Capital.ba

Neophodna posebna njega voćnih vrsta

22.05.2014. / 7:00

cacakČAČAK, Velika količina vodenog taloga i povoljne temperature za razvoj izazivača bolesti i štetočina zahtijevaju posebnu njegu svih voćnih vrsta, izjavio je juče dr Svetomir Stamenković, profesor univerziteta i jedan od vodećih stručnjaka za zaštitu bilja u Srbiji. 

“Tamo gdje su poplavljeni voćnjaci, mlade sadnice, zasadi jabuka, malina, jagoda neophodno je da se saniraraju štete, prvenstveno da se voda iscrpi, kako bi se gajene biljke oslobodile ako nisu uginule”, navodi on. Ukoliko su još u životu treba im pružiti prvu pomoć, tj.tretirati u cilju suzbijanja prouzrokovača bolesti i štetočina, savjetuje Stamenković.

On kaže da i u zasadima koji nisu zahvaćeni poplavama treba sprovesti određene mjere sanacije šteta. “Imali smo kišni period više od deset dana, mašine nisu mogle da uđu u zasade, nije moglo ni ručno da se interveniše.

Dakle, sada je neophodno i te zasade tretirati u cilju suzbijanja prouzrokovača bolesti i štetočina, obzirom na visok stepen vlaženja lišća, a danas su i visoke temperature”, kaže Stamenković. Profesor ističe da to pogoduje pojavama čađave krastavosti i pjegavosti . To je, prema njegovim riječima, ekonomski najznačajniji prouzrokovač bolesti na jabuci, a ukoliko proizvođači ne izvedu sada tretiranje ne mogu očekivati prinos.

“Parazit se veoma brzo razvija, zahvata lišće, a zatim i plodove. Takođe, mnoge štetočine su aktivne, utvrdili smo početak ljeta jabukinog leptira, breskvinog i šljivinog smotavca, a utvrdili i visoku brojnost lisnih vaši, koje se vrlo lako zapažaju u voćnjacima, povrtnjacima, na ružama, cvijeću i ukrasnom šiblju”, ističe profesor.

Stamenković kaže da kada proizvođači primjete i zapaze pomenute promjene treba da prijave stručnoj službi ukoliko nisu dovoljno sigurni koji će insekticid ili fungicid primjeniti.

Sa zaštitom biljaka se ne može oklijevati, ona se ne smije odlagati zbog toga što paraziti, prouzrokovači bolesti i štetočine ne miruju, budući da su aktivni čitavog dana i noću”, naglasio je on.

Kada su u pitanju pčele, neizvjesno je da li su preživjele.

“Ukoliko neko pronađe košnicu sa uginulim pčelama to treba da prijavi odgovarajućoj službi radi preduzimanja mjera sanacije štete i uništavanja takvih društava”, ističe profesor. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!