Stepič: Tržište centralne i jugoistočne Evrope najperspektivnije
19.10.2012. / 17:44
SARAJEVO, Direktor Rajfajzen banke internešnel i predsjednik Nadzornog odbora ove banke u BiH Herbert Stepič smatra da je tržište centralne i jugoistočne Evrope najperspektivnije i da će tako ostati i u narednih pet godina.
On je u razgovoru sa novinarima u Sarajevu istakao da se u ovim područjima ostvaruje rast veći za dva odsto u odnosu na evrozonu i da tržište ostvaruje bolje rezultate nego u ostatku Evrope.
Prema njegovim riječima, istovremeno se u evropskim perifernim zemljama – Grčkoj, Španiji, Portugaliji…pojavljuje dužnička kriza. Odbacujući optužbe da su za tu krizu krive banke, Stepič tvrdi da je kriza nastala zbog loše vođene politike određenih zemalja više decenija unazad.
“Političari su dijelili bogatstvo koje nisu imali da bi dobili izbore. To nije bilo bogatstvo tih zemalja, nego uvezeni novac“ – pojasnio je Stepič.
Prema njegovom mišljenju, kriza u Grčkoj promijenila je paradigme i izazvala nesigurnost na finansijskom tržištu, rastresla čitavu situaciju i došlo je do promjene pravila za igru, što je uzrok sporog ekonomskog oporavka.
“Dugoročno će ekonomski rast biti veoma spor, ako ga uopšte bude. Razlog je u neizvjesnosti u zakonskim propisima EU i evropske monetarne unije. EU i monetarna unija osnovani su i širili su se iz čisto političkih razloga. Sada zvaničnici u Briselu moraju da usklađuju sve zakone i propise, jer to nisu uradili kad je to trebalo da urade. U budućnosti ćemo imati dugotrajan proces donošenja novih zakonskih propisa“ – tvrdi Stepič.
On smatra da su sadašnja vremena najveći izazov u bankarastvu, jer su se stvari potpuno promijenile. Naglasio je da kod bankarskih regulatora u Evropi vlada totalni nered, jer oni svakog mjeseca suočavaju banke sa novim zahtjevima.
Prema njegovim riječima, svi bankarski regulatori traže da banke ojačaju kapital.
„Taj zahtjev je najlakše ispuniti, jer kada imate dovoljno kapitala ne morate brinuti, ali to ne rješava problem“ – rekao je Stepič i dodao da su ovi zahtjevi regulatora u vrijeme sporog ekonomskog oporavka doveli do potpune promjene načina upravljanja bankama.
On je naveo da je kapitala sve manje i da sve je skuplji, da je likvidnosti sve manje i da je sve skuplja, što znači da su i glavni proizvodi banaka postali puno skuplji nego prije i da će cijene koje će banke naplaćivati za svoje proizvode značajno rasti u budućnosti.
Stepič je naveo da je Rajfajzen banci za iste proizvode danas potrebno duplo više kapitala nego prije 2008. godine, a da to donosi samo 50 odsto povrata na kapital.
“Moramo preduzeti aktivnosti u oblasti proizvoda i marketinga, odnosno klijentima moramo da nudimo proizvode koji zahtijevaju manje kapitala. To znači da moramo nuditi manje kredita. Očekuje se da naše klijente, umjesto kreditima, finansiramo obveznicima“ – istakao je Stepič.
Prema njegovim riječima, u Evropi postoje tri vrste banaka.
On smatra da prvu vrstu čine bankarske grupacije koje su najbolje, a to su one koje imaju dobre strategije, koje su orijentisane prema klijentima. U drugoj grupi su banake koje su finansirale periferne evropske zemlje u velikim iznosima i koje su zapale u probleme kada su i te zemlje zapale u probleme.
“Sve dok nije došlo do krize u Grčkoj, finansiranje vlada i država bio je dobar posao“ – naglašava Stepič.
U treću grupu on svrstava banke koje su imale lošu strategiju i menadžment, koje su poslovale na pogrešnim tržištima i održale se zahvaljujući povlasticama vlada svojih država i bavile su se spekulativnim poslovima. Srna
Tagovi: bankeevropaherbert stepicperspektivatrziste
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
