Capital.ba

U Srbiji se slabo kupuje namještaj

19.11.2011. / 19:55

BEOGRAD, Pad kupovne moći stanovništva u Srbiji značajno se odrazio i na domaću industriju namještaja, pa kompanije pad prometa pokušavaju da nadoknade izvozom.

Proizvođači namještaja iz Srbije, kako su istakli u anketi Tanjuga na 49. Sajmu namještaja opreme i unutrašnje dekoracije, pad tražnje nastoje da nadomjeste povećanjem izvoza i osvajanjem novih inostranih tržišta među kojima značajno mjesto zauzima i Rusija.
Ministar industrije i trgovine Dušan Petrović rekao je ranije da je srpska industrija namještaja za devet mjeseci 2011. godine ostvarila izvoz vrijedan152 miliona evra, što je za 20 odsto više nego u istom periodu lani.

Petrović je istakao da je ta važna privredna grana pokazala veliku vitalnost i sposobnost i pored ekonomske krize i teškoća sa kojima se suočava.
Menadžer prodaje u kompaniji “Jela” iz Jagodine koja se bavi proizvodnjom različitih vrsta namještaja Nikola Radovanović rekao je da je, generalno, opao promet namještaja na domaćem tržištu.

On je istakao da je “Jela” koja proizvodi dječije, spavaće, dnevne sobe, kuhinje kao i druge vrste komadnog namještaja, uspjela da održi tržište i broj zaposlenih u kompaniji, a da pad domaće tražnje nadoknađuje povećanjem izvoza i širenjem na nova inostrana tržišta.

Radovanović je rekao da kompanija “Jela” izvozi u zemlje bivše Jugoslavije, Grčku, Češku, Slovačku, a od naredne godine svoje proizvode će plasirati i na tržište Švajcarske.

On je dodao da će ta firma 21. novembra svoju ponudu predstaviti i na Sajmu namještaja u Moskvi. Cilj našeg predstavljanja u Rusiji je da nađemo poslovne partnere i počnemo prodaju na tom velikom tržištu, dodao je Radovanović.

Menadžer prodaje u kompaniji “Dalas” iz Tutina Meša Kadrić rekao je da se pad prodaje namještaja u Srbiji ali i u izvozu osjeća od polovine 2009. godine dok se blagi oporavak očekuje u 2012. godini.

Pad standarda stanovništva i skupi krediti drastično su se odrazili i na pad prodaje namještaja, iako smo imali značajnijih sniženja cijena i akcijskih prodaja, kazao je on.
Milica Dimitrijević menadžer Udruženja Srpski klaster namještaja Niš koji okuplja 11 proizvođača istakla je da je kriza uticala na smanjenje prometa svih članica klastera, a da su očekivanja da će kroz zajedničke nastupe biti povećan promet i prodaja.

Ona je istakla da je u planu da se Srpski klaster namještaja, koji je osnovan u maju ove godine, predstavi na različitim međunarodnim sajmovima i manifestacijama kako bi se povezali sa potencijalnim kupcima iz inostranstva.

Dimitrijević je napomenula da je u izradi izvozna strategija klastera koja će definisati tržišta na koja bi to udruženje trebalo da se orijentiše, a jedno od njih će svakako biti i Rusija.

Generalni direktor Udruženja proizvođača namještaja sjeverozapadne Rusije Aleksandar Ivanov predstavljajući specifičnosti ruskog tržišta na 49. Beogradskom sajmu namještaja, rekao je da je srpski namještaj odličnog kvaliteta, da ima dobar dizajn i da su cijene vrlo konkurentne.

On je istakao da su velike šanse za izvoz namještaja iz Srbije u Rusiju, ali da srpski proizvođači treba da se dobro organizuju.
Ivanov je naglasio da su potrebe za namještajem u Rusiji ogromne i da, iako Rusi sami proizvode, ne mogu da zadovolje tržište i imaju potrebu da uvoze velike količine.

On je dodao da su Moskva i Sankt Petersburg najveća tržišta.

U sektoru industrije namještaja u Srbiji posluje 650 preduzeća, koja zapošljavaju više od 14.300 ljudi. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!