Sumnjive nabavke za 300 mil. evra

11.01.2010. / 8:35

BEOGRAD,  Javne nabavke vrijedne oko 330 miliona evra, ili oko 40 odsto vrijednosti svih narudžbina u prvih šest mjeseci 2009, obavljene su postupkom pogodnim za malverzacije.
Pogađanje bez objavljivanja javnog poziva omogućava državnim preduzećima i ustanovama da bez tendera odaberu firmu. Javni sektor je to radio dok je Državna revizorska institucija (DRI) po prvi put od osnivanja kontrolisala trošenje novca iz budžeta.

Ništa se nije promjenilo ni kada je DRI otkrila propuste jer Vlada Srbije u budžetu nije predvidjela novac za Republičku komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.

Pregovaranjem bez prethodno objavljenog javnog poziva, prema izvještaju Uprave za javne nabavke  Srbije (UJN), u prva tri mjeseca 2009. sklopljeni su poslovi vrijedni oko 110 miliona evra. Taj iznos je do kraja juna povećan na oko 330 miliona evra, što je oko 40 odsto vrijednosti svih velikih javnih nabavki u ovom periodu, koje su iznosile oko 800 miliona evra. Ukupno, oko 25 odsto javnih nabavki sprovedeno je na ovaj način.

Zakon o javnim nabavkama Srbije (ZJN) dozvoljava da zbog hitnosti ili nepostojanja druge firme koja bi mogla da obavi posao javna preduzeća i ustanove pregovaraju sa preduzećem koje odaberu bez tendera. Nadležni, prije svega Vlada Srbije, ali i kontrolni organi, ako žele, na Portalu UJN mogu da vide ko je koristio ovakav način javne nabavke i da pitaju javne ustanove da li su nabavke vrijedne 300 miliona evra bile tako hitne i da li za pojedinu robu moraju da postoje ekskluzivni ponuđači.

Predrag Jovanović, direktor UJN, nedavno je izjavio da je „upozoravajući podatak da se još priličan broj nabavki velikih vrijednosti obavlja bez objavljivanja javnog poziva“. U ovim situacijama kao glavni razlog navodi se to da, navodno, nabavku može da ispuni samo određeni ponuđač ili da je ona izuzetno hitna. U ovom dijelu, kako kaže, uočene su nepravilnosti od 100 miliona evra. „Kada nema postupka, onda nema ni mogućnosti da se ponuđači žale, niti da reaguju Komisija za zaštitu prava ili Uprava”, upozorio je Jovanović.

Poslije ovakvih podataka i upozorenja, izvještaj DRI o propustima u trošenju novca iz budžeta u 2008. od strane ministarstava izgleda kao dječja igra. Podaci UJN su alarmantniji jer se odnose na sve javne nabavke u Srbiji, pa tu spadaju i javna preduzeća, zavodi, ustanove… DRI ima mandat da se pozabavi i ovim trošadžijama, ali nema adekvatne prostorije za rad, revizore, niti novac da ih plati kako treba. Zato je prvi izvještaj o trošenju para iz budžeta i uradila četiri godine poslije donošenja Zakona o DRI.

Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, ističe da je u budžetu za 2010. izdvojeno više novca za sve koji su zaduženi za sprečavanje korupcije. „U posljednje tri godine stalno se povećavaju sredstva namjenjena u ove svrhe“, naglašava Ilić. Njega pomalo demantuje situacija sa Republičkom komisijom za zaštitu prava koja je trebalo ove godine da doprinese sprečavanju zloupotreba u korišćenju pregovaranja bez objavljivanja javnog poziva.

Naime, Vlada Srbije nije ispoštovala novi Zakon o javnim nabavkama (ZJN), na osnovu koga je trebalo da formira komisiju do 6. jula prošle godine. Zato će Komisija i dalje raditi kao dio Uprave za javne nabavke. Bivši predsjednik Komisije Saša Varinac upozorio je da sistemu javnih nabavki preti kolaps. Sa 20 zaposlenih, predviđenih za celu UJN, Komisija neće imati kapacitet za rad, smatra Varinac. Blic