Capital.ba

Spor FG „Birač“ i Ukio banke od 155 miliona KM vraćen na početak

01.02.2023. / 12:20

      • Vrhovni sud RS ukinuo sve nižestepene presude
      • Prva presuda u ovom predmetu donesena je prije šest godina

BANJALUKA – Nakon brojnih presuda i žalbi, Vrhovni sud Republike Srpske vratio je na početak spor između Fabrike glinice „Birač“ u stečaju i litvanske Ukio Banke „težak“ 155 miliona KM, saznaje portal CAPITAL.

FG Birač

Foto: Alumina

Riječ je o sporu u kojem je prvostepena presuda donesena još u aprilu 2017. godine, a kojom je presuđeno da FG „Birač“ nije dužnik Ukio banke po osnovu kreditnih i drugih s njima povezanih pravnih poslova.

Tu presudu su zatim potvrdili Viši privredni sud u Banjaluci i Vrhovni sud RS, ali je Ustavni sud poništio i naložio Vrhovnom sudu RS da po hitnom postupku donese novu odluku.

Vrhovni sud je zatim predmet vratio Višem privrednom sudu u Banjaluci na ponovno odlučivanje, a taj sud ponovo potvrdio prvostepenu presudu, odnosno da Fabrika glinice „Birač“ nije dužnik Ukio banke.

Uslijedila je nova revizija Ukio banke, nakon čega je Vrhovni sud RS odlučio da predmet vrati na ponovno suđenje Okružnom privrednom sudu u Bijeljini.

Ovo je ključni spor koji fabrika glinice vodi s obzirom na to da se radi o potraživanjima Ukio banke, a koja stečajni upravnik Lazo Đurđević nije priznao, a koja je prodala ’Pavgordu’.

Radi se o sporu od 155 miliona KM, ali s obzirom na to da su kamate već dostigle glavnicu, on je težak čak 300 miliona KM.

Popović: Vrhovni sud na određen način preuzeo stav Ustavnog suda BiH

Punomoćnik Ukio banke Miloš Stevanović potvrdio je za CAPITAL da je Vrhovni sud RS 26. decembra 2022. godine donio rješenje kojim je usvojena revizija Ukio banke i ukinute sve nižestepene presude.

„Sada su sve presude iz prethodnih godina ukinute. Ono što je veoma bitno je da je Vrhovni sud podvukao da u ponovnom postupku Okružni privredni sud u Bijeljini mora posebno uzeti u obzir odluke Okružnog suda u Bijeljini kojim su priznate sve strane sudske presude sudova u Litvaniji. To su presude kojima su odbijeni zahtjevi za poništenje ugovora o kreditu i zalogama“, rekao je Stevanović.

Istakao je i da je Vrhovni sud u posljednjoj presudi naveo da su nižestepeni sudovi minimizirali značaj pravosnažnih rješenja Okružnog suda u Bijeljini pa je naložio novi postupak i da se uzmu u obzir ti dokazi.

Advokat FG „Birač“ Aleksandar Popović je takođe potvrdio da je kompletan postupak koji traje već čitavu deceniju vraćen na početak.

„Vrhovni sud je na određen način preuzeo stav Ustavnog suda BiH i naložio prvostepenom sudu da sagleda određene njihove navode. To se uglavnom odnosi na odnos FG ’Birač’ prema zavisnim društvima i na stranu sudsku odluku koja je ovdje pravosnažno priznata. Za nas to nisu odlučne činjenice i ne očekujemo da će se u ponovnom postupku bilo šta promijeniti. Problem je što se ovim produžava stečajni postupak fabrike jer do rješenja ovog glavnog spora stečaj ne može biti okončan“, kazao je Popović.

Litvanska Ukio banka u ovom sudskom postupku traži da sud utvrdi osnovanost njenih potraživanja od FG „Birač“ u stečaju, u iznosu od 155 miliona KM.

Ukio banka je u tužbenom zahtjevu insistirala na tome da bude razlučni povjerilac, što bi joj omogućilo odvojeno namirenje iz imovine kao stečajnog dužnika.

Potraživanja Ukio banke od Fabrike glinice „Birač“ u stečaju otkupila je fočanska firma „Pavgord“ koja je ranije blokirala račune „Alumine“, firme kćerke FG „Birač“, pokušavajući da naplati ovo potraživanje.

CAPITAL: M. Čigoja Ljubojević

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Spor FG „Birač“ i Ukio banke od 155 miliona KM vraćen na početak

    1. Honduras

      Potrebno je pokrenuti za naknadu štete kao i izmakle koristi od ostalih akcionara Birača. u tom slučaju ogromno lakše može doći do poništenja protuizakonitih radnji Ukio banke a moguće je i naplatiti svu nastalu štetu kao i izmaklu korist. Akcionari se trebaju udružiti sa zaposlenicima te zajednički pokrenuti postupak za spas akcionarskog društva. Tako da se ostali akcionari obeštete a sačuvaju radna mjesta i zaposlenici nagrade sa polovinom akcija koje su u vlasništvu Ukio banke a koje bi se prinudno preuzele u postupku naknade štete od Ukio banke.

    2. Honduras

      U ovom slučaju potrebno je pokrenuti postupak, gdje ostali akcionari traže namirenje štete od većinskog akcionara koji je svojim odlukama zloupotrebljavajući svoj položaj donosio odluke na štetu akcionarskog društva te tako kao većinski akcionar namjerno izazvao štetu ostalim akcionarima ostvarujući sebi protuzakonitu imovinsku korist. Ne poštujući pravila i zakone o radu akcionarskih društava nanijeli su štetu ostalim akcionarimakao i buđetu te zaposlenicima društva. Potrebno se je obratiti Komisiji za hartije od Vrijednosti Republike Srpske te tražiti njeno mišljenje na tadašnje postupanje većinskog akcionara mimo standarda upravljanja akcionarskim društvima. Komisija će lako utvrditi koje su standarde, pravila i zakone prekršili većinski akcionari koji su išli da podignu kredit a da založe imovinu Birača a da Birač nema nikakve koristi od tog dizanja kredita i davanja u zalog Biračove imovine. Kako Birač nije imao nikakve koristi od dizanja kredita već samo većinski vlasnik, te je većinski vlasnik namjerno te radnje napravio s ciljem da ostvari protivpravnu imovinsku korist na štetu ostalih akcionara.