Slovenački ekonomisti kritikuju vladu Boruta Pahora

10.06.2009. / 16:35

LJUBLJANA, “Vlada je učinila vrlo malo na području restrukturisanja ekonomije prema ekološki sigurnijem i tehnološki naprednijem modelu privrede”. Vodeći slovenački ekonomisti vrlo su kritični prema ekonomskoj politici vlade premijera Boruta Pahora nakon objavljivanja službenih podatka da je nacionalni BDP u kvartalu pao za 6,4, a na godišnjem nivou za 8,5 odsto, što se po izjavama nekih može usporediti s recesijskim trendom u nekim baltičkim državama.
“Očekivao sam pad BDP-a od oko šest odsto, ali ne i katastrofalan pad investicija od 32 odsto u prvoj četvrtini godine, što govori da su temelji slovenačke privrede u ozbiljnoj krizi”, rekao je u razgovoru za današnji broj lista Dnevnik Maks Tajnikar, profesor ekonomije na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, a svojevremeno i ministar privrede u jednoj od vlada Janeza Drnovšeka.

Tajnikar tvrdi da, suprotno vladinim pozitivnim prognozama za naredno tromjesečje, stabilizaciju ne treba očekivati prije kraja godine. “Vlada je učinila mnogo za nezaposlene i tehnološke viškove, ali ništa za očuvanje investicijske potražnje”, kritično je ocijenio Tajnikar.

Najpoznatiji slovenački makroekonomist Jože Mencinger, nekadašnji potpredsjednik vlade, tvrdi da je pesimističnije raspoložen od vladinih ekonomista te da računa na šest-postotni pad BDP-a na kraju godine. “Iznenađuje me u prvom redu brzina pada”, kazao je Mencinger u razgovoru za ljubljanski dnevnik.
“Ništa ne sugeriše da će se sadašnji pad smiriti i računam da će BDP na kraju godine pasti za šest do sedam odsto”, izjavio je ekonomist Jože Damijan, nekadašnji ministar za razvoj koji je iz ranije vlade desnog centra odstupio nezadovoljan tempom reformi na području privatizacije velikih poduzeća i banaka. “Vlada je učinila vrlo malo na području restrukturiranja ekonomije prema ekološki sigurnijem i tehnološki naprednijem modelu privrede”, kazao je Damijan.

Jedan od mlađih makroekonomista, Igor Masten s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani tvrdi međutim da se recesijska kretanja u Sloveniji ne razlikuju bitno od ekonomija velikih država u zapadnoj Evropi, o kojima je slovenačka privreda ovisno zbog velikog izvoza.

“Dno krize dosegnućemo u trećem tromjesečju ove godine, a onda treba očekivati bolje indekse iako će privredni rast u početku biti vrlo nizak”, rekao je Masten. Ali, i on kritikuje premlake i prespore reakcije sadašnje vlade na krizu, naročito njezinu nespremnost da “očisti” bilance velikih banaka od kontaminiranih potraživanja. Hina/pd