Capital.ba

“Franak” i dalje noćna mora!

25.07.2011. / 9:47

BANJALUKA, Švajcarski franak trenutno je najpoželjnija i najsigurnija valuta u cijelom svijetu, pogotovo od kada su počeli problemi sa evrom i dolarom; međutim, mnogim stanovnicima Republike Srpske, kao i nekima  u okruženju koji su podigli  stambene kredite vezane za ovu valutu,  popularni “švajcarac” postao je noćna mora.

Kako i ne bi kada im se gotovo svakodnevno povećava rata njihovog kredita!

Analitičari tvrde da je u posljednje dvije godine vrijednost švajcarskog franka u odnosu na evro uvećana  za gotovo 30 procenata. To praktično znači da su i  rate kredita imale  isti trend rasta. Mnogim je zbog toga već ugrožena egzistencija.

Došli su u situaciju da svoj kredit više ne mogu da vraćaju. Zbog toga će opet “nadrljati” žiranti i dužnici, jer su se i u ovim slučajevima banke dobro zaštitile.

Obične ljude koji su morali da podignu kredite da bi obezbijedili krov nad glavom  za svoju porodicu sada niko neće da zaštiti. Država, iako ih je ona gurnula u taj ambis, sada pere ruke. Da je samo stranim komercijalnim bankama tada zabranila da plasiraju  kredite vezane za valutu koja ovdje nije platežno sredstvo, a mogla je, ne bi sada  bilo ni ovih problema sa kursnim razlikama.

Da apsurd bude veći, Agencija za bankarstvo Republike Srpske, pa čak i  Ministarstvo finansija, odgovornost prebacuju na obične ljude, govoreći u stilu “ko im je kriv što nisu  gledali šta potpisuju”. A nisu se, naravno, sjetili da po uzoru na Hrvatsku ili  Mađarsku nešto preduzmu i pomognu građanima.

Problemima tih  ljudi još jedino se bave mediji. Ali niko u Republici Srpskoj i BiH ne nudi nikakvo rješenje. Istina, u nekim bankama su dali mogućnost za izvrše konverziju tog duga  u evro, ali i najjednostavnija računica jasno pokazuje da bi tim  građanima na taj način kreditni teg  bio još teži i dug neuporedivo veći od iznosa uzetog kredita iako su ga  uredno otplaćivali nekoliko godina.

Niko, pa čak ni najpoznatiji ekonomski stručnjaci, pouzdano ne zna do kada će “divljati” kurs švajcarskog franka, kao ni kada će se i na kojem nivou on zaustaviti. Izvjesno je samo da je njegov rast prouzrokovala prije svega velika kriza u evrozoni i drastičan pad vrijednosti evropske valute.

Neke optimistične vijesti s početka ove godine govorile su da je  svjetska ekonomija uglavnom izašla iz recesije. U medijima smo tada mogli da  vidimo i izjave nekih bankara i privrednika da će se u prvoj polovini ove godine stabilizovati i kurs evra i da će i švajcarski franak zabilježiti pad, odnosno da će se njegova vrijednost svesti u realne okvire.

To se  nije obistinilo. Štaviše, kriza u evrozoni se još više produbila i proširila.

Osim velike dužničke krize koja je zahvatila  Grčku, Irsku i Portugal, sudeći po svemu, sada će evropska monetarna  vlast morati da spašava i ekonomiju Španije i Italije. Kako će se sve to završiti, niko se trenutno ne usuđuje ni da prognozira.

Ipak, na posljednjem samitu šefova država i vlada iz 17 zemalja članica  evrozone, koji je prije dva dana završen u Briselu, pojavio se tračak nade za rješavanje dužničke krize u Evropi, a time i za stabilnost evra.

Već je poznato da je na tom samitu Grčkoj odobren drugi paket finansijske pomoći, vrijedan 158 milijardi evra. Mediji su objavili da su se šefovi država i vlada zemalja članica evrozone brzo i lako dogovorili da se za sve tri zemlje obuhvaćene programom spašavanja od bankrota (Grčka, Irska i Portugal) odobri  smanjenje kamatnih stopa i produženje roka za vraćanje kredita sa sedam na najmanje 15 godina.

Uz to je i Evropski fond za finansijsku pomoć, koji ima na raspolaganju 440 milijardi evra, dobio i neke nove nadležnosti da bi mogao i preventivno da interveniše da bi spriječio krizu u nekim drugim zemljama članicama evrozone.

Mnogi su zbog toga ovaj dogovor  iz Brisela već nazvali  istorijskim za sudbinu EU i za stabilnost evra. Mnogi  vjeruju da  će ovaj dogovor donijeti i olakšanje za korisnike stambenih kredita koji su vezani za švajcarski franak.

Ako  ništa drugo, iz ovog briselskog dogovora i monetarna vlast u BiH, ali i ostale  nadležne institucije, trebalo  bi da izvuku pouku kako bi mogle da pomognu ljudima u nevolji.

Problem je samo što ih ta nevolja  ne dotiče, jer u njihovim udobnim foteljama i klimatizovanim kabinetima nema krize. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!