Capital.ba

Na branama malih hidroelektrana akumulirani milionski gubici

24.06.2022. / 9:30

BANJALUKA – Male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini koje su u proteklim godinama izgradili strani investitori posluju sa milionskim gubicima ili sa veoma skromnom dobiti.

MHE

FOTO: Agencije

Zaštitnici životne sredine smatraju kako je plaćena velika cijena za projekte od kojih nema velike koristi.

Na objektima koji su nepovratno promjenili izgled i karakteristike rijeka zaposleno je tek nekoliko radnika zbog procesa koji je automatizovan.

Korist za državu je takođe mala jer je porez na dobit skroman ili ga uopšte nema.

Preduzeće “EHE” iz Banjaluke u vlasništvu je austrijske kompanije “Kelag” i upravlja sa dvije hidroelektrane u Republici Srpskoj na rijeci Ugar u Kneževu. Svake godine od svog osnivanja, posluje negativno.

Iako je prošle godine imalo rekordne prihode od 5,9 miliona maraka prijavljen je gubitak od 689.576 maraka.

Generalno, kada se podvuče crta, gubitak preduzeća od osnivanja iznosi 23,8 miliona maraka.

Direktor Slobodan Lončar kaže kako rezultat ne pokazuje stvarno stanje.

Elektrane u vlasništvu “EHE doo” izgrađene su iz zajmova za koje se još uvijek otplaćuju kamate. Društvo ima pozitivan poslovni rezultat (EBIT) i plaća porez na dobit ali visoki rashodi kamata uzrokuju negativan ukupan finansijski rezultat društva”, tvrdi on.

Kelag je većinski vlasnik preduzeća “LSB Elektrane”, pod čijim okriljem radi postrojenje “Medna” izgrađeno u neposrednoj blizini izvora rijeke Sane na granici između Ribnika i Mrkonjić Grada.

Prihodi su i na ovoj centrali bili rekordnih 2,6 miliona, ali dobiti nije bilo. Zvanično, zaposlen je bio samo jedan radnik.

Ostvaren je gubitak od blizu 960.000 maraka čime je nastavljen negativan trend iz prethodnih godina.

Na brani ove centrale akumulirao se gubitak od skoro pet miliona maraka.

Kada je riječ o Federaciji BiH Kelag ima pet centrala kojima se rukovodi kroz firmu “Interenergo” iz Gornjeg Vakufa.

 Ono posluje po principu toplo-hladno, gdje jedne godine imaju dobit a druge gubitak. Ovu poslednju, 2021 su završili u skromnom plusu od 10.727 maraka, nakon gubitka od skoro četvrt miliona KM iz 2020. godine.

Velike gubitke prave i četiri centrale preduzeća “Intrade” Sarajevo u vlasništvu slovenačke kompanije “Petrol”.  Od osnivanja njihov minus je 12,5 miliona maraka.

Ni prošla godina nije bila izuzetak, kada je napravljen minus od skoro 400.000 KM.

Preduzeće EBH iz Sarajeva iza kojeg stoji austrijska firma “Energy Eastern Europe Hydro Power GmbH Judenburg” na području Zeničko-dobojskog kantona ima četiri male hidrocentrale.

Posljednje četiri godine posluju negativno sa ukupnim gubitkom od skoro 1,2 miliona maraka. Prosječni godišnji prihodi iznose 1,33 miliona KM, a ostvaruju se sa  četiri zaposlena radnika.

Austrijanci imaju svoje preduzeće i u Republici Srpskoj. Ono se zove “ERS male hidroelektrane” preko kojih upravljaju sa dvije centrale u ovom dijelu BiH i to u opštini Rudo.

One su nakon dvije godine gubitaka konačno ostvarile dobit od nepunih 170.000 maraka.

Oroz: Štete ogromne, korist nikakva

Robert Oroz

Koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH Robert Oroz podsjeća kako je u BiH  trenutno u funkciji 120 malih hidroelektrana a da je barem  još 353 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje.

“Sudeći po izjavama investitora, na kraju bi ih moglo biti i preko 600 što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane. Štete koje nastaju prilikom gradnje i rada ovakvih objekata ogromne”, kaže on.

Sa druge strane, dodaje Oroz, koristi za državu i društvo gotovo i da nema.

Ovakva elektroenergetska postrojenja su potpuno automatizirana tako da nema potrebe za prevelikom rednom snagom, dovoljan je jedan radnik samo da nadgleda”, zaključio je on.

Inače, prama zvaničnim podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) sve male hidreoelektrane su prošle godine proizvele svega 2,54 odsto od ukupno proizvedene električne energije u zemlji.

Generalno, BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši.

U 2021. godini proizvedeno je 17.055,44 gigavat časova, a u isto vrijeme je potrošenja je iznosila 12.170 gigavat sati.

CAPITAL: D. Tovilović

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Na branama malih hidroelektrana akumulirani milionski gubici

    1. Rale

      Pa nisu ni ti stranci budale, da posluju sa dobiti onda bi morali platiti i porez na dobit, pa je onda logično da malo nastimaju rashode i onda posluju sa gubitkom. Osim toga ni jedna firma sa zapada ovde ne bi uložila ni evro a da ne zna da ce joj se to isplatiti sa kamatom, tako da je ovo prica za malu djecu.

      • Petar Đoka

        Smijesna prica.

        Ove elektrane posluju sa minus. To je tacno.
        Posluji sa minus jer placaju ogromne kamate. To je tacno.

        Zaboravlja se pomenuti samo jedna mala cinjenica.

        Zajmovi sa ogeomnim kamatama su dobijeni uglavnom od maticnih preduzeca, preduzeca koja su u vlasnistvu maticnih preduzeca ili su na neki drugi nacin povezana sa investitorima.

        Na taj nacin bukvalno isisavaju svu dobit u maticne zemlje. Klasicni primjer transfernih cijena.

        Ne bi me iznenadilo da negdje u ugovoru ne postoji clan koji kaze da ce eventualni minus morati da pokriju lokalne elektroprivrede ili novac koji placamo za obnovljive izvore energije.

        Jos ce na kraju da nas tuze i po tome osnovu da naplate i zatezne kamate na ove astronosmke namjestene kamate.

        I da se ne lazemo. Sve to im je omogucila nasa vlast za sitnu proviziju.

        Sjecate se ukidanja poreza za termoelektrane koje je offshore student Đokić progurao kada je u rad pustena elektrana u Stanarima?

        Potpisom pera ostavio je budzet Republike Srpske bez 100 miliona km, uz smijesno obrazlozenje da to radi u cilju izjednacavanja uslova za sve termoeletrake bez obzira sto se i prosli zakon odnosio na sve termoelektrane….

    2. Honduras

      Nevažno je tko je investitor. Ako investitor mora da daje mito političarima da bi mogao poslovati normalno on negdje mora taj iznos mita namiriti. Svejedno je da li će taj izmos namiriti na teret radnika poreza ili iz nekih drugih izvora. Nijedan investitor ne investira da gubi ili da bude na nuli. Do sistema je. Ako stanovništvo izabere ispravne vlasti koje će implementirati ispravan sistem svi će biti sretniji i zadovoljniji osim kriminalnih političara i veoma malog broja kriminalnih investitora.