Izvoz iz BiH kao u najboljim danima
05.05.2010. / 7:40
SARAJEVO, Bh. izvoz na početku ove godine u snažnom je uzletu i dostigao je vrijednosti iz najboljih dana 2008. godine, a što je po mišljenju stručnjaka pouzdan znak da izlazimo iz recesije.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupan izvoz bh. privrede u prva tri mjeseca ove godine iznosio je oko 1,5 milijardi KM i za gotovo 24 odsto je veći nego prošle godine.
Istovremeno, uvoz je iznosio 2,75 milijardi KM i manji je za 1,7 odsto, pa je pokrivenost uvoza izvozom sa 42,7 odsto u prvom kvartalu prošle narasla na 55,6 odsto u istom periodu ove godine.
Martovskih 604 miliona KM izvoza rekordan je mjesečni iznos vrijednosti izvezene robe u posljednjih 20 mjeseci. Posljednji put BiH je imala mjesečni izvoz veći do 600 miliona KM u maju 2008, a naši najveći plasmani u toj godini kada je počela ekonomska kriza bili su u junu 614, u julu 634 i septembru 615 miliona KM.
U vrijeme krize mjesečni izvoz je varirao, ali se najčešće kretao između 400 i 550 miliona KM da bi najnižu vrijednost imao u januaru 2009. godine 385 miliona KM.
“Nekoliko zemalja Evropske unije izašlo je iz recesije, te bh. izvoznici koji su vezani za ta tržišta zbog veće potražnje bilježe rast izvoza. To je znak da je i BiH na putu izlaska iz recesije”, kaže Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dodaje da veći izvoz bilježi metalski sektor, prije svih mostarski “Aluminij” i “Arcelor Mittal” kao naši najveći izvoznici, a na veću vrijednost izvoza utiču i cijene metala na svjetskom tržištu koje u posljednje vrijeme rastu.
Osim toga, naglašava Hasić, neke kompanije su ozbiljno shvatile krizu kao šansu, te su uspjele ostvariti prodore na nova tržišta.
Kao primjere navodi širokobriješki “Feal”, koji je kupio firmu u austrijskom Bregencu preko koje bilježi značajno povećanje izvoza na tržište EU, te sarajavski “Klas”, koji je ostvario plasman proizvoda na američko tržište i u skandinavske zemlje.
“Recesija je izmijenila strukturu pojedinih tržišta i upravo je ovo prilika za bh. privredu da napravi iskorak. Stoga je bitno promijeniti strukturu privrede kako bi ona bila prilagođena novim potrebama izvoznih tržišta”, konstatuje Hasić.
Potrebno je da više proizvodimo gotove proizvode, a manje sirovine ili polufabrikate, kaže Hasić, a da bismo to postigli nužno je stvaranje boljeg poslovnog ambijenta za izvoz.
Posebno važnim naglašava prehrambeni sektor, koji je naša komparativna prednost, a gdje smo samo lani zabilježili uvoz od gotovo 1,3 milijarde KM, kao i sektor energije, gdje su velike neiskorištene mogućnosti.
Hasić zaključuje kako se izlazak pojedinih grana privrede iz recesije dešava obrnutim redom u kojem se dogodio ulazak u najveću ekonomsku krizu poslije Drugog svjetskog rata.
Stoga nakon metalskog sektora očekuje postepeni izlazak iz recesije i drugih važnih sektora privrede, kao što su razne vrste prerađivačke industrije, drvna industrija, te na kraju građevinarstvo.
Tabela
Izvoz Vrijednost Rast (%)
• Januar 419 miliona KM 8,7
• Februar 515 miliona KM 24
• Mart 604 miliona KM 37,1
Iskorak naftne i prehrambene industrije
Veliki izvozni iskorak bh. privreda zabilježila je u oblasti nafte i naftnih derivata, a što je rezultat prodora Rafinerije nafte Bosanski Brod i Rafinerije ulja Modriča na nova izvozna tržišta.
Izvoz je utrostručen u prvom kvartalu u odnosu na isti lanjski period i ukupno je iznosio 58,6 miliona KM, a samo u martu naftnih derivata i ulja izvezeno je u vrijednosti 23,6 miliona KM. Kod željeza i čelika izvoz je povećan 123,8, a kod obojenih metala 46,3 odsto.
U prehrambenom sektoru mesa i mesnih prerađevina prodali smo na stranim tržištima više za 26,4 odsto nego u istom periodu lani, živih životinja čak 312 odsto, mliječnih proizvoda i jaja 27 odsto, ribe i ribljih prerađevina 23,8 odsto itd. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
