Capital.ba

Ruski uticaj na pravosudni sistem u BiH

30.07.2020. / 16:22

SARAJEVO – Institucija koja je 2018. i 2019. godine u Rusiji ugostila predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, s ciljem “interesa građana i države Bosne i Hercegovine”, nezvanično je evidentirana kao pomagač Glavne obavještajne uprave Rusije (GRU)

Ruske diplomate u BiH posebno žučno reagiraju kada je u pitanju pravosuđe Bosne i Hercegovine. Sve se svodi na deklarativnu podršku izmjenama u pravosudnom sistemu, ali samo u dijelu koji odgovara aktuelnoj politici koju propagira SNSD i njihov lider Milorad Dodik.

Ruski ambasador Ivancov svojevremeno je podržao održavanje referenduma u Republici Srpskoj o 9. januaru kao danu ovog entiteta. Početkom ove godine podržani su i stavovi Milorada Dodika te lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića o ukidanju mandata za troje stranih sudija Ustavnog suda BiH i to nakon odluke Ustavnog suda da vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem ima država, a ne entiteti.

Advokat Almin Dautbegović koji je kao doktor pravnih nauka angažovan na nekoliko fakulteta u BiH i Beogradu, dugo godina ukazuje na neispunjena očekivanja i potrebe reforme bh. pravosudnog sistema. Stavove Rusije ne doživljava kao dokaze njihovog uticaja na pravosuđe u Bosni i Hercegovini, nego više kao slijed političke podrške koju daju Republici Srpskoj.

„To su inserti iz svakodnevnice. Ti inserti imaju zajednički imenitelj. Onaj ko djeluje na taj način, prati ono što kažu u Republici Srpskoj, da pravosuđe treba da bude kako je dogovoreno u Dejtonu. Vidim Rusiju kao državu koja podržava stavove RS-a, jer su im bliži nego ono što se propagira u drugim dijelovima zemlje, to je opštepoznato. To je politička stvarnost, a politika je umijeće mogućeg. “, navodi Dautbegović.

Penzionisani novinar Đuro Kozar dugo prati geopolitička dešavanja, a nezaobilazni predmet interesovanja jeste i djelovanje Rusije na ovom području. Evidentno je, kaže, da ruski ambasador u BiH Ivancov u svemu podržava Dodika, pa i u neutemeljenoj kritici pravosuđa

“Rusi naglašavaju neovisnost pravosuđa u BiH, a i sami su pristrasni kad im to odgovara. Ivancov je često sa Dodikom kao da je ambasador u RS-u, a ne u BiH, jer je rijetko sa zvaničnicima na državnoj razini, a gotovo nikako sa onima iz Federacije BiH. I to je ruski način da obesmišljavaju BiH kao državu i narušavaju njen ugled u svijetu. Rusi ponavljaju i floskulu Dodika da se zbog ratnih zločina u BiH sudi samo Srbima što nije tačno, jer se među optuženim i osuđenim nalaze i osobe iz bošnjačkog i hrvatskog naroda”, kaže Kozar.

S druge strane, iz ruske ambasade nikada nisu reagovali na neučinkovitost pravosuđa kada su u pitanju velike korupcijske afere, naročito one u koje su bili uključeni akteri iz njihovih omiljenih stranaka, SNSD-a i HDZ-a BiH. Reakcija pak nije izostala nakon navodnih prijetnji glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić tokom istrage u aferi „Respiratori“, koja je rezultirala hapšenjem premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

„Sa zabrinutošću pratimo razvijanje situacije u oblasti pravosuđa, posebno u kontekstu nedavnih dešavanja u Federaciji BiH. Smatramo neprihvatljivim pokušaje vršenja političkog pritiska na organe suda i tužilaštva kojima mora biti obezbjeđena mogućnost nezavisne, nepristrasne i profesionalne djelatnosti u skladu sa zakonom. Slučajevi prijetnje sudskim i tužiteljskim radnicima moraju biti ozbiljno shvaćeni i hitno procesuirani”, navedeno je u saopštenju ambasade Rusije u BiH.

Početkom marta 2019. godine ambasador Ivancov je razgovarao sa glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić. U šturom saopštenju navedeno je tek da su teme sastanka bile “jačanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te saradnja u okviru međunarodne pravne pomoći”.

 

„Odakle vam informacije o ruskom uticaju u BiH? Da li vas neka strana ili domaća obavještajna služba plaća da to radite“, pitaće dvije sedmice kasnije tužilac Tužilaštva BiH Oleg Čavka novinara Žurnala, otkrivši tako nehotice moguće dodatne sadržaje razgovora Tadićeve i Ivancova.

Sve će biti jasnije nakon nekoliko mjeseci. Žurnal je obavio priču koju će mediji nazvati “Afera potkivanje”. U prezentovanom video zapisu, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Milan Tegeltija, obećava biznismenu Nerminu Aleševiću da će kod tadašnje glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Dalide Burzić intervenisati u jednom predmetu.

Snimak potom pokazuje kako Marko Pandža , inače službenik Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), kao posrednik susreta, uzima od Aleševića novac za “uslugu”, tvrdeći da je to namijenjeno (i) Tegeltiji.

Slijedile su žestoke reakcije javnosti, koje su rezultirale i protestom ispred zgrade Suda i Tužilaštva BiH, gdje je i sjedište VSTV-a, sa zahtjevom za Tegeltijinu ostavku. Iskazano je nezadovoljstvo stanjem u pravosuđu BiH koje je po mnogim stručnim mišljenjima umnogome generirala upravo struktura predvođena Tegeltijom.

Jedan od rijetkih koji je tih dana gorljivo branio VSTV i njegovog predsjednika Milana Tegeltiju bio je ambasador Rusije u BiH Petr Ivancov. On je čak i negativan stav Ureda visokog predstavnika prema Tegeltiji i njegovim postupcima nazvao potkopavanjem prava u BiH, uz uvredljiv stav prema Žurnalu.

“Vidio sam snimak. Nisam istražilac, ni sudija. Koliko znam, Tegeltija je dao objašnjenje šta se vidi na snimku i njegovo objašnjenje je prihvaćeno na disciplinskoj komisiji. Imam neke sumnje što se tiče izvora ovog snimka. Upoznat sam sa izvorima `Žurnala`. Što se mene tiče, portal `Žurnal` nije kredibilan”, naveo je Ivancov.

Sudija suda Bosne i Hercegovine Branko Perić bio je prvi predsjednik VSTV-a nakon  njegovog formiranja 2004. godine. Jedna je od rijetkih osoba unutar pravosuđa koja otvoreno kritikuje negativne pojave. Tako je bilo i nakon objave detalja afere u koju je uključen i predsjednik VSTV-a

“Milan Tegeltija je uz pomoć većine koju je okupio u VSTV-u, pravosuđe predao u ruke vladajućim politikama. Preko VSTV-a vladajuće politike kontrolišu pravosuđe i to ne treba posebno dokazivati. Svi mi u pravosuđu znamo da ljudi koji su izabrani da upravljaju najvažnijim pravosudnim institucijama ni po čemu nisu najbolji i najkompetentniji, nego da iza njih stoje uticajni pojedinci iz vrha politike. Uskoro će se vidjeti da li je to politički projekat rušenja institucija iznutra, ili želja pojedinaca iz političke sfere da se zaštite od krivičnog progona”, izjavio je Perić za portal Inforadar.

Godinu dana kasnije, Perić u razgovoru za Žurnal kaže da i danas ima istovjetne stavove te da je stanje u pravosuđu nepromjenjeno. Uticaj Rusije na dešavanja u ovom segmentu vlasti u Bosni i Hercegovini stavlja u paralelu političkih upliva koji posredno i neposredno nadziru i utiču na istrage i sudske procese, no ne isključuje pojedinačne slučajeve.

“Nemam informacije o ruskom uticaju na pravosuđe. Čuo sam da je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija bio u službenoj posjeti Rusiji. Šta je bio razlog i o čemu se razgovaralo, javnost u BiH ne zna. Aktivnosti predsjednika VSTV su pod velom tajnosti. To može da izaziva neku vrstu sumnje. Ako postoji neki uticaj, on se odvija na političkom nivou i preko političkih faktora”, otkriva Perić.

Žurnal je od predsjednika VSTV-a zatražio podatke o njegovim putovanjima u Rusiju o organizatorima, razlozima te efektima putovanja.

Iz VSTV-a  su potvrđena dva Tegeltijina putovanja u Rusiju, dok su za detalje uputili na web stranicu organizatora.

“Prvo službeno putovanje bilo je u Soči od 9. do 13. oktobra 2018. godine i odnosilo se na učešće predsjednika Tegeltije na IX Međunarodnoj konferenciji o izvršenju sudskih odluka i odluka nadležnih tijela dok je drugo službeno putovanja bilo u Moskvu od 31. jula do 3. avgusta 2019. godine i odnosilo se na učešće predsjednika Tegeltije na X Međunarodnoj konferenciji o izvršenju sudskih odluka i odluka nadležnih tijela. Obje konferencije su imale važan doprinos u razmjeni iskustava između pravosudnih i izvršnih institucija i servisa zemalja iz cijelog svijeta, u cilju unaprjeđenja efikasnosti postupka izvršenja sudskih odluka u očuvanju prava i zakonitih interesa građana i države Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odgovoru iz VSTV-a.

Obje konferencije je organizovala FSSP – “Federalna služba sudskih izvršitelja Vlade Ruske Federacije” (Федеральная служба судебных приставов). Slučajno ili ne, Tegeltija je nakon deset godina, koliko se u Rusiji organiziraju ovakve konferencije, bio prvi pozvani učesnik iz Bosne i Hercegovine.

Nekoliko podataka o FSSP-u pokazaće da to nije tek jedna u nizu institucija, koja po nazivu ima samo ulogu “sudskih izvršitelja”. Zvanično je FSSP državno tijelo nadležno za izvršenje sudskih odluka, pretraživanja i prodaje imovine dužnika i niza drugih formalnih zadataka podvedenih pod zaštitu prava, sloboda i legitimnih interesa građana i organizacija. FSSP-om Ruske Federacije vodi direktor kojeg imenuje i razrješava lično predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

Kada gledamo strukturu rukovodstva FSSP-a uočljivo je da oni dolaze sa uglavnom vojnom naobrazbom i prethodnim iskustvom iz vojnih struktura. Trenutno je na čelu Dmitriy Vasilyevich Aristov. Početkom 2020. godine Putin je Aristova proizveo u čin general-pukovnika.

FSSP iz godine u godinu dobija sve veće ovlasti. Korišten je kao sredstvo pritiska na prosvjednike protiv Putina, kada je prema sopstvenom saopštenju organizacija evidentirala dugove kod opozicijskih aktivista, protiv kojih potom sukladno ovlaštenjima poduzima prisilnu naplatu – sve do naloga za hapšenje. Imaju nadležnost i za protjerivanje stranih državljana, a uočljiva je i postepena militarizacija. Oružane jedinice FSSP-a koje prema nekim izvorima broje 1500 ljudi uspostavljene su pri područnim odjelima. Prolaze posebnu obuku i naoružane su automatskim oružjem. Čak je 2012. godine uveden ispit za tzv. „zelenu beretku” FSSP-a.

Prethodni rukovodilac FSSP-a bio je Artur Olegovich Parfenchikov. Njega je po imenovanju predstavio lično Vladimir Putin, uručujući službi odlikovanje i vlastitu zastavu. FSSP je imao značajnu ulogu u istragama protiv ruskih oligarha, što je bio način da ih Putin kontrolira te tako učvrsti svoju vlast.

Parfenčikov će poslije biti imenovan na političku funkciju šefa Republike Karelije. Njegov dobar prijatelj je bivši ruski predsjednik i premijer Dmitry Medvedev, koji je još početkom prošle decenije počeo davati sve veće ovlasti FSSP-u. Ruski i strani mediji su često isticali i njegovo prijateljstvo sa Nikolaem Patruševim, šefom FSB-a, Ruske obavještajne službe.

To je upravo onaj Patrušev o kojem je pisao Žurnal. U vrijeme kada je Patrušev imenovan za Putinovog namjesnika za Balkan, održavao je sastanke sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem te tadašnjim potpredsjednikom HDZ-a Hrvatske Milijanom Vasom Brkićem, neposredno uoči općih izbora 2018. godine u Bosni i Hercegovini.

Postoji još jedna poveznica bivšeg šefa FSSP-a Parfenčikova sa Bosnom i Hercegovinom. Prema sopstvenom kazivanju, za njegov dolazak u Lenjingrad i početak karijere nije zaslužno prijateljstvo sa Medvedevom nego poziv Valentine Matvienko, Putinove “čelične dame”.

Matvienko je kao predsjednica Vijeća Federalne skupštine Ruske Federacije u aprilu 2018. boravila u BiH na poziv tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH i bivšeg ministra pravde BiH Bariše Čolaka. Njen govor u kojem je optužila zapadne zemlje za miješanje u unutrašnja pitanja BiH i rat nazvala građanskim sukobom, izazvao je oštre reakcije domaćih i međunarodnih zvaničnika.

To je dakle u najkraćem pozadina FSSP, institucije koja je 2018. i 2019. godine  ugostila predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, s ciljem “interesa građana i države Bosne i Hercegovine”, kako navodi u odgovoru Žurnalu.

I još jedan detalj. Tegeltijini domaćini, FSSP, nezvanično su evidentirani kao pomagači Glavne obavještajne uprave Rusije (GRU) tokom uplitanja ove službe u američke izbore 2016. godine.

“U ruskoj ambasadi u Sarajevu postoje timovi koji planiraju i provode svoje obavještajne metode, pri čemu je bitno naglasiti da su vojni ataše i njegovi pomoćnici u toj ambasadi pripadnici Ruske vojne obaještajne službe GRU. Ova služba je preuzela sve nadležnosti bivšeg KGB-a što podrazumijeva prisilu i kooptiranje, pa i subverziju. Nadležni organi u BiH nisu dozvolili pukovniku GRU-a Vladislavu Filipovu da uđe u BiH, jer je prije toga protjeran iz Albanije. Ali, time se nije mnogo naštetilo ruskoj obavještajnoj zajednici, jer oni u svojoj ambasadi imaju druge oficire istog kova, i dosta vanjskih suradnika, pritajenih špijuna “spavača”. Stanoviti uticaj na ruske suradnike raznih profila imaju i obavještajne agencije iz Republike Srbije koje se često predstavljaju kao “produžena ruka” Moskve.Teži se širenju uticaja na političke i poslovne elite i pojedince na strateškim pozicijama kako bi se stvorio odnos ovisnosti od Rusije”, tvrdi novinar Đuro Kozar.

Politički stavovi oko uticaja Rusije na dešavanje u BiH godinama su nepromjenjeni.

“Saopćenje Ministarstva vanjskih poslova Rusije, u kojem se daje podrška SNSD-ovom zakonskom prijedlogu o odlasku stranih sudija, pokazuje da Rusija provodi kontradiktornu politiku, čiji je jedini cilj destabilizacija političkih prilika u BiH”, navode iz Stranke demokratske akcije.

“Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja”, uzvraća lider HDZ-a BiH Dragan Čović tokom posjete Rusiji početkom ove godine.

Znakovito, upravo najveći javni zagovornici destabilizacije pravosuđa su oni koji su imali i najviše razloga strahovati od efikasnosti tog sistema. No uzročnici problema, kao i u mnogim drugim segmentima života BiH, jesu upravo oni koji problem trebaju – riješiti.

“Svidjelo se to nekome ili ne, ali politika je ta koja treba da stvori ambijent za pravosuđe. To što u ovom momentu nije dorasla tom zadatku, to je nešto drugo. Nećemo nikada imati pravosuđe po mjeri građana dok se naši narodi ne dogovore koje to vrijednosti treba da pravosuđe čuva”, stav je advokata Almina Dautbegovića.

“Ruska Federacija se koristi različitim instrumentima da bi ostvarila svoje političke, propagandne i psihološke interese u BiH, a u okviru toga se miješa u unutarnje stvari. Težište je na slabljenju  državne funkcionalnosti i njenog sprečavanja da uđe u NATO. U tome ima podršku vlasti iz RS i poslanika SNSD-a Dodika jer su na istoj valnoj frekvenciji. Prilikom usvajanja budžeta BiH za 2020. godinu, poslanici iz RS-a su likovali što nisu predviđena obećavana finansijska sredstva na temelju Programa reformi koji je kao godišnji plan poslat u NATO. Takav scenarij, po svemu sudeći, napisan je u Ambasadi Rusije u Sarajevu, a u Parlamentu BiH je imao svoje “dizače ruku” , tvrdi novinar Đuro Kozar.

Da je Bosna i Hercegovina postala geopolitički talac Moskve, koja je želi zadržati u statusu “zamrznute” države s neriješenim unutrašnjim sukobom, ustvrdio je nedavno u tekstu za Žurnal Janusz Bugajski, stariji partner u Centru za analizu evropskih politika (CEPA) u Washingtonu. Žurnal

 

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Komentari na članak: Ruski uticaj na pravosudni sistem u BiH

  1. BOSMAN

    Sve što napisa novinar Đuro je dobro u odnosima ruskog i srpskog naroda. Sve što poželi zapad, novinar Đuro napisa. Ruski i srpski narod je jedan narod, bratski narod. To je jedno tijelo sa duplim organima koji se međusobno nadopunjuju i funkcionišu, kao sijamski blizanci! E novinaru Đuro, što ne napisa ko, s kime, zašto, zbog čega, sa imenima i prezimenima sarađuje u interesu zapadne koalicije. Bilo bi pošteno da novinar Đuro iznese i Te podatke, fino i koncizno, da zna javnost.