Bankarski sistem u BiH je stabilan

17.10.2008. / 14:23

BANJALUKA, Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je da nema razloga za nervozu koja se pokazala u BiH zbog ekonomske krize u svijetu i istakao da je u BiH stabilan bankarski sistem koji može uspješno da se nosi sa izazovima koji dolaze iz okruženja.

“Podržali smo mjere koje je donio Upravni odbor Centralne banke BiH da se smanje stope obaveznih rezervi sa 18 na 14 odsto kada su u pitanju obavezne rezerve koje poslovne banke drže kod Centralne banke i time oslobodili rate od 722.000.000 KM za plasmane. To znači da želimo da očuvamo dinamiku kreditiranja privrednih subjekata i kreditnih aranžmana u BiH”, rekao je Špirić sastanka posvećenom globalnoj ekonomskoj krizi i njenim mogućim posljedicama na BiH.

On je izjavio novinarima u Banjaluci da su se svi saglasili da se prihvati zahtjev da se nivo garantovanih depozita sa 7.500 KM digne na 15.000 KM, uz prijedlog da se uđe u izmjenu zakona i da se u Agenciji za osiguranje depozita osiguravaju depoziti samo fizičkih lica, a ne i privrednih subjekata, jer osiguranje od 7.500 KM za bilo koji privredni subjekt ne znači mnogo.

“U toj razlici krije se dodatna mogućnost da se podigne nivo osiguranja depozita građana, kako bismo pokazali da želimo da sačuvamo stečeni nivo povjerenja građana u komercijalno bankarstvo što je bitno za privrednu i sve druge aktivnosti u zemlji”, naveo je Špirić.

Špirić je dodao da je to i poruka za dodatnu spremnost da se jača povjerenje, i sugerisao poslovnim bankama da ne posežu za povećanjem kamatnih stopa na kreditne plasmane, izuzev ako postoji prostor za njihovo podizanje na štednju, jer je proces izgradnje povjerenja dvosmjerni, a ne samo obaveza štediša.

On je istakao da će dosta voditi računa da se ne ugroze privredne aktivnosti u BiH.

“Zajednički stav je da se mora posvetiti dužna pažnja koordinaciji mjera monetarne i fiskalne politike, pogotovo kod planiranja i donošenja budžeta na svim nivoima za narednu godinu”, naveo je Špirić.

Prema njegovim riječima, javna potrošnja se mora držati pod kontrolom i izbjeći politikantske histerije koje su pratile donošenje budžeta.

Špirić je ponovio da nema potrebe da se sadašnja situacija naziva krizom, jer indirektne mjere koja globalna kriza sa sobom nosi u najmanjoj mjeri će da se tiču BiH, ali da postoji spremnost da se odgovori mjerama kojim institucije BiH raspolažu.

Na pitanje zašto budžeti nisu deponovani kod Centralne banke BiH, premijer RS Milorad Dodik rekao je da mu nije poznat slučaj da se to negdje čini, da su budžeti sigurno stabilizirajući faktor finasijskog sektora i da u tom pogledu nema nikakvih problema niti može da bude.

On je objasnio da nije riječ o problemu Centralne banke, već o tome da se realno predstavi već dobra pozicija komercijalnog bankarstva i da su depoziti budžeta dodatna garancija za to.

Dodik je naglasio da se razgovara i prave analize o prijedlogu Vlade RS da otkupi inostrani dug od povjerioca.

Sastanku posvećenom globalnoj ekonomskoj krizi i njenim mogućim posljedicama na BiH prisustvovali su najodgovorniji zvaničnici ove oblasti, ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić, premijeri RS i FBiH Milorad Dodik i Nedžad Branković, ministri finasija RS i FBiH Aleksandar Džombić i Vjekoslav Bevanda, guverner Centralne banke BiH Ke4mal Kozarić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić i direktori agencija za bankarstvo RS i FBiH, Slavica Injac i Zlatno Barš.