Capital.ba

Slabiji rod futoškog kupusa

16.11.2011. / 8:45

BEOGRAD, Jedino povrće iz Srbije koje se, od 2008. godine, može podičiti zaštićenim geografskim porijeklom – futoški kupus, ove sezone je gajen na 100 hektara, a to je tek deseti dio površine sertifikovane za proizvodnju ove specifične vrste kupusa.

Do ovakve situacije, kako objašnjava Goran Puača, predsjednik „Udruženja futoški kupus“, koje okuplja 36 gazdinstava proizvođača kupusa, došlo je zbog nelojalne konkurencije, ali i izostanka adekvatne podrške države.
Proizvođači kupusa iz Futoga, podsjećamo, odlučili su se da zaštite svoju karakterističnu vrstu kupusa, koja se u ovom mjestu gaji već vjekovima, pošto je, pod najezdom najrazličitijih hibrida, počela da gubi korak.
Za proizvodnju kupusa, precizira Puača, sertifikovano je ukupno 5.000 hektara u ataru Futoga.
– Na svakoj pijaci se, u sezoni prodaje „originalni“ futoški kupus, a često na pijacama nema nijedne glavice iz Futoga – ogorčen je Miroljub Janković, jedan od proizvođača futoškog kupusa, koji ovih dana u poslu sječenja zrelih glavica, odnosno berbi kupusa. – Sa kiselim kupusom situacija je još gora, pošto se pravi kiseli futoški kupus po cijeni ne razlikuje od hibrida, koji se daleko lakše i jednostavnije gaje.
Sam rod, dodaje Janković, koji kupus gaji na dva hektara, ove godine je, zbog suše, manji gotovo za trećinu, ali zbog mnogo sunca, kvalitet je odličan.
– U redovnim godinama, imamo oko 50 tona kupusa sa hektara, a ove godine teško da će biti više od 35 tona po hektaru – kaže Janković. – Cijena je, istina, solidina, bolja nego lani, ali, počela je da raste tek od početka mjeseca. Sada futoški kupus, na malo, prodajemo od 18 pa do 25 dinara za kilogram, dok se cijena hibridnog kupusa kreće od 13 do 15 dinara.
Nezamjenjiv
Pravi futoški kupus, kako objašnjava Puača, ima manje žile, belji je i kad se presječe rastresit je, odnosno glavica nije zbijena kao kod hibridnog. Puača dodaje da ga je mnogo teže proizvesti nego hibridne sorte, ali i da je, za razliku od hibrida, neuporedivo kvalitetniji, ukusniji, lakše se kiseli i, što je najvažnije, zdrav je i ljekovit, a, naravno, i nezamjenjiv kao sastojak sarme. Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!