Razmatranje mjera za rješenje ekonomskog kraha

19.03.2009. / 21:58

BRISEL,  Dvodnevni krizni samit EU poslužiće za razmjenu mišljenja i planova između 27 lidera o tome koje mjere konkretno treba preduzeti za rješenje finansijskog i ekonomskog kraha.

Predsjednici država i vlada večeras će početi da raspravljaju da li je plan šefa Evropske komisije Žoze Manuela Barosa dovoljno dobar za oporavak evropske ekonomije, koji se zasniva na pozivu članicama da stimulišu proizvodnju i potrošnju, javlja dopisnik Srne iz Brisela.

Baroso će takođe poručiti liderima da, dok raspravljaju o mjerama, ne zaborave na socijalnu komponentu i na to kako će običan čovjek preživjeti krizu.

Loše stanje u susjedstvu Evropske unije, kako na zapadnom Balkanu, tako i Ukrajini i drugim istočnoeropskim zemljamama biće neminovno predmet razgovora, iako nije zvanično najavljeno.

Lideri su uglavnom saglasni oko toga da je bolja regulacija finansijskog tržišta osnov za oporavak. Takvu bolju regulativu već mjesecima predstavlja i traži Evropska komisija, i u tome dobija podršku važnih međunarodnih i finansijskih institucija.

Da bi se ta regulativa, koja bi trebalo da bude globalno provedena, mogla uspostaviti i kontrolisati, lideri će se dogovoriti i na skupu G 20 u Londonu, gdje će najrazvijenije i najjače zemlje nastojati koordinisati svoje akcije.

Lideri će vidjeti da li mogu pomiriti dvije ideje, za koje neki misle da se međusobno isključuju, a to je da li se istovremeno može ostvariti bolja regulacija finansijskog tržišta i istovremeno podsticati potrošnja i krediti, koji bi trebali biti osnov stvaranja novih radnih mjesta i bržeg obrta novca.

Istočnoevropske zemlje i Britanija zalažu se da se ne zaboravi slobodno tržište, dok postoji bojazan da neke velike ekonomije, kao Francuska, zapadaju u protekcionizam.

Uoči samita, Međunarodni monetarni fond iznio je sumorne i pesimističke podatke o stanju svjetske ekonomije, a dva dana prije nobelovac Pol Krugman rekao je da evropski plan za oporavak ne predviđa dovoljno novca.

Krugman je na jednoj briselskoj tribini rekao da bi svaka evropska zemlja morala odvojiti do četiri odsto fiskalnog podsticaja, a ne oko 2, 5 odsto.

On je rekao da će Evropa biti ekonomski više pogođena, ali da će Amerikanci više patiti, jer nema mreže socijalne zaštite kakva postoji u Evropi.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi i njemački kancelar Angela Merkel žele velike, radikalne poteze u finansijskom sektoru, dok luksemburški premijer Žan-Klod Junker želi da se preuzme kontrola nad poreskim rajevima, pogotovo u Evropi.

Osim ovoga, lideri moraju razgovarati i o energiji, cijeni nafte i, u vezi s tim, odnosu sa Rusijom, Iranom i Turskom, jer je svaka od ovih zemlja na poseban način dio te teme.