Stanković: Autoput možemo izgraditi prije roka
31.08.2012. / 8:42
BANJALUKA, Dobijanje posla izgradnje dionice Prnjavor – Doboj na autoputu Banjaluka – Doboj uspjeh je i za građevinarstvo u Republici Srpskoj, a i šire u regiji, kaže Slobodan Stanković, direktor i suvlasnik kompanije “Integral inženjering”, u intervjuu za “Nezavisne novine”.
On smatra da će kroz ovaj posao biti podignut i bruto nacionalni dohodak, jer će veliki dio sredstava, oko jedne trećine, kroz koncesije i ostale poreze ući u budžet RS.
“Naš interes i želja je da dobijemo i buduće poslove, kao što su izgradnja drugog dijela autoputa od Prnjavora do Banjaluke, dio na koridoru V5, a to je koncesioni dio”, kaže Stanković.
Potpisali ste ugovor od 180 miliona evra za prvu dionicu autoputa Banjaluka – Doboj, od Doboja do Prnjavora. Šta to znači za privredu RS i za sam “Integral inženjering” kao kompaniju?
STANKOVIĆ: Opširne pripreme su bile za izradu ponude za jedan takav ogroman posao. “Integral inženjering” već duže vrijeme radi na velikim projektima i kroz njih edukuje mlade inženjere koji dolaze sa fakulteta, ali diže i kapacitete radnika tesara, zidara i svih učesnika u toj građevinskoj oblasti prilikom izrade takvih velikih objekata.
Globalistička šema je da se stavljaju veliki uslovi za dobijanje tako velikih poslova. Naše banke ne mogu odgovoriti na te zahtjeve i moraju praviti konzorcije više banaka da bi se dobila garancija. U tako kompleksnom poslu mi sami nismo mogli ispuniti taj finansijski uslov koji je tražen, a to je da je posljednje tri godine trebalo imati minimalno 125 miliona evra prihoda i morali smo da idemo sa našim partnerom “Granitom” iz Skoplja.
Veliki trud uložen je u pripremu jednog takvog posla, to jest, pripremu za tender, i uspjeli smo da, uz najniže cijene, koje su ipak konkurentne na ovom tržištu, dobijemo taj posao. To je uspjeh i za građevinarstvo u Republici Srpskoj, a i šire u regiji. Tim poslom ćemo zaposliti veliki broj ljudi i povući, prema sadašnjem interesu i prema pripremi, iz Doboja, Bijeljine, Sarajeva, Gacka i Prnjavora, veliki broj zainteresovanih ljudi koji hoće da rade na takvom poslu.
Planirate angažman većeg broja podizvođača…
STANKOVIĆ: Jeste, veliki broj podizvođača će biti angažovan. Oni moraju da prođu procedure, kao što smo i mi prošli. Za veće poslove moraju da daju garancije za dobro izvršenje, a za avansne uplate moraju dati garancije za avans.
Smatram da će kroz ovaj posao biti podignut i bruto nacionalni dohodak, jer će veliki dio sredstava, oko jedne trećine, kroz koncesije i ostale poreze ući u budžet RS. Sa ovim poslom, kroz tri godine, obučićemo veliki dio studenata koji izlaze iz Arhitektonsko-građevinskog fakulteta, a takođe i one koji izlaze kao zanatlije iz škola tercijarnih zanimanja. Ovaj poso možemo završiti čak i prije roka.
Naš interes i želja je da dobijemo i buduće poslove kao što su izgradnja drugog dijela autoputa od Prnjavora do Banjaluke, dio na koridoru V5, a to je koncesioni dio. Izbor izvođača putem tendera će biti u nekih šest mjeseci, a ukupan iznos svih poslova bio bi oko 600 miliona evra. Takav potencijal za RS i njenih 1,2 miliona ljudi znači mnogo.
Dolazak premijera Makedonije u Banjaluku na potpisivanje ugovora pokazuje koliko je to bio važan posao za Makedoniju i vašeg partnera “Granit”.
STANKOVIĆ: Međunarodna raspodjela posla na Balkanu je vrlo komplikovana i pruža priliku velikim sistemima, kao što su “Štrabag”, “Alpina”, “Buiki” i “Por” da dobiju takve poslove. U FBiH većina poslova otišla je vanjskim eminentima, a tako isto i u Srbiji i u Makedoniji. Na primjer, u Makedoniji je za 240 miliona evra grčki “Aktor” dobio posao na koridoru 10. I makedonska politika je bila zainteresovana da “Granit” dobije takav posao. Smatram da su oni veoma korektan partner, pa ćemo zajedno završiti taj posao.
Kakva je podjela posla unutar konzorcija? “Integral inženjering” je nosilac posla.
STANKOVIĆ: “Integral inženjering” je nosilac posla 60 odsto, a 40 odsto je “Granit”. To je bio uslov makedonske firme da ide s nama u zajednički ugovor zato što je nama falilo nekih 40 miliona evra ukupnog prihoda koz tri godine i mi smo zbog toga i morali da uzmemo vanjskog partnera.
Koje su banke dale garancije za posao?
STANKOVIĆ: Izrazito su nam izašli u susret Nova banka, Folks banka i Rajfajzen banka. Zahvaljujući njima, mi smo uspjeli da dobijemo garancije u skladu sa zakonom i pravilnikom u Agenciji za bankarstvo. “Integral inženjering” je dao određene kolaterale, odnosno zaloge, i sve je bilo u sklopu standarda koji se traže za takvu vrstu posla.
Koji je sljedeći korak? Kada počinju konkretni poslovi na izgradnji?
STANKOVIĆ: “Integral inženjering” je kroz tender preuzeo obavezu izrade projekta i izrade nove geologije koja je bila preduslov za projektovanje. Mi smo već na terenu sa geodetskim snimkom i sa bušenjem i ispitivanjem zemlje da bismo dobili pravo stanje stvari na terenu i očekujemo za nedjelju dana da ćemo izaći na teren i početi s radovima.
Prilikom potpisivanja ugovora pomenuli ste investicije koje se realizujun u Republici Srpskoj od dvije milijarde KM. Na šta ste konkretno mislili?
STANKOVIĆ: Mi smo već otišli duboko sa pregovorima sa kineskom firmom koja radi sa EFT na termoelektrani u Stanarima, da im budemo kooperanti u izgradnji. Znači, to je investicija do 600 miliona. Takođe, gospodin Rašid Serdarov, koji radi u Ugljeviku na drugoj fazi termoelektrane, po procjenama investicija, 700 miliona. To je već sa naših 600 milona u infrastrukturi, a to je negdje oko dvije milijarde.
Već se ušlo u pregovore sa Hrvatskom za jednu od najboljih potencijalnih elektrana, to je “Dubrovnik 2” od 300 megavata, koja će vjerovatno iznositi 300 miliona evra. Smatram da će i to brzo doći do zajedničkog ugovora i tendera. A imamo pripreme koje su već otpočele i “Integral” radi na njima, a to je hidroelektrana “Dabar” od 160 megavata. To je blizu realizacije.
Kakva je trenutno atmosfera za poslovanje u Republici Srpskoj?
STANKOVIĆ: Atmosfera je vrlo teška zato što imamo težak pristup obrtnom kapitalu. Mi smo svi firme koje nemaju obrtni kapital i, uzimajući kredite, sebe smo doveli u tešku situaciju, kao i “Integral inženjering”, koji je prošle godine platio četiri miliona KM kamata za obrtna sredstva.
Upravo taj bankarski sektor uz Vladine mjere morali bismo da dovedemo na nivo gdje bi i privrednici mogli uz manje kamate da dođu do kapitala za sigurne projekte.
Mnogo je u javnosti negativne diskusije oko IRB-a i 600 miliona evra koji su plasirani od “Telekoma Srbije”. Taj novac je za ove protekle godine pomogao malim i srednjim preduzećima, plasirano je oko milijardu KM preko komercijalnih banaka, gdje su osigurani kolaterali, gdje država ne može izgubiti u tome. Čudi me ta negativnost određenih ljudi i političkih stranaka prema tom plasmanu. Taj plasman omogućio je život privrednika za četiri ili pet godina koje su prošle.
“Integral” je preduzeće sa najvećim brojem radnika u RS. Kako se borite sa likvidnošćuu?
STANKOVIĆ: Specifičnost u građevinarstvu je da su naplate situacija od dva do tri mjeseca, nekada i mi kasnimo dva do tri mjeseca sa platama, ali imamo razumijevanje radnika, jer se radi o preduzeću koje ima kontinuitet u poslu više od dvadeset godina.
Gdje “Integral inženjering” sve posluje?
STANKOVIĆ: “Integral” je praktično jedini regionalni igrač na ovim prostorima. Imamo u Crnoj Gori završene velike projekte, a među njima 60 kilometara snabdijevanja Crnogorskog primorja sa vodom. Uradili smo nekoliko mostova u Crnoj Gori i veliku deponiju od milion kubika u Baru. Te poslove smo sve završili u roku i na vrijeme i naplatili devizni priliv i za RS. Sada smo trenutno otvorili firmu u Makedoniji i smatramo da ćemo sa Grcima dobiti određeni dio posla na koridoru 10. U Srbiji, takođe, imamo u ponudama oko 300 miliona evra, obilaznica Pirot i neke druge poslove oko pravca Beograd – Valjevo – Užice. To su uglavnom poslovi u zajedničkoj saradnji sa srbijanskim firmama.
Kakav je ambijent za poslovanja u regiji?
STANKOVIĆ: Globalizacija je donijela prestrojavanje određenih kapaciteta i svi vidimo kroz medije da je slovenačka građevinska operativa rasturena i da je više nema. Velike firme kao što su CMP i STC su nestale. Veliki problem je sa Hrvatskom operativom i oni su skoro pred kolapsom, kao i srbijanska. U Makedoniji, osim “Granita”, niko i nije radio van granica i nedavno su završili veliki posao od 80 kilometara autoputa u Ukrajini. Dvije do tri velike građevinske firme u regionu su ostale aktivne i one mogu nešto da naprave, a među njima je i “Integral inženjering”.
Šta je uzrok kolapsa tih velikih građevinskih sistema u regiji?
STANKOVIĆ: Uglavnom visoki kriterijumi za dobijanje posla od određenih subjekata koji upravljaju tim poslovima.
Mislite da menadžment ne snosi odgovornost jer na vrijeme nije pripremio preduzeće za nove uslove poslovanja?
STANKOVIĆ: Vjerovatno ima i toga da su se menadžeri u tim zemljama u kojima je bila zatvorena politika gdje je bilo dosta izgradnje autoputeva, kao u Sloveniji i Hrvatskoj, uglavnom bazirali na to i sad im je nestalo posla. Nisu dovoljno pristupali istraživanju stranih tržišta, mada preduzećima sa ovih prostora nije išla na ruku ni situacija u arapskim zemljama, gdje su zbog rušenja režima izgubili mnogo poslova.
Istrage protiv “Integrala” su politička priča
Smatram da je istraga o izgradnji zgrade Vlade RS politička priča, jer da ju bilo išta negativno u “Integral inženjeringu”, zakonske konsekvence prema kompaniji i meni bile bi već posegnute.
Kada smo dobili tu predistražnu radnju, bilo je veoma teško i morali smo da odustanemo od svojih planova da smanjimo kapacitet sa 3.000 na 1.000 zaposlenih. Tada smo u tom kapacitetu u budžet RS uplaćivali 60 miliona KM, a poslije petnaestak miliona.
Veliku štetu je ta predistražna radnja prouzrokovala “Integralu”, a ona je na kraju u tužilaštvima dobila epilog, onakav kakav je dobila. Pretrpjeli smo velike gubitke i da nije bilo toga, “Integral” bi bio mnogo veća kompanija, zapošljavao bi mnogo više ljudi i davao bi u budžet mnogo više sredstava.
Potreban politički konsenzus partija iz RS
Ove godine su ponovo izbori, kod nas su često izbori, i smatram da bi morali biti na šest-sedam godina. Nijedna ekipa politički izabrana ne može da napravi koncepciju ako su izbori svake dvije godine. Nekada je ta koncepcija bila na petogodišnjem planu da se nešto prati i izvršava, a ovako svake dvije godine imamo neka pomjeranja i neke izbore.
U sljedeće dvije godine, do 2014, morao bi da se stvori zajednički plan velikih stranaka, mislim na SNSD i SDS, da odrede jedan minimum nacionalnog interesa po pitanju privrede i politike da bi se od 2014. godine zajednički sa nivoa BiH branila pozicija RS. To znači da bi SNSD i SDS morali naći zajedničku politiku da bi održali ovo sada što imamo u okviru Dejtonskog sporazuma.
To bi mogla biti neka izlazna strategija za ovu sadašnju političku situaciju u kojoj postoji zajednički stav za nivo BiH, a potrebno je formiranje i zajedničke platforme unutar RS, čiji će se temelji zasnivati na zajedničkim ciljevima. Ti ciljevi su dalji razvoj RS i njeno približavanje evropskim, privrednim, političkim i opštim životnim standardima.
“Integral” do kraja iduće godine izlazi na berzu
“Integral inženjering” je akcionarsko društvo sa trenutno tri vlasnika po 33 odsto i ja, Božić Dragan i Dubravac Nikola, mi smo već danas potpuno pripremili “Integral” za izlazak na berzu i čekamo povoljno vrijeme da iznesemo dionice na tržište da bi i ostali građani, ako prepoznaju u “Integralu” šansu za zaradu, mogli da kupe akcije, a samim tim obezbijede kapital “Integralu” da može ići i dalje u razvoj kompanije. Izlazak na berzu je planiran do kraja iduće godine. Nezavisne novine
Tagovi: autoputintegral inzinjeringslobodan stankovictopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Svakim danom sve više napredujemo u kriminal sa kriminalcima!
naravno da nece, vecina je osigurana
@to be or not to be
I sta mislis da ce akcionari glasati protiv odluke?
smo me zanima kako moze da kaze da je sve u skladu sa procedurama Agencije za bankarstvo, kad je skupstina akcionara Banja Laktasi zakazana za 01.10.2012 godine gdje treba da se donese odluka o zalaganju imovine ove firme u korist Rajf banke i Volks banke za dobijanje garancije. znaci vec je poceo da laze i petlja a nije ni poceo da radi. pa dokle vise ovako kod nas