Većina kuća i imovine i dalje bez osiguranja
31.01.2011. / 8:00
BANJALUKA, Katastrofalne štete nastale od prošlogodišnjih poplava mogle su u potpunosti biti namirene u veoma kratkom roku da su kuće i imovina bili osigurani, tvrde u osiguravajućim društvima.
Za osiguranje stambenih objekata i nakon poplava vlada opšta nezainteresovanost, kažu u vodećim osiguravajućim kućama u RS, napominjući da se domaćinstva i porodice pogođene poplavama praktično i dalje nalaze “na ledini”, čekajući donacije i pomoć nadležnih organa vlasti.
U “Jahorina osiguranju” navode da su u proteklom periodu imali nekoliko odštetnih zahtjeva ali da se oni mogu “nabrojati na prste jedne ruke”.
“Bilo je nekoliko kuća i privrednih objekata kojima smo isplatili odštetu. Imali smo slučaj da su stvari iz kuće osigurane i da je za to isplaćena odšteta ali da je kuća ostala uništena zato što nije osigurana”, ističe Dragan Simikić, izvršni direktor u Sektoru za štete “Jahorina osiguranja”.
On tvrdi da bi za sve poplavljene objekte bila isplaćena šteta da su bili osigurani iako su štete nastale poplavama milionske, te da bi se principom reosiguranja došlo do rješenja.
“Da je hiljadu kuća bilo osigurano, svih hiljadu bi bilo obnovljeno kroz osiguranje. Postoji princip reosiguranja i osiguravajuća kuća bi naknadu štete obezbijedila kroz pomoć matičnih kuća koje imaju ogromne finansijske mogućnosti”, objašnjava Simikić.
On navodi da bi, primjerice, kuća koja je osigurana na 100.000 KM trebalo da plati jedan procenat osiguranja od tog iznosa na godišnjem nivou, te da sve zavisi od visine tarifa.
Saša Čudić, direktor “Dunav osiguranja”, govori da su imali nekoliko odštetnih zahtjeva iz poplavljenih područja, te naglašava da su isplatili sve odštetne zahtjeve do 31. decembra.
“Stalno apelujemo na poljoprivredne proizvođače da pored usjeva osiguraju i svoje kuće i ostalu imovinu, posebice u rizičnim područjima koja su pogodile katastrofalne poplave”, kaže Čudić, ističući da bi se osiguravanjem kuća katastrofa poplava, praktično, mogla izbjeći.
On naglašava da je tarifa osiguranja stambenih objekata u ovom osiguranju u prosjeku 1,1 KM po kvadratnom metru, te da matična kuća koja stoji iza ovog osiguranja ima fond od 120 miliona evra.
“Agencija za osiguranje RS bi trebalo rigoroznije da sprovodi kontrole kada je u pitanju isplata odštetnih zahtjeva i sigurno je da se osiguravanjem imovine kod velikih osiguravajućih kuća ljudi štite od svih vrsta prirodnih katastrofa”, zaključio je Čudić.
U “Krajina osiguranju” su nam rekli da generalno vlada opšta nezainteresovanost za osiguranje kuća i stanova, te da se kupci uglavnom odlučuju za auto-osiguranje, prvenstveno zato što je ono obavezno.
“Ove pojave spadaju u paket dopunskih rizika i osiguranja bi trebalo, u saradnji sa državnim organima, da pronađu rješenje kako da pomognu ovim rizičnim područjima, jer bi postojao veliki rizik od bankrota osiguranja”, objasnila je Mila Gromilić, direktor “Krajina osiguranja”, napominjući da se radi o milionskim odštetnim zahtjevima.
Uplaćeno milion maraka
Na posebnom računu koji je Vlada RS otvorila za pomoć poplavljenim područjima dosad je uplaćeno milion maraka, a pozivom na broj 1416 građani takođe mogu donirati jednu marku ugroženim domaćinstvima. Iako još nije okončana procjena štete u poplavljenim područjima, spekuliše se o više desetina miliona maraka.
Podsjećamo da su više gradova u RS početkom decembra zadesile katastrofalne poplave, u kojima je oko 3.000 domaćinstava poplavljeno, a oštećeni su poljoprivredna zemljišta i poslovni objekti. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
