Hrvatima „smeta“ Brod: Briga o ekologiji ili rat za tržište?!
31.01.2013. / 19:43
BANJALUKA, Hrvatske vlasti nagovijestile su da bi mogle da pokrenu međunarodni spor protiv BiH zbog navodnog zagađenja vazduha u Slavonskom Brodu.
To zagađenje se pripisuje Rafineriji nafte u Brodu, što su pojedini stručnjaci za naftni biznis ocijenili kao “klasični rat” za tržiste i da se iza priče o ekologiji skrivaju strateški interesi INA-e i MOL-a.
Ministar zaštite životne okoline Hrvatske Mihael Zmajlović najavio je da su već angažovali pravne stručnjake koji će pokrenuti tužbu protiv BiH ako u dogledno vrijeme ne bude riješen problem zagađenja Slavonskog Broda.
Međutim, čak i površan pogled na rezultate dnevnog mjerenja kvaliteta vazduha u hrvatskim gradovima, u kojima rade rafinerije nafte poput riječke, ukazuje da je zagađenje u tim gradovima neuporedivo veće od onog u Slavonskom Brodu i da je čitav problem, kako tvrde stručnjaci, zapravo “prenaduvan”.
Prema jučerašnjim rezultatima mjerenja čistoće vazduha u Rijeci, na primjer, izmjereno je prisustvo sumpor-vodonika u nivou od 1,2 mikrograma po kubnom metru, dok je istovremeno mjerna stanica u Slavonskom Brodu pokazala zagađenje na nivou od 0,8 mikrograma.
Prevedeno na obični jezik, to znači da je vazduh u Rijeci po osnovu ispuštanja ovog gasa daleko zagađeniji nego u Slavonskom Brodu, što posebno dobija na značaju ako je poznato da hrvatska strana brodskoj rafineriji ponajviše zamjera prekomjerno ispuštanje sumpor-vodonika.
Stručnjaci za naftni biznis, međutim, tvrde da je ekologija tek pozadina cijele priče i da se iza svega krije pokušaj korporacije INA i mađarskog MOL-a da povrati izgubljene pozicije na tržištu BiH.
Ministarka prostornog uređenja, građevine i ekologije Republike Srpske Srebrenka Golić kaže da se rafinerija obavezala da će do 2017. godine sprovesti čitav niz mjera za unapređenje tehnološkog procesa, kako bi se smanjila emisija štetenih gasova.
Ona ističe da su rokovi za sprovođenje tih aktivnosti počeli da teku još prošle godine, odnosno kad su dobili ekološku dozvolu za rad.
“S druge strane, mješovita radna grupa, koju čine stručnjaci iz RS i Hrvatske, ima zadatak da prati podatke o zagađenju na području Broda i identifikuje sve zagađivače”, navela je ona.
Stručnjak za naftni biznis Duško Bogdanović, međutim, tvrdi da je ekologija za pokriće nastojanju da zadrže tržišne pozicije u BiH, koje su znatno uzdrmane upravo zbog pokretanja proizvodnje u Brodu.
“Važno je samo bilo naći neki razlog da se destablizuje rad Rafinerije nafte Brod, a najlakše je bilo izabrati ekologiju. Međutim, oni zaboravljaju da ta rafinerija radi 120 godina, a sada, sa znatno modernijom tehnologijom, odjednom izaziva ogromne ekološke probleme”, rekao je Bogdanović.
Kako to prije rata nikada nije bio problem, a sada kao jeste, Bogdanović kaže nije uopšte sporno da oni kao veliko postrojenje emituju gasove u vazduh i da oni mogu da se osjete, ali to zagađenje je u znatno manjem obimu nego što se to nastoji prikazati.
S druge strane, u “Optima grupi”, koja je vlasnik brodske rafinerije, ne žele da komentarišu tvrdnje o pozadini aktivnosti hrvatske strane, već ponavljaju da su spremni da aktivno rade sa hrvatskim vlastima na rješavanju ekoloških problema.
Rade Vidaković, šef Odeljenja za odnose sa javnošću “Optime” podsjeća da je u modernizaciju rafinerije do sada uloženo 120 miliona evra, ali i da su, kako ističe, potrebna dodatna ulaganja da bi se dostigao maksimalan ekološki standard. Tanjug
Tagovi: inamihael zmajlovicmolrafinerija nafte brodsrebrenka golic
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
