Capital.ba

Kusturičina režija Capitalnih ulaganja u „Andrićgrad“

02.08.2020. / 13:57

BANJALUKA – Osnivački ulog firme „Lotika“ Emire Kusturice u „Andrićgrad“ iznosi tačno 5.100 KM. Koliko je „Lotika“ naknadno uložila, to će biti stvar analize koju je pokrenula Vlada Republike Srpske. Portal CAPITAL.ba time se nije bavio, jer ti podaci nisu javni, a očito nisu dostupni ni drugom suvlasniku „Andrićgrada“ Vladi Srpske, inače ona ne bi pokretala proces procjene ulaganja, devet godina od potpisivanja ugovora o osnivanju.

Kusturica

Portal CAPITAL odbacuje sve optužbe i pokušaje demantija Emira Kusturice u izjavi koju je dao Novinskoj agenciji Republike Srpske – SRNI, a u kojoj objašnjava nešto što uopšte nije predmet teksta koji smo objavili https://www.capital.ba/vlada-ne-zna-koliko-je-ulozila-u-andricgrad-zatrazena-procjena/

U našem tekstu jasno navodimo da je osnivački kapital firme „Lotika“, 2011. godine  kad je potpisan Ugovor o osnivanju d.o.o. „Andrićgrad“ bio 5.100 KM, Vlada RS je uplatila 2.450 KM, a opština Višegrad 2.450 KM.

Objavili smo neke od javno poznatih ulaganja iz Budžeta RS, a sa ulaganjima Emira Kusturice nismo se ni bavili jer ona nisu dostupna niti su bila predmet teksta.

Kusturica kaže u izjavi agenciji SRNA da se „projekat „Andrićgrad“ nalazi u postupku dokapitalizacije i analize koliko je ko uložio u njegovu realizaciju“. Upravo tako, CAPITAL je pisao o osnivačkom ulogu, a Kusturica govori o nečemu sasvim drugom, koliko je poslije uložio, tvrdeći da je to neupitno, da bi potom potvrdio da se to tek treba utvrditi.

Nejasno je koji su motivi Kusturice da ne govori o onome što je napisano i izvrće činjenice ili je samo riječ o komentarisanju pogrešnog postavljenog pitanja od novinara agenciji SRNA kojoj nije prvi put da objavljuje „demantije“ vijesti i istraživačke tekstove portala CAPITAL, a koje nije ni objavila u svom servisu.

Ovo je samo jedno u nizu neprofesionalnog pisanja agencije SRNA i pokušaje „pranja“ ličnosti, funkcionera ili institucija koje spominju novinari CAPITAL-a u svojim tekstovima, a da nas nikada prije objave „demantija“ nisu nazvali za komentar ili provjerili da li je ono što smo napisali tačno.

A za kvalifikacije, koju je SRNA bez zadrške objavila u lidu svoje vijesti, da se radi o „dva privatna medija u Republici Srpskoj (drugi je BN portal koji je prenio našu vijesti), koja su pod kontrolom stranaca…“, ozbiljno razmišljamo sa svojim advokatskim timom da te tvrdnje Emir Kusturica dokaže na sudu.

Redakcija

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Kusturičina režija Capitalnih ulaganja u „Andrićgrad“

    1. Direkt

      Hoće, ali očigledno na štetu drugih, kao i na štetu razvoja uopšte, pošto ako recimo jedan napreduje, a njih recimo deset ide nazad, to je samo drugi naziv za propast i to veliku propast. Ako je Kusturica uspješan i kao biznismen, neka se mane novca poreskih obveznika, pa da vidimo da li bi uspio da sagradi Andrićgrad, pošto lako je tuđim novcem biti uspješan privrednik.

    2. alo pozega

      redakcija, ukljucite se malo. ima li retroaktivne dokapitalizacije, a ? ima li ogranicenja kod konverzije duga u kapital, a ? dajte malo ozbiljnosti. pusti senzacionalizam

      • komentar

        Kao termin, retroaktivna dokapitalizacija ne postoji. Istina, odluka se može donijeti retroaktivno, ali kad je ta opcija prethodno definisana. Kad vlasnici udjela dolaze iz javnog i privatnog sektora, zna se ko je uvijek “donji”. Kod nas, predstavnici javnog sektora lako nadju zajednički jezik sa privatnim sektorom, zna se na čiju štetu.