Trgovina zemalja potpisnica CEFTE u porastu

03.12.2008. / 9:25

PODGORICA,  Trgovina među potpisnicama Srednjoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Cefta) u ovoj godini nastavila je da raste, dok je njihovo učešće u crnogorskom izvozu iznosilo 34,3 odsto, a u uvozu 49,82 odsto, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.

Potpredsjednik Privredne komore Ljiljana Filipović saopštila je da je presudan uticaj na zastupljenost regiona u crnogorskom uvozu imalo snabdijevanje za potrebe građevinarstva, pri čemu su jak uticaj imali blizina prostora, niski troškovi transporta i tradicionalne poslovne veze.

Kako prenose crnogorski mediji, Filipovićeva je rekla da se dvije trećine ukupne crnogorske robne razmjene sa potpisnicama Cefta 2006 odnosi na Srbiju, za kojom slijede BiH, Hrvatska, Albanija, Makedonija i Kosovo.

“Za devet mjeseci ove godine sa Moldavijom nije realizovan robni promet uprkos postojanju kvota”, rekla je Filipovićeva i dodala da je njihova iskorištenost u trgovini sa Albanijom i Hrvatskom niska.

Ona je podsjetila da su u trgovini sa Hrvatskom za devet mjeseci ove godine iskorištene kvote za pileće meso, mlijeko i sir, mesne prerađevine, alkoholna pića, kao i cigarete i cigarilose koji sadrže duvan.

Učešće regionalne trgovine u ukupnoj razmjeni Crne Gore sa inostranstvom je, kako tvrde u Privrednoj komori, značajno, što potvrđuje podatak da se na nju odnosila trećina one ostvarene u prethodne dvije godine.

“Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore bilježi pozitivan trend, pri čemu je uvoz rastao brže od izvoza. Udio Cefta zemalja u ukupnom crnogorskom prometu prošle godine je iznosio 38 odsto, a 2006. godine 35 odsto”, rekla je Filipovićeva.

Sporazum Cefta, koji je na snagu u svim zemljama potpisnicama stupio prije godinu dana, predviđa stvaranje zone slobodne trgovine u jugoistočnoj Evropi do kraja 2010. godine, što podrazumijeva ukidanje carina i trgovinskih barijera i potpunu liberalizaciju tržišta.

Cefta zona slobodne trgovine, u koju su osim Crne Gore ušle Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo, zamišljena je kao prvi korak u integraciji tržišta zemalja jugoistočne Evrope, koje budućnost vide u EU.

Filipovićeva je ocijenila da liberalizacija trgovine u jugoistočnoj Evropi bilježi ubrzan napredak, podstiče regionalnu saradnju i intenzivnije trgovinske odnose, a privlači i veći broj direktnih stranih investicija.

Ona smatra da je eliminisanje nepotrebnih necarinskih barijera iz trgovine značajan element liberalizacije trgovine robom.

Odredbe sporazuma Cefta zemljama jugoistočne Evrope omogućavaju stvaranje osnova za uvođenje trgovinskih olakšica u regionu, neophodnih za ukupan ekonomski rast i dalju integracije u multilateralni trgovinski sistem i EU.

Cefta sporazum je krajem jula prošle godine stupio na snagu u Crnoj Gori i još četiri države koje su ga ratifikovale – Albaniji, Makedoniji, Moldaviji i Kosovu.

Sporazum su nešto kasnije ratifikovale Hrvatska, Srbija i BiH, pa je on za sve potpisnice stupio na snagu 26. novembra prošle godine.