Slavica Injac krivicu prebacuje na “Bobar banku”
09.12.2022. / 12:12
BANJALUKA – Odbrana bivše direktorice Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Slavice Injac, a kojoj se sudi za nesavjestan rad u službi u slučaju Bobar banke tražila je povlačenje optužnice, što je tužilaštvo odlučno odbacilo.
FOTO: Capital
Naime, na današnjem ročištu u Okružnom sudu u Banjaluci, kao svjedok tužilaštva svjedočila je stečajna upravnica “Bobar Banke” Dušanka Novaković koja je predstavila stanje u banci od momenta otvaranja stečaja do danas.
Ona je navela da su potraživanja banke veća od njenih obaveza, što je odbrana iskoristila kao ključni argument za povlačenje optužnice.
“Koncept optužnice se zasnivao na tome da je banka bila preopterećena, a nikad nije bila što pokazuje i ova informacija. Da je banka radila po zakonu i poštovala propise nikada ne bi propala”, kazao je Vlado Adamović advokat Slavice Injac.
Inače, Novakovićeva je posvjedočila da je veliki broj kredita koje je banka davala zasnovan na hipotekama čija je vrijednost bila preuveličavana, dok su neki bili pokriveni samo mjenicama.
Odbrana smatra da je na taj način Agencija za bankarstvo bila dovedena u zabludu da je stanje dobro, u šta se kasnije, uvođenjem prinudne uprave razuvjerila.
Tužiteljica Snježana Petković je zahtjev odbrane za odustajanjem optužnice ocijenila kao neozbiljan.
Iznošenje obrazloženja spriječio je predsjednik sudskog vijeća Branimir Jukić koji je rekao da će za to biti prilike u završnim riječima.
Ona je kazala da je Novakovićevu pozvala da svjedoči jer joj je cilj bio da sud ima pregled stanja i obaveza u banci od otvaranja stečaja do danas.
“Tu se vidi visina štete koju je optužena trebala da spriječi”, rekla je Petkovićeva.
Podsjećamo, Slavica Injac jedna je od 16 optuženih u slučaju “Bobar banke”, a pored nje sudi se i bivšoj direktorici Investiciono – razvojne banke Republike Srpske, Snežani Vujnić.
Njima je stavljeno na teret da su organizovanim djelovanjem pričinili štetu od 122,5 miliona konvertibilnih maraka.
Prije završnih riječi, koje će se iznijeti 10. januara, optužena Slavica Injac će svjedočiti na ročištu 15. decembra.
CAPITAL: D. Tovilović
Tagovi: bobar bankaslavica injac
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Vaša jedina je sreća da Bobar nije progovorio o svemu… Ili možda ipak jeste?!
Agencija za bankarstvo je institucija koja je zakonom o bankama nadležna za kontinuiranu kontrolu rada svake pojedinačne banke u Republici Srpskoj. Postoje sveobuhvatne i pojedinačne kontrole čiji je primarni cilj utvrđivanje kvaliteta portfolija kredita kroz kontrolu procesa odobravanja kredita i procijenu rizika, kroz kontrolu instrumenta obezbeđenja itd… Drugim riječima za sve nepravilnosti u radu Bobar banke odgovorno je tadašnje rukovodstvo Agencije za bankarstvo.
Znači da među najodgovornije spada i Dragan Serdar, znala sam, a svima nam se predstavlja kao poštenjačina.
Ni blizu tačno. Za sve nepravilnosti mogu odgovarati direktor, menadžment, ovlaštena lica i neposredni izvršioci radnji koje se dokažu kao nepravilnost/kršenje propisa. Agencija može odgovarati za to što nije adekvatno utvrdila nepravilnosti ili zato što nije adekvatno reagovala na utvrđene nepravilnosti izdavanjem naloga banci da se iste otklone u određenom roku, kažnjavanjem ili uvođenjem privremene uprave. Uglavnom, kod propalih banaka (Banka Srpske, Bobar) bi se svakako moglo raspravljati o tome šta je agencija trebala da uradi, jer su neke nepravilnosti bile vidljive i iz redovnih izvještaja samih banaka, a pogotovo iz izvještaja nezavisnog revizora (obe pomenute banke su imale revizora sa velikom reputacijom, koji se nije bavio “šminkanjem” svojih izvještaja)