Kazna Raiffeisen banci rasplamsala rat bankara i kripto tržišta u BiH
09.12.2022. / 14:00
-
Raiffaisen banka uz kaznu od 250 hiljada KM mora izmijeniti interne akte
-
Niz banaka pod sličnim optužbama na sudovima u BiH
-
Bankari u BiH smatraju da je kripto tržište prevara, ali gube parnice
BANJALUKA – Odluka Konkurencijskog vijeća da novčano kazni Raiffeisen banku jer je otkazala saradnju klijentu koji se bavi kriptovalutama, usput je, što je vrlo važno, obavezujući da izmjeni i prilagodi svoje akte, ponovo je razbuktala rat između bankara, trgovaca i investitora u digitalnu imovinu.
Foto: Pixabay
Dok se Raiffeisen banka ne mire sa tom odlukom, druga strana se nada da bi ovo mogao da bude temelj za uspostavljenje novih odnosa između njih i banaka.
Dan nakon što je CAPITAL pisao o ovom slučaju, naši sagovornici koji su na suprostavljenim stranama različito tumače ono što se desilo, a ne djele ni stavove kada je budućnost u pitanju.
Podsjećamo, Banku je prijavila kompanija “Digital Asset Managament” (DAM) iz Banjaluke, koja preko platforme “BCX” prodaje, razmjenjuje, trguje i upravlja digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama.
Oni su sa “Raiffeisenom” imali ugovor o poslovnom računu koji je banka bez ikakvog obrazloženja raskinula, nakon što je prethodno više puta odbila da prihvati novac koji je “Digital Asset Managament” trebao da dobije sa poznate svjetske berze kriptovaluta “Payward LTD”.
Raiffeisen: Žalićemo se!
U “Raiffeisen banci BiH” su nam kazali kako će iskoristiti sva pravna sredstva prije nego što se povinuju i ispoštuju odluku Konkurencijskog savjeta.
“Banka postupa u skladu sa važećim regulatornim okvirom te naročitu pažnju posvećuje opreznom bankarskom poslovanju, što podrazumijeva i propise o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Na taj način, štitimo naše sadašnje i buduće klijente, preveniramo potencijalne zloupotrebe te doprinosimo široj zajednici u borbi protiv svih oblika finansijskog kriminala. U konkretnom slučaju, banka će iskoristiti odgovarajuće pravo na pravni lijek kod nadležnih institucija”, kazali su nam oni.
Raiffaisen banka, FOTO: Capital
U kompaniji “Digital Asset Managament” (DAM) puno su optimističniji kada je ova problematika u pitanju.
Prema njihovoj ocjeni, Odluka Konkurencijskog savjeta je jasna i nedvosmislena.
Njome je banci naloženo da svoja interna pravila kojima zabranjuju transakcije povezane sa kriptovalutama usklade sa Zakonom te da izbrišu odredbu zabrane iz svojih pravila i omoguće svim klijentima koji se bave u ovom slučaju kriptovalutama normalno poslovanje.
Očekuju da joj se svi prilagode.
“Očekujemo da i ostali zakonodavni i pravosudni organi ali i regulatori na osnovu kako ovog rješenja Konkurencijskog savjeta tako i postojećih zakonskih rješenja donesu odluke i formiraju uslove da se čim prije relaksira veoma kompleksna situacija u kojoj postoji jaz između banaka kao ovlaštenih nosioca platnog prometa i pravnih lica koje se bave ovom djelatnošću na način da se sada Zakonom definisana djelatnost obavlja bez opstrukcija i diskriminacije te da u skorije vrijeme dođe do normalizacije poslovanja sa svim bankama u BiH”, kaže Nikola Klak iz ove kompanije.
On dodaje kako DAM vodi više sudskih postupaka protiv banaka u zemlji koji se uglavnom svode na iste okolnosti kao što su odbijanje transakcija, odbijanje otvaranja računa i gašenje istih.
Klak kaže da je u ovom postupku koji je vođen pred Konkurencijskim savjetom BiH, branjeno pravo na poslovanje u skladu sa zakonom i vođena borba protiv diskriminacije djelatnosti.
“Konkretno, ovo rješenje je potvrdilo da se Banka stavila iznad zakona i samovoljno zabranila poslovanje subjektima koje se bave ovom djelatnošću. Osim kazne za ovakvo postupanje, za nas je značajno i to što je Konkurencijski savjet naložio banci da uskladi svoje poslovanje sa važećim zakonodavstvom i da izbriše zabranu ove djelatnosti u internim pravilima te omogući svim subjektima koji se bave ovom djelatnošću normalno poslovanje odnosno korištenje transakcijskih računa i vršenje transakcija. Samim tim ovo rješenje smatramo korakom u pravom smjeru da se što prije prestane sa diskriminacijskom praksom pojedinih banaka po pitanju poslovanja u ovoj oblasti”, rekao je Klak.
Bankari tvrde da se lovi u mutnom
Međutim, bankari u BiH kriptovalute, kao i sve ono što se oko njih dešava posmatraju sa velikom dozom skepse, a one koji se njima bave posmatraju kao “lovce u mutnom”.
Da se stavovi nisu promijenili, potvrdio nam je i direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.
“Neko sposoban i dovoljno bogat je počeo proces razvoja blockchain tehnologije kojom su se unapređivale kripto valute. Ta ekipa je izabrala marketinški genijalan potez i nazvala imovinu valutom. Istina je da kriptovalute mogu biti sve samo nisu i ne mogu biti novac”, kaže Kutle za CAPITAL.
Iako se vrijednost kripto – novca mjeri u desetinama hiljada dolara, prema Kutleovoj teoriji, on je skoro pa bezvrijedan.
“Stvarna vrijednost Bitcoina kao najpoznatije kriptovalute u koju su uključeni najbogatiji i najuticajniji igrači, odnosno Veliki kitovi je 0,36 dolara. Ostalo su napuhali ti moćnici. Oni određuju pravila igre, diktiraju cijenu i zarađuju. Treba napomenuti da su tu mogućnost zarade osjetili mnogi “stručnjaci” pa je do sada stvoreno više od 4.000 kriptovaluta, ali samo par onih, gdje su uključeni veliki igrači, zarađuje”,njegov je stav.
U samo godinu dana dvije banke su kažnjene zbog kriptovaluta, odnosno zbog otkazivanja saradnje firmama čije je poslovanje oslonjeno na njih.
Prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine, a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.
Riječ je o najvećem kriptovalutnom sporu u Evropi koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je sad pred drugostepenim sudom.
Kutle vidi veliku sličnost u oba slučaja.
“Tržište kriptovaluta pada pa se javlja drugi tip igrača koji pokušava zaraditi na izmišljenim problemima sa gubitkom zarade koju nikad nisu, niti mogu imati. Na taj način je dobijena presuda protiv Unicredit banke. Kad nepismen čovjek pročita presudu vidjeti će da nema ni jednog argumenta za takvo što, ali presuda je donesena”, zaključuje on.
Ponuda i potražnja diktiraju vrijednost
U “Digital Asset Managament” se slažu sa tezom da kriptovalute nisu novac, ali dodaju da su one vrlo efikasno, brzo i pouzdano sredstvo razmjene vrijednosti, te predstavljaju novi i inovativan finansijski instrument na tržištu kapitala, čija se vrijednost i promet mjere u hiljadama milijardi dolara.
Međutim, stav Kutlea o tome da je Bitcoin, kao najpoznatija kriptovaluta bezvrijedan, smatraju potpuno pogrešnim.
Naime, prema njihovim riječima, na slobodnom tržištu, bilo da je riječ o robi, uslugama, devizama, nekretninama, vrijednosnim papirima, dugu ili kriptovalutama, vrijednost diktira isključivo ponuda i potražnja.
“Cijena Bitcoina je formirana na svjetskim berzama i niko ne može da je diktira. On nije nastao sa namjerom da se na njemu „zarađuje“, već da bude sredstvo za čuvanje i prenos vrijednosti i informacija, te je njegova uspješnost u tom smislu i dovela do povećanja tražnje, a samim tim i povećanja cijene”, kaže Nikola Klak.
On dodaje da, kao i u svakom segmentu tržišta postoje pokušaji kopiranja, zloupotrebe i prevare neupućenih i naivnih, ali paušalno izjednačiti kriptovalute sa prevarom je za njega isto kao i izjednačiti sve banke sa Jezdom i Dafinom.
Republika Srpska se otvorila prema kriptovalutama
Podsjećamo, u Republici Srpskoj je odnedavno na snazi dopunjeni Zakon o hartijama od vrijednosti koji definiše i pojmove kriptovaluta ali i pružaoca usluga na tržištu kriptovaluta, te je samim tim i definisao ovu djelatnost.
Taj Zakon kaže da je virtuelna valuta digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica pretvaraju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati , prenositi i čuvati elektrosnkim putem.
Definisan je i “pružalac usluga” gdje se navodi kako on čuva i upravlja virtuelnim valutama u ime trećih lica, organizuje platformu za trgovanje i mijenja ih u zakonsko sredstvo plaćanja.
Upravo ovaj zakon imao je velikog uticaja na konačnu odluku Konkurencijskog savjeta BiH u cijeloj ovoj priči.
“Ovim zakonskim rješenjem je prepoznato da u BiH posluju privredni subjekti koji se bave trgovinom i posredovajnem u trgovini digitalnom imovinom, da fizička i pravna lica prihvataju virtuelnu valutu kao sredstvo razmjene i njome trguju elektronskim putem, te je očigledno da dalji razvoj digitalnog tržišta ima takvu progresiju koju je teško pratiti i staviti u zakonski okvir momentom nastanka i primjene fintech tehnologije”, bio je jedan od njihovih zaključaka.
CAPITAL: D. Tovilović
Tagovi: kaznakonkurencijski savjet bihkriptovaluteRaiffeisen banka BiH
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zato su oni JAKO POŠTENA BANKA, varaju ljude i TELEFONOM ZAKLJUČUJU UGOVORE za pakete svojih usluga, te polise osiguranja, bez ikakvog potpisa i saglasnosti klijenata, samoinicijativno im skidaju novac sa računa, to je zakonski regularno?!? To nije za kaznu, to je za zatvaranje. Da se napravi udruženje oštećenih građana od strane Raiffeisen banke, istisnuli bi ih sa tržišta.
Reiffaisen je sprecavao investicije nas obicnih smrtnika. Sustinski su komandovali sta mozes i sta ne mozes sa svojim oporezovanim parama. Krsili su zakon i to dobro znaju.
Izgovori kao sto su “bitcoin nije prava valuta” su licna misljenja koja nisu uskladjena sa stvarnoscu i ne bi trebali diktirati objektivnu polisu ka kriptovalutama. Trebalo je napraviti istragu i vidjeti koliko ljudi su ovako ogrijesili i adekvatno kazniti
Tačno je da se bankari ponašaju zelenaški, uvijek i svugdje…
Ali nije mi jasno zašto ovim koji tvrde da je kripto valuta uopšte trebaju banke za njihove transakcije, ako su oni altertnativa bankarskom sistemu?
Da se razumijemo: Nijedna kripto “valuta” ne vrijedi ništa dok se ne pretvori u novac. Znači ona nije nikakva alternativa…
Ne mogu da vjerujem kakve izjave o teorijama zavjera je dao ovaj Kutle. Ako nije upućen u neku materiju ne bi smjeo da valja ovakve gluposti, a pogotovo neko ko je na funkciji predsjednika udruženja banaka BiH i ko treba da bude kompetentan da da bar neki smislen komentar. Dobro mi ikako živimo kad nam ovakvi vode ekonomiju.
U bankama sve znaju kako teba al tako ne rade, iskoristavaju (ucjenjuju) sve u svoju korist .
Pa kada im se bumerang vrati prave se mutavi.
Treba ih tužiti ko god ima priliku da se naplati .
Jer ni oni nemaju milosti ni najmanje.
Banka je duzna da u cilju sprecavanja pranja novca prijavi svaki polog veci od 30 000 km (mjesecno)
fizickih lica ,osim ako je uz polog prilozena faktura tj kupoprodajni ugovor koji dokazuje porijeklo novca.
Takodje banke ne proslijedjuju kripto novac vec novac koji je fizicki na nekom racunu u nekoj banci,
jednostavno su trebali da prihvate novac i prijave transakciju kao sumnjivu i izbjegnu i kaznu i mogucnost tuzbe.
Tačno, to su trebali da urade da ovaj ili bilo koji drugi crypto slučaj ima veze sa tim da banke stvarno brine porijeklo novca. Ali to uopšte nije tako, pa svi smo svjedoci da prljavi novac hara RS, od droge do sumnjivih nekretnina, preko hrpe političara koji imaju milionsku imovinu bez da imaju bilo kakvo porijeklo za nju. Pitam se, gdje su banke i njihova AML legislativa bile tada? Kad je crypto u pitanju, banke jednostavno vide prijetnju njihovom načinu poslovanja, visokim naknadama koje naplaćauju za sve i svašta i još većim bonusima svojim upravama. I sve će učiniti da unište crypto i da zadrže svoj lihvarski način poslovanja i da se ništa ne mijenja. Kakav crni AML, nemojte da me zasmijavate.
Jednostavno, nije svaka transakcija, koja je vezana za kriptovalute, kriminal. Cak sto vise, vecina istih nije, te stoga, banka nema pravo da samovoljno odbija sve takve transakcije, vec samo od slucaja do slucaja tj. samo one koje su sporne. Osim toga, ako je kripto, nije crna zona, posto i kod digitalne imovine postoji KYC procedura, tako da sve je jasno kod kriptovaluta, em se iste oslanjanju na fizicke valute, tako da vise je mit i urbana legenda, nego stvarna cinjenica, da su kriptovalute anoniman vid transakcija i placanja.
U ovoj zemlji davno nema nezavisnog suda pa su takve i presude. Zalosno. Kriptovalute digitala a opet im Banke trebaju. Oni sami sebe osporavaju sa svojom metodologiom poslovanja jos uce Berislava kako se radi. Konkurencijski savjet je na ovo gledao kao dve babe koje prodaju jaja.
Ne razumijem zašto se stalno fokus stavlja na djelatnost. Firma može biti “najčistije djelatnosti”, obrada drveta recimo. Ali ako vlasnik dođe i hoće da položi na račun 100.000 KM bez da ima porijeklo, banka to neće uraditi. Isto tako, ako mu stigne priliv iz Sudana, i nema fakture, ugovora, banka isto tako može da ne provede transakciju. To nema veze sa djelatnošću. Banke možda nemaju pozitivnu sliku u društvu, ali ovi hohštapleri kao što su Bitminer i ovi su teški prevaranti. A iroinija je da je jedan od suvlasnika DAM-a bivši bankar Davor Maksimović, pa bar bi on trebao poznavati bankarska pravila. A o njegovim privatnim poštenim poslovima ne bih komentarisao.
davor maksimovic hahahhahahhahahhahha
Hahahahaha joj ovih bankara al su komedija… A ko diktira vrijednost dolara i eura…svi smo svjedoci rata u Ukrajini i kako odluke Amerike i EU utiču i na kretanje njihovih valuta…I gdje nađe podatak za ovu vrijednost Bitcoina ako može da kaže pošto se već godinama ovim bavim pa me zanima..,..Zbog takvih ćemo vječito biti u zaostatku sa svijetom. Bravo kriptaši.