Desetkovan stočni fond u Srpskoj
03.01.2023. / 10:30
BANJALUKA – Iako je broj uzgajivača stoke u Republici Srpskoj prošle godine rastao, farmeri tvrde da je broj grla smanjen za čak trećinu.
FOTO: Agencije
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zaključno sa novembrom 2022. godine, u Republici Srpskoj je ukupno registrovano 17.413 uzgajivača stoke, što je skoro 4.000 uzgajivača više nego prije dvije godine.
“Na kraju 2021. je bilo 14.578 registrovanih uzgajivača stoke, dok je u 2020. godini taj broj iznosio 13.549”, rečeno je iz resornog ministarstva.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da je tačno da je povećan broj uzgajivača, ali da je ukupan stočni fond u Srpskoj desetkovan u prethodne dvije godine.
“Stočni fond je smanjen u cjelini, i rogate stoke i ostalih papkara i svinja, a samo sitni su povećani. Stočni fond je sigurno manji za 30 odsto u odnosu na prije dvije godine, pogotovo uzgoj svinja”, navodi Banjac.
Prema njegovim riječima, najveći uzrok ovakvog bilansa je poskupljenje stočne hrane, pa je za mnoge farmere postalo neizdrživo ostati u ovom poslu.
“Hrana je najveći uzrok u zadnje dvije-tri godine, zatim korona i, naravno, ovaj rat. Zašto je sad porasla cijena prasadi – pa zato što je smanjen broj onih koji uzgajaju prasne krmače. Suša je uradila svoje, ja sam prvi smanjio. Zato je sve ovako skupo, posebno stočna hrana”, kaže Banjac.
Da su uzgajivači svinja pretrpjeli najveći udar potvrđuje i Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS, koji kaže da se gubici mjere u hiljadama.
“Nerentabilnost je ubila naš stočni fond. Neke grube procjene koje smo radili u našem udruženju govore da je u Republici Srpskoj manje oko 10.000 krmača. To je direktno uticalo na ponudu i tražnju, ali to nije samo kod nas, već i u cijeloj Evropi. Zato vam je sada u ovom momentu na ovako visoku cijenu domaće proizvodnje – iz uvoza još skuplje. I u EU je došlo do devastacije proizvodnje”, navodi Maljčić i dodaje da je u BiH po pitanju proizvodnje i uzgoja stoke sve rađeno neplanski, zbog čega se sada trpe posljedice.
“Mi smo učeni da ne radimo plansku proizvodnju, da je to prevaziđeno. Međutim, na kraju će se pokazati da će se to morati primjenjivati u budućem vremenu”, rekao je Maljčić.
Pored navedenog, farmeri ističu da postoji još jedan problem.
“To je nedostatak radne snage. Ja imam u selu 10 momaka, svi postali vozači, a poljoprivreda ih ne interesuje u ovakvim uslovima i uređenju”, pojašnjava Banjac.
Smatra i da raspodjela sredstava poljoprivrednim proizvođačima nije rađena kako treba u prošloj godini, te da se nada da će u ovoj to biti ispravljeno, posebno ako se u obzir uzme da je poljoprivredni budžet višestruko povećan.
“Mora se pod hitno nešto raditi u podsticajima za mlade poljoprivredne proizvođače, ovo je sve nedovoljno ako mislimo razvijati poljoprivredu. Takođe, i druge mjere se moraju donositi, poput raspodjele sredstava za proizvođače. Problem je u tome što velike gazde uzmu najviše, dok sirotinja i bijeda dobije samo mrvice. Selo ne čine gazde i mašine, nego ako daš i manjim seljacima koliko im treba. Znam primjera da je u jednom selu samo 10 domaćina dobilo pomoć, a njih 30 ništa. Očekujemo mnogo više u narednoj godini jer je budžetom predviđeno 180-200 miliona KM. Ako ništa, neka se postupak raspodjele prepiše iz neke druge zemlje, a ne da nam tajkuni definišu koliko će ko čega dobiti, kao što je to ranije bio slučaj. Onda jedni dobiju više, a jedni ništa”, poručio je Banjac. Nezavisne
Tagovi: republika srpskastokauzgoj stoke
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
