Drvoprerađivači gase mašine jer nemaju kome prodati robu
31.01.2023. / 10:00
BANJALUKA – Proizvođači građe i drugih, finalnih, proizvoda od drveta mjesecima kubure sa nedostatkom posla i skladište robu, usljed zatvaranja tržišta i otkazivanja ugovora sa kupcima iz inostranstva.
FOTO: Agencije
Kako su za portal CAPITAL ispričali, dobar dio drvopređačivača ili zatvara proizvodne pogone i pilane ili će to uraditi u narednim mjesecima, jer nama dovoljno posla da bi proizvodnja opstala i isplatila plate radnicima.
“Tražimo druge kupce za dasku i građu jer smo izgubili one koji su do sada radili sa nama. Čak ni lokalni kupci više ne kupuju, a ovi inostrani, poput Nijemaca i Austrijanaca, potpuno su se zatvorili za nas. Ono malo prizvođača u Srpskoj koji imaju nekog posla, robu počeli su da prodaju robu ispod svake cijene, za 50 odsto ili više, ali ni to ne pomaže. Sirovinu ne kupujemo, jer ne znamo na šta će izaći mjeseci pred nama. Zatvorila se cijela Evropa zbog inflacije i krize sa ratom u Ukrajini. Dok je ljetos cijena za poluproizvode i proizvode išla u oblake, sad je pala toliko nisko da se ne isplati ni raditi, a opet, nema ni narudžbi”, rekao nam je jedan vlasnik pilane.
On tvrdi da će male pilane redom propasti, a da velike ne povlače sirovu robu, a svoju skladište gdje stignu.
Direktor “Drvoprodex-a” Darko Partalo kaže da su svi magacini puni, da cijene opadaju i da veliki kupci vjerovatno na to i računaju.
“Prestala je kupovina, svi čekaju da se napune, pa da kupuju uvećane lagere. Očekujemo da će prodaja poluproizvoda, ali i finalnih i dalje da opada. Svi kupuju samo ono što im baš treba, smanjuju lagere i očekuju da će ulazi biti po nižim cijenama, što i jesu”, kaže Partalo.
Objašnjava da ovo košta male pilane koje imaju jednog ili dva kupca i kada oni odustanu i povuku se, lako pucaju pod pritiskom. Pored svega toga, cijene su toliko pale, da se više ne može opravdati nabavka sirovine i uloženi rad.
“Cijene su se sada vratile na nivo iz 2019. godine, a rasle su do oktobra 2022. godine za 70 do 100 odsto. Jelova građa je 2019. godine koštala 160-170 evra po kubiku, prošle godine je bila i do 350 evra, a sad je opet 160-170 evra. U ovom trenutku, sirovina se nabavlja po cijeni koja je neznatno niža od te. I po tim cijenama nema potražnje, a ono što se proda, teško da se mogu pokriti troškovi pilane u kojoj su porasli troškovi struje i sirovine i svega ostalog”, kaže Partalo.
Priča da je zatvaranju tržišta Austrije i Njemačke “kumovalo” i to što su krizne mjesece iskoristili da se gotovo potpuno automatizuju i smanje troškove proizvodnje, zbog čega im je naše tržište prestalo biti interesantno.
“Sve je stalo i šta će biti, teško je reći. Mislim da na ovu situaciju utiče kompletna globalna kriza i inflacija, nedostatak investicija”, kaže Partalo.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
Tagovi: drvoprerađivačiprerada drvetarepublika srpska
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nisu se drvoprerađivači žalili kada su ostvarivali extra profit, osnovna sirovina za proizvodnju rezane građe je neznatno poskupila, vjerovatno svjesno uprava Šuma RS, tj Vlada nisu dizali cijenu trupaca da bi neko jako profitirao.
Još kad bi znao da sirovina učestvuje u krajnjoj cijeni sa 20%…
Zato se po m3 trupca hrasta plaća 100 km na ruke generalnom direktoru šuma rs a još ministru nešto… Nakupi se toga usput…
Samo neka gase kada su prokleti, kad je stupila zabrana izvoza ogrevnog drveta, cijenu su istog momenta digli u nebo, pojedini su samo lagerovali nisu htjeli uopšte prodavati na domaćem tržištu. Greba im uvesti izvozne takse…
Druže, finalni proizvodi od drveta ne uključuju cijepana drva.
Gdje im je ekstra profit koji su ostvarili.
Gase proizvodnju a voze đipove od 200 hiljada. Stanovi se kupuju ljubavnicama.
pa normalno da nece tebi finansirati primanje sa biroa i guslanje kafe dok ne radis nista