ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Dobrovoljno penzijsko osiguranje prilika za direktore i radnike u RS

Objavljeno u FINANSIJE

LJUBLJANA – Da bi stub penzijskog osiguranja, odnosno obavezno penzijsko osiguranje, funkcionisalo potrebno je da je da imamo najmanje tri radnika na jednog penzionera. Republika Srpska, prema podacima fonda PIO, 2017. godinu završila je sa odnosom 1,16 radnika naspram jednog penzionera. Vjerujem da će građani prepoznati prednosti Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, ali i da će im prvi dobrovoljni penzijski fond u RS biti neka vrsta okidača da o penziji počnu da razmišljaju već danas, kazao je u intervjuu za portal CAPITAL direktor Fonda Tomaž Završnik.

Kako je istakao, svaka punoljetna osoba može postati član Fonda i to preko poslodavca, ukoliko je zaposlena, ali i individualno.

 Bili ste jedan od aktera u procesu osnivanja dobrovoljnog penzijskog osiguranja u Sloveniji još 2001. godine. Imajući u vidu iskustvo koje posjedujete, kakav je Vaš pogled na prilike u Republici Srpskoj kada je u pitanju prvi doborovoljni penzijski fond?

ZAVRŠNIK: Situacija je slična kao što je bila u Sloveniji prije nekih 18 godina. U početku je bilo mnogo skeptika, mogu slobodno reći i nepovjerenja prema ovom načinu štednje. Ipak, ovaj način obezbjeđivanja sredstava za treće doba je u Zapadnoj Evropi, kao i u većini zemalja Jugoistočne Evrope, već dugi niz godina ustaljena praksa. Da bi sistem tekućeg finansiranja penzija, odnosno prvi stub penzijskog osiguranja, odnosno obavezno penzijsko osiguranje funkcionisalo, potrebno je da je da imamo najmanje tri radnika na jednog penzionera, odnosno da je taj odnos 3:1. Republika Srpska, prema podacima fonda PIO, 2017. godinu završila je sa odnosom 1,16 radnika naspram jednog penzionera. Postavlja se pitanje da li imamo dovoljno povjerenja u ovakav način finansiranja i isplate penzija ili ćemo ipak stvar uzeti u svoje ruke i o dodatnim prihodima u starosti misliti i djelovati već danas.

Na koji način funkcioniše dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje?

ZAVRŠNIK: Svako punoljetno fizičko lice može postati član Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda i to na dva načina – preko poslodavca, ukoliko je lice zaposleno i individualno, bez obzira da li je lice zaposleno ili ne. Minimalni iznos uplate je 10 KM. Mi svakako ističemo prednosti članstva preko poslodavca – Zakonom o doprinosima Republike Srpske i Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske uplate do 100 KM mjesečno, odnosno do 1.200 KM godišnje, oslobođene su doprinosa. To je osnov po kojem se ostvaruje poresko umanjenje. Na taj način poslodavac na najpovoljniji način ima priliku za dodatnu stimulaciju radnika.

Zaposleni imaju mogućnost da sufinansiraju uplatu sa poslodavcem iz svoje bruto plate. U slučaju individualnog članstva, zaposlena lica imaju mogućnost da od svoje bruto plate samostalno finansiraju premiju, odnosno iznos uplate, ali i da navedu poslodavca kao obveznika uplate, kako bi ostvarili pravo na poresko umanjenje. Nezaposlena lica takođe mogu pristupiti fondu, ona ostvaruju prinos Fonda, ali ne i poreske olakšice.

Svaki račun u fondu je individualni račun pojedinca, bez obzira na način na koji je lice pristupilo Fondu (preko poslodavca ili individualno), ali i bez obzira na promjenu radnog mjesta, odnosno poslodavca. Pojedinac sam odlučuje na koji način će biti izvršena isplata, da li u jednokratnom iznosu u specijalnim okolnostima i uslovima definisanim Ugovorom, ili u vidu programirane isplate u obliku doživotne penzijske rente. Isplate mogu početi sa navršenih 58 godina, ili sa napunjenih 53 godine života i najmanje 5 godina akumuliranja (uplata). Povlačenje novca mora da počne najkasnije sa napunjenih 70 godina života.

Ključne razlike između proizvoda koje nudi EPF i drugi oblici štednje i osiguranja u Republici Srpskoj su poreske olakšice i dobrovoljni karakter. Šta to znači na praktičnom primjeru?

ZAVRŠNIK: Na praktičnom primjeru to znači da ukoliko poslodavac i zaposleni odluče da podjednakim iznosom finansiraju uplatu i ukoliko je taj iznos npr. mjesečno ukupno 56 KM, poslodavac će uplaćivati 28 KM, zaposleni će ostvariti poresko umanjenje i terećenje njegove plate će iznositi 18,10 KM, a poresko umanjenje, koje takođe ide na račun zaposlenog, u ovom slučaju iznosi 9,90 KM. Prema procjenama, sa ovim iznosima i realnim minimalnim očekivanim godišnjim prinosima fonda, pojedinac bi na svom računu, nakon 30 godina štednje – mogao imati 31 792 KM. Kao što sam već spomenuo, pojedinac sam odlučuje na koji način će biti izvršena isplata. Kada je riječ o dobrovoljnom karakteru, svaki pojedinac za sebe na dobrovoljnoj osnovi odlučuje da li želi da ostvari pravo na dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje ili ne. Često imamo pitanje kako se ovaj vid štednje razlikuje od recimo životnog osiguranja, a stvar je u tome da su to sasvim različite vrste, pa mogu slobodno reći prozvoda. Jedna od ključnih razlika je pravo na ostvarivanje poreskih olakšica, kao i nepostojanje nikakvih penala za prekid ili pauziranje uplata u Evropski dobrovoljni penzijski fond.

Prošlo je nekoliko mjeseci od dobijanja svih potrebnih dozvola za rad, otvaranja prostorija, pa i početka rada. Kakva je trenutno situacija, da li građani u Republici Srpskoj prepoznaju potrebu za dodatnom štednjom za treće doba?

 ZAVRŠNIK: Slobodno mogu reći da sam zadovoljan spremnošću poslodavaca da razgovaraju i svojim zaposlenima prezentuju mogućnost dodatnog dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Već smo potpisali prve memorandume o procesu pristupanja. Mi smo konstantno u pregovorima sa poslodavcima, kako iz privatnih, tako i iz javnih preduzeća. U narednom periodu očekujemo još poslodavaca koji će i na ovaj način, direktno, pokazati da brinu o svojim zaposlenima, ali indirektno i o cjelokupnoj privredi Republike Srpske, kao i okruženju u kojem posluju.

Kakvi su vaši planovi kada je u pitanju tržište Republike Srpske?

ZAVRŠNIK: Kada je u pitanju Republika Srpska, pa i Bosna i Hercegovina, cilj nam je da sistem dobrovoljnog dodatnog penzijskog osiguranja profunkcioniše, da što uspješnije poslujemo i da budemo partner od povjerenja, kako poslodavcima, tako i pojedincima. S obzirom na iskustvo koje nosim iz Skupne pokojninske družbe iz Ljubljane, te na kredibilitet Evropske banke za obnovu i razvoj, ali i podršku Penzijskog rezervnog fonda Republike Srpske, vjerujem da će građani prepoznati prednosti ovog načina štednje, ali i da će im prvi dobrovoljni penzijski fond u Republici Srpskoj biti neka vrsta okidača da o penziji i prihodima koje će ostvarivati u starosti, počnu da razmišljaju već danas.

CAPITAL

 

 

Ključne riječi:  , ,

Komentari |


Komentari (2)

  • Novibl

    Nista mi nije jasno.

    • Izmedju redova

      Drzava ti na kulturan nacin kaze sledece.

      Bez obzira sto uzimamo 17% tvoje bruto plate za drzavno penziono osiguranje, bplje ti je da stedis za starost jer mi necemo biti u stanju da ti obezbedimo dostojanstgenu penziju.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+