Ona je objasnila da Hrvatska ribu subvencioniše iznosom od jednu KM, a FBiH sa 0,40 KM po kilogramu proizvedene ribe, tako da u trenutnoj situaciji nikako ne mogu da postanu konkuretni ni na tržištu RS.
“Cijena ribe iz Hrvatske na našem tržištu iznosi tri KM po kilogramu, dok cijena koju mi smijemo da ponudimo kako ne bismo poslovali u minusu iznosi 3,50 KM. Bili smo primorani da spustimo cijenu na 3,20 KM, iako nam to nije isplativo”, rekla je direktorica Ribnjaka Saničani.
Veljko Buđen, direktor i vlasnik trebinjskog “Butreks ribarstva”, koje proizvodi pastrmku i najvećim dijelom izvozi na tržište Srbije, ocijenio je da je izražena konkurencija na tržištu ribe, dok je njena cijena niska.
“Cijena ribe naprosto je snižena zbog toga što je i kupovna moć stanovništva mala, a konkurencija među proizvođačima velika”, rekao je Buđen, dodajući da se za sada nekako uspijevaju održati na tržištima Srbije i Crne Gore.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS napominju da je vodoprivredna naknada obavezna za sve koji zagađuju vodu, pa tako i uzgajivače ribe.
Naknada po kilogramu se plaća u kaveznom uzgoju riba zato što nema mogućnosti mjerenja zahvaćene vode, a u vještačkim ribnjacima se naplaćuje po količini zahvaćene vode.
Da primarni proizvođači imaju razloga da budu nezadovoljni, prije svega zbog neizvjesnosti, potvrđuje i to da još nije poznata visina podsticaja za sektor ribarstva za ovu godinu.
U resornom ministarstvu kažu da su pregovori s više udruženja poljoprivrednika o pravilniku o podsticajima za 2011. godinu u toku. Nezavisne novine
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
“…U resornom ministarstvu kažu da su pregovori s više udruženja poljoprivrednika o pravilniku o podsticajima za 2011. godinu u toku….”
a već je mart, vrijeme za početak sjetve, uzgajivači cvijeća i povrća u plastenicima ne poznaju vegetativnu godinu, kod njih se uzgaja non-stop, postoje ozime kuluture, koje se skidaju već za 3,5 mjeseca, itd, sa druge strane niko od njih u svoje planove, budžete, ili sl. ne može još uvijek ukalkulisati neka sredstva od države, dakle ne može raditi planski, ne može stvoriti neku svoju strategiju uključujući neka sredstva fondova ili države, što u prevodu znači ne računaj na sredstva, a ako nešto i bude ostavi u rezervu ne znaš šta će smisliti da ta sredstva nadoknade, pa odrežu svakome neki novi namet. Tužno je kad oni usvoje budžet za 2 dana i tu ugrade i kredite i sredstva sa escrow računa i procjenjeni iznos prikupljenih sredstava od budućeg povećanja nameta,pa smanjenje stečenih prava, MMF i sve druge izvore, a onaj što stvara vrijednost ni 1.marta ne zna kakvi su mu parametri za planiranje ni kroz sredstva, ali ni kroz troškove jer uz sve to i stalno poskupljenje energenata ima i vlast koja je u zadnje samo dvije godine 3 ili 4 puta mijenjala Zakon o porezima i doprinosima!