Capital.ba

Tražnja hrane će rasti, a nafte opadati

23.09.2012. / 8:30

MOSKVA, Svjetsko tržište sirovina će se u najskorije vrijeme izmjeniti i hrana, voda i zemljište će postati novo zlato, prognoziraju ekonomisti američke investicione banke “Goldman Saks”.

Među zemlje koje su u zoni rizika spada i Rusija koja zavisi od tržišta nafte, s obzirom da će tražnja energenta iz te zemlje biti sve manja, a prehrambenih produkata sve veća, ukazali su ekonomisti.
“Nafta” budućnosti biće prehrambeni proizvodi i voda. Bitka na finansijskim tržištima i realni konflikti vodiće se zbog žitarica, a ne zbog “crnog zlata”, a pobjedu će odnijeti Sjedinjene Američke Države i Latinska Amerika, dok položaj Rusije postaje sve nestabilniji, smatraju autori internet bloga “ZiroHedž” iz Njujorka.
Oni se pozivaju na istraživanje ekonomista “Goldman Saksa” koji su pokušali da procijene dva faktora: uticaj zemalja na tržišta pojedinih sirovina i udio određene vrste sirovina u izvozu tih zemalja, na osnovu čega su utvrdili matricu rizika.
Rusija i zemlje Bliskog istoka su svrstane u visokorizičnu kategoriju zbog njihove zavisnosti od izvoza nafte.
Udio Rusije i Saudijske Arabije na svjetskom tržištu nafte i prirodnog gasa iznosi približno po 10-15 odsto, a udio nafte i gasa u njihovom ukupnom izvozu premašuje 60 odsto.
Zbog toga te zemlje mogu pretrpjeti veliku štetu od znatnih promjena u svjetskoj ekonomiji.
Možda će biti otkrivene inovativne vrste goriva koje će zamijeniti uobičajene sirovine, a udarac tim zemljama mogu nanijeti i rezerve koje će biti otkrivene u drugim regionima svijeta.
Daleko manje opasnosti prijete SAD i zemljama Latinske Amerike koje izvoze prehrambene proizvode, ukazuju ekonomisti.
Njihov udio na tržištu sirovina je prilično veliki, a udio sirovina u njihovoj trgovini daleko manji.
SAD imaju naročito povoljan položaj na tržištu soje i kukuruza.
Udio američkog izvoza u svjetskoj trgovini kukuruzom i sojom dostiže više od 40 odsto, a pri tom je učešće tih kultura u ukupnom izvozu te zemlje manje od dva odsto, što znači da ta zemlja neće biti teško pogođena promjenama na tržištu sirovina.
Po blogu, da bi se shvatilo ko će biti budući lideri svijeta, prvo treba shvatiti koje sirovine čeka “bum” u predstojećim godinama.
U “Goldmanu” su uvjereni da će ti resursi biti hrana, voda, pa čak i zemljište. Preimućstvo će imati one zemlje koje će moći da nahrane milijarde ljudi.
Upravo će voda i hrana biti nafta budućnosti, što će u potpunosti promijeniti situaciju na tržištu sirovina, ukazali su ekonomisti.
Najveći uvoznici prehrambenih proizvoda sada su Rusija, Japan, Južna Koreja i zapadna Evropa, a najveći izvoznici – SAD, Kanada, Brazil, Argentina i Tajland.
Potencijal za izvoz hrane imaju i Indija i Afrika, ali je neophodno da te zemlje sprovedu reforme, smatraju u “Goldman Saksu”.
Moguće je, međutim, prosperirati i bez prirodnih bogatstava jer njihovo prisustvo ne garantuje nekoj zemlji ekonomski uspjeh.
Često zemlje ne uspijevaju da izvuku korist iz sirovinskog buma zbog niskog kvaliteta institucija i raspodjele prihoda među uskom grupom stanovništva, što ometa diversifikaciju ekonomije.
“Sirovinsko prokletstvo” stoga prijeti mnogim izvoznicima resursa, upozoravaju ekonomisti.
Japan i Južna Koreja su primjer kako se neka zemlja može razvijati i bez prirodnih resursa, kada je neophodno izvući korist iz nečeg drugog.
Kao rezultat, te dvije zemlje su postale središta svjetskih inovacija, zaključeno je na blogu “ZiroHadž”, prenose agencije.

 

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!