RS ima odgovor

08.11.2008. / 8:07

BANJALUKA, Efekti finansijske krize u RS i cijeloj BiH za sada se manifestuju kroz rast kamatnih stopa, otežane uslove zaduživanja u inostranstvu, uvođenje strožih uslova za zaduživanje u zemlji, povećanje rizika investiranja, smanjenje tražnje za potrošačkim kreditima i smanjenje potrošnje.
U narednim mjesecima osjetiće se u našoj ekonomiji efekti multiplikacije svih navedenih manifestacija. To će uticati na djelimično redukovanje potrošnje domaćinstava, pad prometa u trgovini, usporavanje rasta javnih prihoda, ali i na smanjenje maloprodajnih cijena nekoliko vrsta robe, rekao je profesor ekonomije Rajko Tomaš.
– Takođe, ne bi trebalo zaboraviti da ukupan nivo potrošnje u BiH zavisi uveliko od doznaka novca naših građana iz inostranstva, zatim potrošnje stranaca, inostranih donacija i stranih investicija te kredita koje banke uzimaju u inostranstvu. Najveća prijetnja našoj ekonomiji jeste mogućnost da jedan broj građana, zbog gubitka posla ili realnog pada primanja, dođe u poziciju da ne može da otplaćuje kredite. Takva situacija mogla bi da duboko destabilizuje bankarski i cjelokupni ekonomski sistem – istakao je Tomaš.

 Da li RS ima određene prednosti, koje mogu da joj pomognu da prevaziđe ovaj krizni period?

TOMAŠ: Velikom broju loših uticaja finansijske i ekonomske krize neće se moći suprotstaviti ni mnogo jače ekonomije od RS. Jedno od snažnih obilježja krize biće smanjena ponuda kapitala na tržištu, što će se odraziti na veću kamatnu stopu i smanjenje inostranih investicija. RS u ovom momentu ima vlastiti novac namijenjen razvoju, što predstavlja njenu veliku prednost. Dobro upravljanje tim novcem može da doprinese znatnom amortizovanju najvećih udara ekonomske krize na privredu RS.

Koje mjere bi nadležne institucije trebalo da preduzmu, kako bi se ublažio uticaj krize?

TOMAŠ: Izbor mjera za ublažavanje uticaja krize veoma je ograničen, jer je riječ o globalnoj krizi. Potrebno je voditi fleksibilnu ekonomsku politiku, odnosno prilagođavati se svakom novom izazovu koji kriza bude nametala. Međutim, već sada je očigledno da je neizbježno vođenje politike očuvanja likvidnosti na finansijskom tržištu, očuvanja povjerenja među učesnicima tržišta, podizanja konkurentnosti i smanjenja javne potrošnje. S ovakvim tipom krize svijet se do sada nije suočavao, tako da ne postoje adekvatna iskustva, a i ekonomska nauka nema odgovore na sva pitanja.

 Kako komentarišete dosadašnje poteze nadležnih institucija?

TOMAŠ: Ovdje ne postoji kontinutet analiziranja i praćenja ekonomskih pojava i korigovanja ekonomske politike. Zbog toga su prve reakcije institucija na krizu bile prilično neosmišljene, nekoordinisane, nervozne i površne, a ponekad čak i pogrešne. U takvim okolnostima građani su počeli da povlače novac iz banaka. Tek tada uslijedile su adekvatne mjere. Javnosti je objašnjeno koji je stepen sigurnosti novca u našim bankama, smanjena je stopa obavezne rezerve na depozite i povećan je osigurani depozit. Valjda je iz svega naučena nova lekcija, jer će kriza još trajati i biće potrebno blagovremeno osmišljavati nove mjere. Krizu ne smijemo potcijeniti.

 Koliki je značaj Investiciono-razvojne banke RS za finansijsku stabilnost RS?

TOMAŠ:  Bilo bi nerealno očekivati da IRBRS zaštiti RS od efekata svjetske finansijske i ekonomske krize. Ona može, kroz povoljnije razvojne kredite, da ublaži rast troškova kamata, nedostatak stranih investicija i ublaži usporavanje privrednog rasta, sa svim dobrim posljedicama po zaposlenost i standard stanovništva. Naravno, IRBRS pri tome se ne smije ponašati kao socijalna ili humanitarna institucija. Ona se, pri investiranju, mora voditi ekonomskim kriterijumima i davati prednost profitabilnijim projektima. Njen zadatak jeste da podstiče razvoj te da očuva i uveća realnu vrijednost fondova kojima upravlja.

Kako komentarišete to što su građani u posljednje vrijeme povlačili depozite iz banaka?

TOMAŠ: U ovoj zemlji građani imaju loša iskustva s bankama, tako da su vrlo osjetljivi na svaki poremećaj. Osim toga, prvih dana po eksploziji finansijske krize predstavnici institucija ili nisu uopšte reagovali ili su neki, čak, pogrešno reagovali, što je stvaralo nepovjerenje kod štediša. Takođe, ne bi trebalo zanemariti da su i mnoge reakcije zvaničnika MMF, Svjetske banke i drugih institucija bile euforične i da su podsticale na paniku. Panika na finansijskom tržištu jeste najveći neprijatelj bankarskog sistema. Međutim, panika uvijek dolazi kao posljedica konfuznog stava institucija i vlasti.

 Šta očekujete od Razvojnog programa RS i aktivnosti IRBRS?

TOMAŠ: Uspješna prodaja Telekoma RS stvorila je realne pretpostavke da se postavi i provede ambiciozniji razvojni program, nego što je to ranije bilo moguće. Po mom mišljenju, konačna ocjena o uspješnosti privatizacije Telekoma moći će se dati tek na osnovu ocjene o efikasnosti upotrebe novca dobijenog njegovom prodajom. Nažalost, ova zemlja nema dugu preduzetničku tradiciju, tako da ne postoji velika ponuda dobrih projekata. Trebalo bi razmišljati o novim standardima investiranja, snošenja rizika, prestruktuiranja namjene sredstava, zaštite realne vrijednosti kapitala, kreiranja investicionog partnerstva, ali i o pravljenju strateških zaokreta u razvoju pojedinih djelatnosti. IRBRS trebalo bi da bude inkubator u kojem se legu koke koje nose zlatna jaja, a ne institucija koja troši novac od prodaje zlatne koke.Fokus