Sjetva skuplja za 40 odsto
11.04.2011. / 9:24
BEOGRAD, Srbija će ovog proljeća, kako procjenjuju stručnjaci i poljoprivrednici, imati jednu od najskupljih, najneizvjesnijih, ali i najsiromašnijih sjetvi u posljednjih nekoliko godina. Ovakva procjena, objašnjavaju stručnjaci, zasnovana je na tome što cijene goriva stalno rastu, znatno su povećane i cijene mineralnog đubriva, a u isto vrijeme, država još nije usvojila uredbe kojima se regulišu podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji.
U Srbiji bi, prema procjenama, ove godine trebalo da bude zasijano više od dva miliona hektara oranica. Najveći dio, 1,3 miliona hektara, zauzeće kukuruz, iza njega su soja i suncokret, koji zauzimaju po 150.000 hektara, dok će, zbog loših prošlogodišnjih iskustava, površine pod šećernom repom biti smanjene u odnosu na prošlu godinu, pa će ova industrijska biljka, umjesto 70.000, zauzeti 60.000 hektara.
– Prema proračunima, sjetva će biti skuplja za najmanje 40 odsto – precizira Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja poljoprivrede, Privredne komore Vojvodine. – Uz povećanje cijena, poljoprivrednici su izloženi dodatnom pritisku, jer Vlada još nije donijela uredbe o podsticajima, koje su, ranijih godina, uvijek u ovo vrijeme već bile usvojene. Zato ratari ne znaju koliko bi novca po hektaru trebalo da dobiju i hoće li, uopšte, tog novca i biti.
Upravo zbog toga, kako kaže Bugarin, gotovo je sigurno da će poljoprivrednici štedjeti na mineralnom đubrivu, pa i na sjemenu, i da će njive biti lošije zasijane.
– Kada se sjetva uradi „siromašno“, nema kasnije prihrane koja bi to mogla da ispravi – upozorava Bugarin. – Samim tim, vjerujem da ćemo prekinuti dobar niz koji smo imali s rodom kukuruza, a gotovo sam siguran da će i ostale kulture imati manji rod nego ranijih godina.
Miroslav Kiš, presjednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine, takođe upozorava na loše uslove za sjetvu.
– U vrijeme kada se svuda u svijetu ulaže u proizvodnju hrane, i kada su cijene poljoprivrednih proizvoda sve veće, naša država poljoprivrednike ponovo stavlja na posljednje mjesto – ogorčen je Kiš. – I pored toga, siguran sam da će njive biti zasijane, jer mi ratari jednostavno ne znamo a da ne zasijemo. Kako će biti dalje, to ćemo tek da vidimo. U Ministarstvu poljoprivrede smo dobili obećanja da će uredbe biti brzo usvojene, ali, pitamo se, šta znači to brzo. Mi imamo vremena još najviše nedjelju dana da čekamo. Kada taj rok prođe, bićemo u ozbiljnim problemima.
Kredit i kamata
Država bi, u ovoj situaciji, svim poljoprivrednim proizvođačima, bez obzira na to da li su u sistemu penzijsko-invalidskog osiguranja ili nisu, trebalo vrlo brzo da ponudi povoljne kratkoročne kredite, s regresiranim kamatama, koje bi mogli da dobiju preko zadruga ili organizatora proizvodnje – preporučuje Bugarin.
– Na taj način, ratari bi došli do neophodnog novca za sjetvu, a država bi bila sigurna da će ovaj posao biti urađen na vrijeme i da će Srbija imati dovoljno hrane. Novosti
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
