Capital.ba

Olakšano kreditiranje mikrobiznisa u agraru

12.05.2008. / 8:15

BANJALUKA, Vlada RS je na inicijativu Investiciono-razvojne banke (IRB) olakšala uslove kreditiranja sitnih poljoprivrednika koji su se suočili s najviše problema u povlačenju sredstava iz Razvojnog programa RS.
 
Zainteresovani korisnici kreditne linije IRB za mikrobiznis u poljoprivredi bankama i mikrokreditnim društvima preko kojih se plasiraju njihova sredstva više neće morati dostavljati potvrdu o registraciji poljoprivrednog gazdinstva već samo dokaz da su podnijeli zahtjev i da ispunjavaju uslov za upis.
To je, navode u IRB, urađeno zbog tehničkih problema Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u procesu registracije poljoprivrednih gazdinstava. Usljed toga je, ističu, odobren samo jedan takav kredit i to zbog dobrovoljnog popusta jedne komercijalne banke.
“APIF do sada nije završio nijednu registraciju, što je zakočilo kreditiranje mikrobiznisa u poljoprivredi. Sada smo, pak, omogućili kreditiranje više od 12.000 potencijalnih korisnika koji ispunjavaju uslove za registraciju”, istakla je Mirjana Čomić, izvršni direktor IRB za plasmane.
Ona je naglasila da je porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, takođe, za povlačenje kredita IRB ukinuto ograničenje učešća u finansiranju projekta od 40 odsto, kao i obaveza dodatnog zapošljavanja. Pored toga, povećan je broj đelatnosti u agraru koje imaju pravo na grejs period i to na peradarstvo, gljivarstvo, pčelarstvo i cvjećarstvo.
Predstavnici poljoprivrednika smatraju, međutim, da to neće uticati na veći interes za podizanje kredita za mikrobiznis u agraru, navodeći da na bankarskom tržištu postoje jeftiniji zajmovi.
“Kamata na kredite IRB iznosi 7,3 odsto, dok komercijalne banke nude kamate ispod sedam procenata i kao uslov nisu postavljali registraciju gazdinstva, već traže hipoteku i jake žirante”, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Kao drugi problem ističe ograničenje iznosa kredita IRB na 50.000 KM, što je, ocjenjuje, “dovoljno tek za krpljenje domaćinstva, a ne za biznis”.
Na to su, naglašava Usorac, ukazivali Vladi RS tražeći sastanak na kojem bi iznijeli prijedloge za rješenje kako tog, tako i drugih problema koji muče poljoprivrednike.
U IRB ističu da postojeća ponuda banaka i mikrokreditnih društava za mikrobiznis u poljoprivreda, kao i za početne poslovne aktivnosti đelatnosti, zna biti jeftinija isključivo zbog subvencija kamata od strane lokalnih zajednica.
“Mi smo zbog toga pozvali sve opštine da sufinansiraju kamate po našim kreditnim linijama, ali smo dobili pozitivan odgovor samo od opštine Laktaši”, kazala je Čomićeva.
Kao razlog izostanka aplikacija za kredite IRB od tri odabrana mikrokreditna društva, navodi sporiju proceduru odobravanja sredstava i rigoroznije uslove kontrole namjenskog utroška plasmana u poređenju s vlastitim kreditima tih finansijskih organizacija.
“Korisnici dosta cijene brzinu odobravanja kredita, iako im mi nudimo neuporedivo manje kamatne stope”, ističe Čomićeva.
Vlada je ove godine za kreditnu liniju mikrobiznisa u poljoprivredi predviđela plasman 25,8 miliona KM.
Pomoć mladim bračnim parovima
Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS uskoro će za mlade bračne parove otplaćivati jedan procenat kamate na kreditna sredstva IRB, dogovorile su dvije institucije.
U IRB-u kažu da se s tim kreće nakon što resorno ministarstvo raspiše javni poziv za prijavu mladih bračnih parova koji su najviše zainteresovani za stambene kredite.Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!