Grčka kriza sitnica za moguću u Španiji

13.03.2010. / 8:20

BRISEL, Glavobolja koju grčka dužnička kriza predstavlja za Evropsku uniju biće sitnica u poređenju s problemima koji je čekaju ako slična sudbina zadesi neku veću njenu članicu, poput Španije, ocijenili su analitičari.
Španija ima stopu nezaposlenosti od gotovo 20 odsto, veliki budžetski deficit, značajno zadužen privatni sektor i slabe izglede za rast, što bi, navode analitičari, moglo da učini zaduženost te zemlje metom za špekulacije, ukoliko problemi Grčke postanu “zarazni” za evrozonu. Nemogućnost Grčke da vrati dugove bi povećala pritisak na evro, ali bi šteta vjerovatno bila ograničena, jer ta država doprinosi bruto društvenom proizvodu (BDP) šesnaestočlane evrozone sa manje od tri odsto. Španska dužnička kriza bi, međutim, bila mnogo veći problem za EU, zato što je privreda te zemlje četvrta po veličini u evrozoni i doprinosi njenom ukupnom BDP-u sa gotovo 12 odsto.
“EU bi veliku glavobolju zadalo proširenje krize sa Grčke na Portugal, zato što bi sljedeća zemlja na redu vjerovatno bila Španija. To bi predstavljalo mnogo veći problem za evrozonu u cjelini i bilo bi ga mnogo teže riješiti”, ocijenila je analitičarka briselskog Centra za evropske političke studije Čincija Alčidi.
Članice EU nisu obećale nikakvu novčanu pomoć Grčkoj, ali, imajući na umu da se kriza može proširiti i na države poput Španije, one sada razmatraju ideju osnivanja evropskog monetarnog fonda koji bi nudio pomoć u eventualnim budućim krizama. Čak i takav fond bi, međutim, imao poteškoća u slučaju izbijanja dužničke krize u Španiji.
“Kad je riječ o Španiji, iznos neophodnih sredstava bi bio mnogo veći nego u slučaju Grčke i veoma je teško zamisliti kako bi oni mogli da obezbijede tolika sredstva”, izjavio je Žolt Darvaš iz istraživačke agencije “Brigel” sa sjedištem u Briselu.
Problemi Španije su u velikoj mjeri izazvani pucanjem mjehura nekretnina, što je pogodilo sektor građevinarstva od kojeg je privreda postala previše zavisna i na čijem usponu je vrtoglavo rasla u periodu prije izbijanja svjetske ekonomske krize, pa su mnogi ljudi i kompanije završili u velikim dugovima.
Španski odnos duga prema BDP-u je i dalje ispod granice EU od 60 odsto i značajno je niži od grčkog, pa se očekuje da će ta zemlja imati veoma malo ili nimalo problema u njegovom kratkoročnom servisiranju. Sa druge strane, budžetski deficit Španije je prošle godine porastao na 11,4 odsto BDP-a, što je blizu grčkih 12,7 procenata, pa ekonomisti dovode u pitanje da li zvanični Madrid može da ispuni prognozu privrednog rasta do 2013. godine od 1,5 odsto. Mnogo toga zavisi od sposobnosti ili volje Vlade premijera Hozea Luisa Rodrigeza Zapatera da kao njegov grčki kolega Jorgos Papandreu primijeni opsežne mjere štednje i izvrši reforme u cilju podsticaja rasta, povećanja produktivnosti na tržištu rada i smanjenja troškova poslovanja.
Grčki BDP pao manje od očekivanja
Grčka privreda je u posljednjem kvartalu prošle godine pala manje od očekivanja. Na godišnjem nivou grčki BDP je u posljednja tri mjeseca 2009. smanjen za 2,5 odsto, što je jednak pad kao i u trećem prošlogodišnjem tromjesečju. Ipak, grčka privreda je imala pad u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodno tromjesečno razdoblje za 0,8 odsto. BDP Grčke iznosi oko 240 milijardi evra, što predstavlja 2,5 odsto ukupne privrede evrozone.
Podsjetimo, privreda evrozone u zadnjem kvartalu 2009. porasla je 0,1 u odnosu na treće tromjesečje, a na godišnjem nivou pala je 2,1 odsto. Grčka je prošle godine upala u svoju prvu recesiju u zadnjih 16 godina, a očekuje se da se iz nje neće izvući ni ove godine zbog teške dužničke krize koja trese tu zemlju.  Reuters