Potrebno raditi na mjerama za sprječavanje potencijalne nelikvidnosti

14.10.2008. / 14:11

LJUBLJANA , Jedan od najuspješnijih slovenačkih  finansijskih preduzetnika i nekadašnji član vladina strateškog savjeta za  privredu  Matjaž Gantar rekao je da bi vlada što prije trebala organizovati sastanak sa najvećim bankama, osiguravajućim društvima i kompanijama koje upravljaju tzv. uzajamnim investicionim fondovima, i raditi na mjerama za sprječavanje potencijalne nelikvidnosti koju izaziva globalna finansijska kriza.
 
‘Nijedna banka, osiguravajuća kuća ili uzajamni fond nisu za sada obustavili isplate, ali prvi koji bi to učinio mogao bi izazvati domino efekat’, rekao je Gantar u razgovoru za list  ‘Delo’, upozoravajući na potencijalni problem nelikvidnosti jer se događa da ljudi, želeći gotovinu, povlače svoje depozite i zatvaraju investicione portfelje.

Gantar, koji je na čelu financijske grupe KD Group, predlaže zato da država interveniše jačanjem berze, tako da ponovo otkupi akcionarske udjele u najvećim preduzećima poput Mercatora, sada kad je zbog krize njihova vrijednost niska, kako bi se investitori smirili i smanjila opasnost od nelikvidnosti.

Vlada Slovenije  garantuje, zbog finansijske krize u svijetu, bankarske depozite građana do neograničenog iznosa, a ‘Delo’ navodi da bi, više nego na slovenačke banke, kriza mogla djelovati na sistem slovenačkih investicionih fondova.
Prema podacima slovenačke agencije za tržište hartije od vrijednosti, u Sloveniji djeluje između dvjesto i tristo otvorenih uzajamnih investicionih fondova, u kojima 370.000 uglavnom malih investitora ima 2,1 milijardu evra sredstava.
Fondovima upravljaju najveće banke i osiguravajuća društva, brokerske kuće i finansijske ustanove, a jedna od jačih kompanija koje se time bave je i Gantarova KD Group.
Iako svoje investicije imaju raspršene na različita financijska tržišta, te u različite finansijske instrumente poput akcija i obveznica, vrijednost investicija u uzajamne fondove ove je godine zbog krize u svijetu pala na polovicu, pa se neki boje ‘paničnog’ istupanja iz tih fondova, što za sada nije masovniji slučaj.
Uz uzajamne fondove otvorenog tipa, u Sloveniji su česti i zatvoreni investicioni fondovi preko kojih se osigurava dio budućih penzija za zaposlene u pojedinim sektorima. Najveći takav fond osigurava buduće dodatne penzije za zaposlene u javnoj upravi.