Života neće biti bez kompjutera

10.10.2010. / 8:20

BEOGRAD, Za koju godinu većina ljudi će svuda sa sobom nositi tablet računar (laptop veličine knjige) na kojem će čitati novine i knjige, slati pisma, razgovarati, gledati televiziju, preko njega će kupovati i prodavati. Za sve to biće, čak, dovoljno znanje samo ćirilice i srpskog jezika.
Koliko god ovo djelovalo kao daleka budućnost u Srbiji, u razvijenim zemljama je već realnost. Aj-ped, „Eplov“ novi tablet uređaj, ima rekordnu prodaju i postaje novi standard uređaja preko koga pristupamo internetu. Svi trenutni podaci o broju korisnika interneta u Srbiji su zastarjeli, jer je globalna mreža ove godine doživela pravi bum, pa i najosnovnije međuljudske kontakte većina građana Srbije sada obavlja preko globalne mreže.
Podaci Zavoda za statistiku govore da milion i po domaćinstava ima internet, kao i da je milion građana Srbije svakodnevno na „Fejsbuku“. Podaci sa „Fejsbuka“ govore da ova cifra prelazi dva miliona korisnika.
– Uticaj socijalnih mreža poput „Fejsbuka“ je ogroman, jer sada već dobar dio Srbije razgovara preko ove socijalne mreže – kaže Vitomir Jevremović, direktor digitalnog sektora u „Komunis“ marketing agenciji. – Ovo u prevodu znači da su svi ti ljudi potpuno osposobljeni za korišćenje raznih sadržaja na internetu. Oni sada imaju imejl adresu, znaju šta je Jutjub, blog, počinju da prate vijesti preko interneta i razumiju pojam pretrage. Takođe, umrežavanje ljudi koji sada shvataju da su bukvalno dio svijeta posebno je važno za male sredine i one koji su u teškoj materijalnoj situaciji. Njima se otvaraju nove mogućnosti za informisanje, učenje, pa čak i za posao, jednostavnom činjenicom što sada imaju prozor u svijet, kao i alat da ostvare komunikaciju – ističe Jevremović.
Najveća, dakle, prednost povezivanja preko globalne mreže je što ne samo što se razmjenjuju informacije, slike i drugi sadržaji, već što svako saznaje da nije sam i da još nekog interesuju iste stvari. Kada srpski tinejdžer shvati da još neko na svijetu dijeli njegova interesovanja, on može mnogo da nauči i, možda, sutra i da zaradi na tome.
Tako dolazimo do trenutno najaktuelnije teme na internetu. Transformacije standardnih medija. Budućnost televizije i novina je u integrisanju dvosmjernih usluga.
– Naravno, svi ti servisi će sada znati mnogo o nama, šta nas zanima i na šta trošimo novac – kaže Jevremović. – To će donekle biti povezano sa osjetljivom temom privatnosti, ali će korisnici dobijati informacije koje ih zanimaju, profilisane prema njihovoj potrebi, čime se štedi vrijeme i novac. Za koju godinu će se mediji transformisati u digitalni format i oni koji to ne prihvate moraće da promijene posao. Transformacija se neće ogledati samo u pukoj digitalizaciji sadržaja, već u novom vidu komunikacije, gdje će glas svakog od nas imati uticaj na globalni sistem i gdje će sadržaj biti prilagođen individualnoj potrebi.

Zablude o “guglu” i “eplu”
„Gugl“ nije najveća IT, već marketing kompanija, koja osmišljava veliki broj besplatnih servisa upravo da bi što bolje plasirala reklame. Ni „Epl“ nije klasična IT kompanija, već takođe medijska kompanija koja ne pravi samo hardver, nego kreira platforme za distribuciju i korišćenje drugih medija i digitalnih sadržaja. Novosti