Istražili smo: Može li Srpska osnovati banku za lica na crnoj listi
05.04.2024. / 15:20
BANJALUKA – Vlast Republike Srpske užurbano traži rješenja kako bi se osobama i firmama kojima su banke zbog američkih sankcija ugasile račune omogućilo da primaju platu i nastave poslovanje. Sagovornici CAPITAL-a kažu da rješenja ima, ali da nijedno nije bezbolno, jednostavno i jeftino.
FOTO: Agencije
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i sam ostao bez računa, prvo je rekao da će platu primati preko pošte, dok je juče najavio osnivanje banke za unutrašnji platni promet.
„Narednih sedmica će biti riješeno pitanje banke koja će raditi unutrašnje platne transakcije i time omogućeno pravnim i fizičkim licima u Srpskoj da mogu da vrše platni promet“, rekao je Dodik.
Dobro upućeni sagovornici CAPITAL-a kažu da bi i „Pošte“ i osnivanje nove banke mogle da budu rješenje, ali je problem cijena koja će biti plaćena.
Ukoliko bi se na isplaćivanje plata išlo preko „Pošta Srpske“ postoji rizik da se i ovo preduzeće, ali i ljudi na njenom čelu nađu na udaru američkih sankcija, što bi moglo značiti kraj državnog poštanskog operatera.
U slučaju da se ide na formiranje nove banke, cijena bi bila minimalno 15 miliona KM koliko je potrebno za osnivački kapital, ali pitanje je i koliko bi to rješenje bilo dugoročno održivo. Upravni odbor i direktor te banke morali bi biti spremni na rizik da se i sami nađu na crnoj listi.
Državni milioni za nekoliko računa
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže za CAPITAL da je teoretski i praktično moguće tu ideju realizovati, samo je potrebno 15 miliona KM.
Na pitanje da li bi Centralna banka BiH preko koje idu sve transakcije mogla da predstavlja problem i s obzirom na to da ona odobrava banci račun za poslovanje, Đogo kaže da ne vidi šta bi bio osnov da Centralna banka tu novu banku ne uključi u unutrašnji platni problem.
„Ta bi banka bila registrovana i sve bi bilo legalno. Unutrašnji platni promet je stvar svake države i američke sankcije ne podrazumijevaju da u nekoj drugoj državi zabranite tamošnji platni promet. Tako da ne vidim u ovom trenutku zašto to ne bi bilo izvodljivo. Možda je to jedino malo skupa opcija da osnivate banke za nekoliko lica i kompanija“, smatra Đogo.
Kada je u pitanju opcija rješavanje isplate plata preko „Pošta“, Đogo kaže da je tu problem što bi i same „Pošte“ mogle da dođu pod sankcije.
„Takođe, „Pošte“ imaju manjinske akcionare koji možda ne bi bili saglasni sa tim. Mnogo realnija mi je opcija da se formira nova banka, jer bi „Pošte“ mogle da izgube poslove sa inostranstvom i našle bi se u ozbiljnijim problemima“, rekao je Đogo.
Kaže da bi nova banka mogla da se formira za mjesec dana, a da je nešto realniji rok tri do pet mjeseci.
Kineska banka u RS
Naš sagovornik iz oblasti bankarstva kaže da je moguće rješenje da Kinezi otvore svoju banku u RS, ali dodaje da to ne može da se uradi u kratkom roku.
„U Kini sve ide dosta tromije, pa čak i kada bi u ovom trenutku postajala odluka njihovih državnih organa da se to uradi, dok bi se došlo do realizacije prošli bi mjeseci, ako ne i duže. Kina ne zavisi od svifta i ta banka bi mogla da posluje bez straha da će biti isključena iz svifta. Međutim, takav potez, odnosno otvaranje banke moglo bi se protumačiti kao konfrontacija Kine sa SAD, a veliko pitanje da li su RS i njeno tržište vrijedni toga“, zaključuje naš sagovornik.
Nerealno oživljavanje „Banke Srpske“
Naš sagovornik iz bankarskih krugova kaže da opcije da se IRB pretvori u klasičnu banku ili da se „reaktivira“ Banka Srpske nisu ni realne, ni izgledne zato što, najprostije rečeno, zahtijevaju mnogo i vremena i kapaciteta. Posebno jer nije realno brzo okončanje stečaja bivše državne „Banke Srpske“.
„Opcija je da se formira nova banka koja bi se bavila samo unutrašnjim platnim prometom je najizglednija. Pri tome nije nerealna opcija da „Pošte Srpske“ preuzmu poslove unutrašnjeg platnog prometa i postanu „Poštanska štedionica“, što ne bi bila banka u klasičnom smislu, ali bi mogla da radi poslove unutrašnjeg platnog prometa“, objašnjava naš sagovornik.
Međutim, on ističe da bi to sasvim izvjesno „Pošte Srpske“ dovelo u poziciju da se nađu pod sankcijama OFAC-a.
„U tom slučaju bi se to javno preduzeće našlo u ozbiljnim problemima, pogotovo ako bi komercijalne banke pod pritiskom ugasile račune kao drugim pravnim licima sa crne liste. Zato bi bilo loše gurati „Pošte“ u tu vrstu priče“, kaže naš izvor.
Advokat Aleksandar Sajić kaže da je osnivanje nove banke hipotetički moguće, ali da je pitanje koliko bi bilo isplativo takvo poslovanje.
„Ko god bi htio nešto da plaća u inostranstvu ne bi imao interes da ima račun u takvoj banci“, kaže Sajić.
Nova državna banka, nakon niza propalih banaka u državnom vlasništvu od kojih je poslednja Banka Srpske, sigurno ne bi bila profitabilna. I da se nađu iskusni bankari, kojih inače nedostaje na tržištu, koji su spremni da rizikuju dolazak na crnu listu, banka bi imala vrlo mali broj klijenata. Građani i pravna lica koja nisu na crnoj listi bi izbjegavala da otvaraju račune i drže depozite poučeni prethodnim iskustvom ali i opasnošću njenog zatvaranja zbog sankcija, a pored toga ne bi imali mogućnosti plaćanja u inostranstvu.
Kao jedna od mogućnosti koja kruži u bankarskim krugovima spominje se i da država preuzme neku od najmanjih banaka na tržištu. Za manjinske akcionare koji bi odbili prodati svoje udio to bi značio direktan gubitak jer bi preko noći došlo do odliva depozita i prelaska klijenata u drugu banku.
Podsjećamo, banke u BiH krajem prošlog mjeseca su počele da gase račune fizičkim i pravnim licima koja se nalaze na crnoj listi SAD, nakon najave predstavnika te zemlje da bi se i one mogle naći pod sankcijama ako i dalje budu sarađivale sa sankcionisanim licima.
Predsjednik RS Milorad Dodik je nakon toga rekao da će sam ugasiti svoj račun i pozvao sva fizička lica da se povedu za njegovim primjerom i dobrovoljno ugase račune kako banke ne bi došle pod udar sankcija.
CAPITAL: M. Ljubojević – D. Momić
Tagovi: bankarepublika srpskasadsankcije
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Čemu tolika halabuka, kad niko od njih ne živi od plate?! Jadni, oni se inače “slomiše” od brige što su računi građana, koji nisu pod sankcijama, prazni…
Hahaha, kako je ovo zanimljivo kada botovi krenu da ostavljaju komentare.
Vraćaju SDK
Ova banka u pokušaju trajaće kraće od Banke Srpske. Nikada nismo saznali ko je pokrao preko 100 miliona KM u propaloj Banci Srpske. Novac poraden i nikome ništa.
Ideja osnivanja banke za par fizičkih lica i firmi može pasti na pamet samo nekome ko je završio za mesara i pri tome pao jednu godinu. Bolje da se drži polutki.
Ova ideja nije suluda. Samo da Integral inžinjering drži pare u toj banci, to su milioni, desetine miliona KM itd. U globalu, 15 miliona KM za osnivanje banke nije veliki trošak, niti je trošak, s obzirom da je to depozit, a ne trošak. Troškovi osnivanja su mnogo manji od tih 15 miliona KM. Ova ideja sa bankom u javnom vlasništvu je dobra, samo što, s obzirom na to koja ekipa planira ovo, ponavljanje slučaja Banke Srpske je vrlo moguće, ako banka opet bude krava muzara u rukama ljudi bliskih vlasti.
Osnivanje banke u vlasništvu Pošta Srpske bio bi pun pogodak i to ne samo zbog sankcionisanih lica, već i zbog mnogih drugih građana, uključujući tu i one u sredinama koje nemaju nijednu banku, ali imaju poštu, kao i one građane (uključujući i moju malenkost) koje ne privlači plaćanje i do 10-15 KM mjesečno i to samo za održavanje računa, ne računajući druge bankarske usluge vezane za račun. U to ime, najbolje, najbrže i najjeftinije riješenje bi bilo kupovina neke postojeće, male i etablirane banke. Evo jedan primjer: Naša banka, sudeći po podacima sa berze, vrijedi oko 4 miliona KM i ima, sudeći po nekim ranijim podacima objavljivanim u javnost, oko 200 miliona KM u depozitima, što je daleko preko zakonski obaveznog minimuma od 15 miliona KM, te je stoga to bolje riješenje, negoli osnivati novu banku on nule, sa 15 miliona KM, a i same Pošte Srpske već godinama i decenijama pričaju o osnivanju poštanske banke. Ovo je idealna prilika. Osim toga, OFAC nije zakon, već “prijateljski savjet” da se ne posluje sa nekim licima, tako da banka u državnom vlasništvu može da se oduprije pritisku, za razliku od privatne, no tu je i onaj skeptični dio, šta ako bude kao kod Banke Srpske. Baš zato bilo bi poželjno da ako se osnuje državna banka, da bude u okviru nekog biznisa, a ne kao Banka Srpske, koja je bila kao list na vjetru.
Definicija ludosti je činiti stalno jednu te istu stvar i očekivati različite rezultate. Crvena sekta + banka = gubitak za narod Republike Srpske minimalno 100 miliona KM godišnje.
Kako izgleda kada se Crvena sekta bavi bankarstvom možeš vidjeti na primjeru Banke Srpske. Novac poreskih obveznika je nestao, a nikada nije pokrenuta istraga da se vidi ko je opljačkao banku i zašto je propala banka za kratko vrijeme. Kako bi stvar bila bolesnija dali su banci ime Srpska.
Drugi primjer je IRBRS koji je izgubio 140 miliona na lošim plasmanima. Kome su dali novac? Zašto nije vraćen? Šta je bio kolateral za zajam? U svim ozbiljnim državama svi koju su na čelu ovih institucija bi bili u zatvoru.
Sa ovom bankom bi imao istu situaciju. Niko normalan ne bi držao novac u ovoj banci, a rok trajanja bi bio kao jogurt.
Inače, napisao si gomilu gluposti. Naročito ovo kako Naša banka vrijedi 4 miliona KM (pogrešno gledaš samo jednu emisiju prioritetnih akcija).
Za “crvenu bandu” se slažem. Čega se oni dotaknu, to propadne. Bilo bi dobro kada bismo imali banku u javnom vlasništvu, sa profesionalnom upravom, bez miješanja u rad iste od strane Vlade, osim u vidu Vladinih depozita u istoj. Što se tiče imena, ne vidim šta je tu bolesno? Postoji Bank of America, Liechtensteinische landesbank (Banka Lihtenštajna), Deutsche Bank, dok u švajcarskoj postoje kantonalne banke. Što se tiče vrijednosti Naše banke, trenutna tržišna kapitalizacija iste je oko 4 miliona KM. Nije emisija obveznica. Bilo bi dobro imati javnu banku, jer banke u privatnom vlasništvu sve više liče na privatne banke (banke za bogataše).
@Direkt
Prvo, Naša banka ima MCap 21,7 mil KM, a ne 4 mil KM. Drugo, depoziti i osnivački kapital nisu ista stvar. Treće, Pošte Srpske nisu u stanju upravljati ni Poštom, a kamoli bankom. Četvrto, vidjeli smo na više primjera kako država upravlja bankama.
Dakle, u ovu priču o osnivanju banke za unutrašnji platni promet se nikad ne bi ušlo da nisu sankcija počele da “ujedaju”. Ona bi u teoriji mogla da funkcioniše, ali kad uzmemo u obzir okolnosti – vrlo teško.
Što se tiče sankcija, ovo na žalost može biti samo početak, Pogledajte samo kakve su sankcije uvedene Rusiji. Jedan djelić toga bi nas brzo doveo do kolapsa.
Problem će nastati ako sankcije počnu da pogađaju obične radnike i građane, kao “kolateralnu štetu”, a ovi sankcionisani ionako imaju keša da sami sebi plaćaju platu sljedećih 800 godina :)
Ako laže koza, ne laže rog. Pogledaj na Banjalučkoj berzi i vidjećeš da je 4 miliona KM. Nekad je bilo toliko koliko ti tvrdiš da jeste, dok sad je 4 miliona KM, pošto je u međuvremenu izašla Vlada iz vlasništva u Našoj banci, kao i još neki investitori.
Nigdje nisam napisao da su depoziti i osnivački kapital isto. Kada postoje Banka Poštanska štedionica, Hrvatska poštanska banka, BancoPosta (banka italijanskih pošta), La Banque Postale (banka francuskih pošta), Postfinance (banka švajcarskih pošta), Postbank (banka njemačkih pošta), ne vidim razlog zašto nebi i Pošte Srpske imale svoju banku, ako izuzmemo slučaj Banke Srpske. Baš zato bilo bi dobro da, ako dođe do formiranja banke, ne dođe do direktnog javnog vlasništva.
Ako aludiraš na SWIFT, trebalo bi da znaš da on nije američki, već belgijski. Osim toga, ni Rusi ga nisu izgubili tek tako, a imaju mnogo veći broj sankcionisanih nego lica nego mi. Rusi ga nisu izgubili ni 2014, kada je prvobitno počela priča sa ratom u Ukrajini, već tek 2022, tako da ne gubi se SWIFT tako lako kako mi mislimo, naročito ne zbog nekoliko sankcionisanih lica. Izgleda da su se neki uplašili više nego što je zaista situacija ozbiljna, sa jedne strane, dok sa druge strane, same sankcije su shvatli neozbiljno, čak su se i podsmijevali, što dovoljno govori o tome da, u oba slučaja, ne sagledavamo situaciju onakvu kakva jeste, već kako mi mislimo da jeste i na osnovu pogrešne percepcije, donosimo pogrešne zaključke.
@Direkt
Niko ne laže, nego ne gledaš gdje treba :) Redovne akcije emitenta Naša banka imaju oznaku PIBB-R-D i imaju MCap 21,7 mil KM. Ono što ti gledaš je PIBB-P-A koje imaju MCap 4 mil KM, ali to su prioritetne nekumulativne akcije. Struktura vlasništva nema veze sa kapitalizacijom, pa činjenica da je jedan akcionar prodao drugom, ne umanjuje kapitalizaciju, osim ako je transakcija obavljena po nižoj cijeni od posljednje…
Što se tiče Post banke, činjenica da mnoge države imaju takve banke ne znači da bi i kod nas bila uspješna. Kao da ste rekli, pa kad je Monte Karlo destinacija bogataša, zašto ne bi bili i npr Šekovići. Osnivanje takve banke sada bi bila čisto politička odluka. A znamo kako prolaze politički upravljane banke.
Što se tiče samih sankcija, nisam mislio na SWIFT. On je još i najmanji problem… Na kraju, ubijeđen sam da će ovi sankcionisani na kraju popustiti, sankcije će ostati, ali ih neće zaoštravati. I to će biti predstavljeno kao velika pobjeda nad “mrskim” Zapadom.
U momentu kada sam zadnji put gledao stanje vrijednosti Naše banke na berzi, zadnje trgovanje akcijama koje se desilo 27.3.2024 nije bilo ili je bilo dolje, pa nisam obraćao pažnju. Banjalučka berza i njen čudan raspored. Umjesto da zadnje trgovanje stoji na vrhu, ono je ispod predzadnjeg trgovanja iz 28.12.2023. I sama vrijednost banke mi je čudna. Nešto muljaju. Ko će im vjerovati. Mogu da se oslonim samo na zvanične podatke tj. na ono što Naša banka želi da prikaže da su zvanični podaci, a kakvo je stvarno stanje, to znaju samo oni sami, ne zna čak ni berza, koja bi uz to mogla da poradi malo na rasporedu.
Apropo Post banke, nije valjda da su i Srbija i Hrvatska za nas Montekarlo? :)))
Sve što radi politika je politička odluka, pitanje je samo da li je ta politička odluka usmjerena ka dobrobiti za široku zajednicu ili samo za nekolicinu ljudi. Ako je za nekolicinu, onda velika je vjerovatnoća, da proizvod te odluke, neće daleko dogurati, pod uslovom da banka uopšte bude osnovana. U svakom slučaju, sve će zavisiti od toga da li će to biti banka samo za sankcionisane i još pritom bez SWIFT-a ili normalna banka, kao i sve druge. Sam koncept banke će odlučiti i njenu budućnost. Uz to, najbolje bilo da to ne bude repriza Banke Srpske, već neki drugi koncept. Po tome bi ova banka trebala biti drugačija od drugih, a ne po veoma ograničenom broju klijenata i po nedostatku usluge, koja uz to nije nam ni ukinuta, niti može biti ukinuta tako lako. Zato najbolje rješenje bilo bi osnivanje bsnke koja bi bila dostupna onima koji idu u poštu i plaćaju račune tamo. Usput preko nje bi se i sankcionisanima mogao otvoriti račun, jer na taj način, bilo bi manje rizično za banku, nego da postoji banka samo za sankcionisane, što je samo po sebi rizično i veoma rizično.
Politika bi trebala da bude u službi zajednice/države i da radi u najboljem interesu iste. Nažalost, kod nas je politika instrument za ostvarivanje ličnih interesa okupljenih u određenu grupaciju/stranku.
Što se tiče Post banke, ta priča se vrti bar 15 godina, još iz perioda kad je Pošta imala oročenih 15 mil KM za osnivački kapital, a nakon što je TLKM prodat Telekomu Srbija. Pošta nikad nije imala ni kadrovske, finansijske, ni sofverske ni hardverske resurse za osnivanje banke, pa ista nikad nije osnovana, a sve navodno zbog nedostatka političke podrške. I prije 15 godina se spominjala opcija kupovine neke manje banke, ali ni od toga nije bilo ništa. Za razliku od nas, Srbija nikad nije ukinula Poštansku štedionicu, i ona je i danas dio finansijskog sistema…A HPB je banka u punom kapacitetu, što naša pretpostavljena Post banka u startu nikad ne bi mogla da bude.
Sadašnja “žurba” za osnivanje takve banke ima samo jedan razlog, a on nikako nije osnova za buduće uspješno funkcionisanje banke.
Čak i kad bi se išlo u osnivanje Post banke, to ne bi bilo preko noći.. I opet se postavlja pitanje koji bi to iskusni bankari preuzeli vođenje takve banke i sebe izložili “neugodnostima”?
Govoriš kao da se stručni kadar ne može naći, dok bankari prelaze iz jedne u drugu banku, kao fudbalski transferi, za veće pare ili bolje uslove rada ili oboje. Osnivanje Postbanke je veoma moguće i ostvarivo, samo treba snažna politička volja, da banka ne bude instrument pojedinaca, već u službi svih građana i da ne bude samo banka za sankcionisane, već da posao sa sankcionisanim licima bude samo npr. 0.001 odsto od ukupnog posla, kako bi banka mogla da uspješno podnosi pritisak i bude reprezentativna.
Da se nadovežem na svoje pisanje. Njemačka Postbanka je osnovana 1990 godine i uspješno posluje unutar takođe uspješnih njemačkih pošta.
Riječ je o banci, koja u bankarskom svijetu spada u red mladih banaka, što znači da tradicija ne igra presudnu ulogu, već menadžment, tako da godine tu nisu bitne, već struka i stručni kadar.
U kakvom ti tilulilu svijetu zivis.. Ah da crvenom izgleda ;D
Nedipri, hajde potrudi se. Možeš ti to i bolje. Na šta je razmjena argumenata spala. Osim toga, ova tema nije za političku raspravu, jer ne pogađa samo jednu stranu, već pogađa ili tek će pogoditi sve strane, pošto juče je neko bio (ili je još uvijek) pod udarom finansijske cancel kulture, danas je neko drugi, dok sutra će možda biti neko treći i tako dalje, te stoga vrijeme je da se preduzmu neke konkretne mjere, kako na kraju svi jednog dana nebi se probudili sa zatvorenim računima, jer je tako tamo neki ujka Sem htio.
Profesore, ovo je elementarno neznanje iako ste u nadzornom odboru jedne banke u BiH. Poste nemaju mogucnost otvaranja racuna za pravna i fizicka lica. Ucesce prihoda od domaceg platnog prometa je nisko u ukupnim prihodima banke, a da bi banka odobravala kredite mora imati adekvatan nivo depozita. Da li ce biti zainteresovanih da poloze depozite u banku kojoj je glavna svrha osnivanja i postojanja ovakva? Jeste li sigurni da ce banka dobiti odobrenja za rad ili da joj nece ? Da li bilo kandidata da se prihvate pozicije direktora?
Ovakav projekat bi mogao biti interesantan u domenu platnog prometa jer bi ovakva banka mogla da nudi klijentima račune bez naprednih usluga (npr kartice i devizno), ali sa druge strane i bez troškova mjesečnog “odrzžavanja” tj. besplatan račun za građane kojima su ove napredne usluge skupe ili nepotrebne (studenti, penzioneri, socijalne kategorije i ovi sankcionisani) . Prihode bi ostvarivala vršeći usluge za državu tj. kroz uštedu troškova koji se sada plaćaju za platni promet komercijalnim bankama od strane budžeta i preduzeća u državnom vlasništvu. Ova banka ne mora da bude skupa i glomazna niti da ima poslovnice već može koristiti pošte za šaltersko poslovanje . Po mom skromnom mišljenju ovo može biti vrlo koristan, upotrebljiv čak i profitabilan koncept. U krajnjem slučaju može predstavljati i prijeko potrebnu konkurenciju komercijalnim bankama čije su usluge trenutno preskupe, profitabilnost ogromna, a moć neograničena.
Profitabilan ne bi bio nikako. Ostalo možda
Da je mišljenje skromno, baš se skromno. Skoro pa pretanko. Šta reče, kartice su napredni proizvod? Možda bi ta banka poslovala papirno, tj. bez kompjutera, baza podataka, informatičke sigurnosti i ostalih komplikacija?
> “Možda je to jedino malo skupa opcija da osnivate banke za nekoliko lica i kompanija”
U toj novoj banci će završiti depoziti svih institucija, javnih preduzeća, komunalnih preduzeća, privatnih kompanija bliskih vlasti, fizičkih lica koji će iz političkih, stranačkih ili patriotskih razloga da prenesu svoje transakcione račune. Što se brzine tiče, vidjeli smo kako se sve brzo rješava u nekoliko dana u slučaju Sber/Atos banke. Sve se može kad namjera postoji.
Baš će kompanije poletiti da u toj hipotetskoj banci otvore račune i tako sebi onemoguće poslovanje sa inostranstvom. To bi bio samoubilački potez na ovako malom tržištu.
Vjerujem da 1 od 50 klijenata ovdašnjih banaka ima otvoren devizni račun i koristi SWIFT.
Neće “poletiti”. Preći će bez drame, uzbuđenja i pompe, hodajući.
A koliko ih koristi kartice i bankomate? I koje ce kartice koristiti kad odsetaju u tu novu banku?
Ruske kartice MIR
Ili Dinacard. :)
Rješenje je jednostavno: UnionPay. Kineska kartična šema, dostupna kod npr. Nove banke (ako treba podići novac ili platiti kod trgovca lokalno), a prihvaćena u 180 zemalja svijeta. Nije raširena kao Visa i MC, ali je odlična alternativa.
Naravno, Gucci, D&G, Channel i druge esencijalne robne marke prihvataju UnionPay u svojim prodavnicama.
alo ljudino jes ti u Travniku studiro jedno je kartica drugo platni sistem ja kao strucnjak za pare to najbolje znam a ti vidim neznas. a kakvi komentara ovdje ljudi ostavljaju pa to ne za nepovjerovat da izjavi guverner fakulteta ovaj Djono. znaci svatite ljudi ili ruski SPFS ili kineski CIPS ili eventual no kripto a moze i konbinacij ovoga ali previse smo mi maleni zato to da je Vucic uveo pa imalo bi smisla a inace niko nepominje napredovanje Ruske vojske i kako se to odrazava na makroenkonksu stabilnost valutarni odbir