Rudnici za porez dužni oko 570 miliona KM
09.11.2023. / 10:15
SARAJEVO – Prema posljednjim ažuriranjima Poreske uprave Federacije BiH rudnici u okviru “Elektroprivrede BiH” duguju za porez oko 570 miliona KM.
FOTO: Pixabay
Inače, u podacima Poreske uprave FBiH za dugove veće od 50.000 KM na dan 30. septembra ove godine piše da 4.927 preduzeća i privatnih lica duguje ukupno 2.698.024.763 KM.
Od rudnika koji posluju u okviru “Elektroprivrede BiH” najveći dužnik za porez su Rudnici Kreka iz Tuzle sa dugom od 164.146.630 KM.
Slijedi Rudnik Zenica iz ovog grada sa dugom za porez od oko 150 miliona KM.
Rudnik mrkog uglja Breza iz istoimene opštine u FBiH ima dug od 119.058.643 KM.
Naredni veliki dužnik za porez je Rudnik mrkog uglja Kakanj, sa dugom od 91.478.866 KM, te Rudnik “Abid Lolić” iz Travnika, koji Poreskoj upravi FBiH duguje 43.258.828 KM.
Rudnik mrkog uglja Đurđevik dužan je za porez 2.366.240 KM.
Od sedam rudnika koji posluju u okviru “Elektroprivrede BiH”, jedini Rudnik Gračanica iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja posluje pozitivno.
Mensur Hukić, direktor Rudnika mrkog uglja Zenica, ranije je rekao da je moratorijum jedino rješenje za ovo preduzeće.
“Treba zakonski postaviti određene stvari kako bi se dugoročno riješili problemi rudnika”, kazao je Hukić.
Podsjećamo, zbog blokada računa tokom ove godine zaposlenima u Rudniku Zenica su skoro svaki mjesec kasnile plate i doprinosi, a rudari su nekoliko puta obustavljali rad i nisu silazili u jame dok plate nisu isplaćene.
Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, tokom prošlog mjeseca sastao se sa Sanelom Buljubašićem, v.d. direktorom “Elektroprivrede BiH”, te Elnurom Dizdarevićem, v.d. direktorom RMU Kreka, najvećim dužnikom.
Kako je tada saopšteno iz ovog ministarstva, stanje koje je nova uprava zatekla u ovom rudniku bilo je katastrofalno, posebno kada je riječ o proizvodnim količinama uglja za potrebe “Elektroprivrede BiH”.
“O problemima će se intenzivno razgovarati u narednom periodu, a prije svega o nastavku restrukturiranja rudnika s ciljem povećanja produktivnosti svakog radnika”, pisalo je u saopštenju Ministarstva.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, rekao je za “Nezavisne novine” da je činjenica da je u rudnicima dugo vremena teško stanje.
“U oktobru smo u parlamentu imali izmjenu Zakona o finansijskoj konsolidaciji, gdje smo uključili direktno rudnike na način da se ubuduće isti zakon može primjenjivati na navedene rudnike i vjerovatno će taj koncept finansijske konsolidacije barem kratkoročno pomoći rudnicima da mogu zaključivati neke poslove i slično, a da nemaju barem kratkoročnih finansijskih problema i da im to stvara barijere”, naglasio je Čavalić.
Na pitanje kako ovaj problem riješiti dugoročno, Čavalić odgovara da je tu odgovornost na državi u donošenju nekih sistemskih zakona.
“Ekonomski posmatrano, modernizacija i unapređenje tehnologije u rudnicima je jedino dugoročno rješenje da se omogući dostizanje određenje stope konkurentnosti. Koliko god je to moguće u kontekstu i aktuelne energetske krize, ali i sa druge strane, zelene agende, odnosno promjene energetske paradigme, ne samo u EU, već širom svijeta”, zaključio je Čavalić. Nezavisne novine
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
FBIH bi trebala omogućiti da rudnici izmire dugove prema državi sa potraživanjima koje firme i građani imaju prema državi. Ima još dosta neizmirenih potraživanja države prema privrednim društvima i građanima koje je država pretvorila u vrijednosne papire-certifikate a koje država nikako da izmiri. Tako da bi omogućavanje da se prebiju dugovanja bilo najbolje za FBIH da ne dođu u situaciju da budu tuženi i da moraju i zatezne kamate platiti. Na njihovom je terenu ovaj problem trenutno a u budućnosti će se najvjerovatnije promjeniti situacija.