Capital.ba

Radović: Nastavak rekordno dobrih rezultata

18.05.2015. / 7:17

Milan RadovicBANJALUKA, Nova banka Banjaluka je prošlu godinu završila sa najboljim rezultatom od svog osnivanja, a ako je suditi po početku, tačnije prvom kvartalu 2015, u godini pred nama očekuje se nastavak tog trenda, odnosno rast od 20 odsto, najavljuje Milan Radović, prvi čovjek Nove banke Banjaluka.

 

 

Kako ste zadovoljni rezultatom iz 2014. godine?
RADOVIĆ: Mi smo u prošloj godini imali dobit od 11,5 miliona KM, što je rast u odnosu na 2013. godinu za 15 odsto. To je veoma dobar rezultat, tačnije najbolji rezultat od kada banka posluje. Banka je završila godinu sa 650 zaposlenih, mrežom od 60 poslovnica i mogu da kažem da smo premašili sve ciljeve postavljene za 2014. godinu i to bilansno gledano za čak 20 odsto.
Da li je taj uzlazni trend nastavljen i u ovoj godini?
RADOVIĆ: Taj trend se nastavlja i u ovoj godini. Dobit za prvi kvartal ove godine je veća za 27 odsto nego za isti period lani i iznosi više od tri miliona KM. Ako se ovaj trend nastavi, očekujemo dobit na kraju ove godine od oko 14 miliona maraka, što će predstavljati značajan rast, za oko 20 odsto, u odnosu na isti period prošle godine.

 

Kakvi su ostali pokazatelji?
RADOVIĆ: Banka dobro posluje. Broj klijenata stalno raste. Nova banka je dostigla štednju od 700 miliona maraka, dok ukupni depoziti iznose 1,3 milijarde KM. Ukupan kapital banke iznosi 170 miliona, od čega je 130 miliona osnovni, dok je 40 miliona dopunski kapital, koji je iskazan u bilansu na poziciji ostalih obaveza.

 

 Da li je u planu povećanje kapitala Nove banke?
RADOVIĆ: U ovoj godini planiramo povećanje kapitala od oko 12 miliona maraka i još pet miliona dopunskog kapitala. To znači da će ukupan rast kapitala Nove banke za ovu godinu iznositi oko 17 miliona maraka. S tim povećanjem kapitala banka će biti veoma dobro kapitalizovana u 2015. godini. Plan nam je da u ovoj godini povećamo i rezerve za kredite za još 10 miliona maraka, te bi dobit nakon plaćenog poreza i izdvojenih rezervi iznosila oko 14 miliona KM.
Da li su dobri rezultati banke možda zainteresovali neke potencijalne strane investitore, koji bi možda kupili Novu banku?
RADOVIĆ: Ima interesovanja, ali to šta će biti zavisi od akcionara da li su voljni da prodaju svoje udjele ili nisu. Nova banka je profitabilna i ukoliko bude konkretnih ponuda, o njima će odlučivati Skupština akcionara.
 Kad smo kod akcionara, nedavno je došlo do promjene strukture akcionara. O čemu se tu radi?
RADOVIĆ: Promjena strukture akcionara je očekivana, “Adriatik fond”, koji je bio značajan akcionar, zbog zakonskih obaveza morao je da proda akcije, jer je bio formiran na rok od sedam godina. On treba da se ugasi i to je bio način da se njegove akcije prenesu na postojeće akcionare kupoprodajom i da se jednostavno promijeni struktura vlasništva. Akcionari su samo promijenili strukturu, a ništa suštinski se nije promijenilo. Banka i dalje odlično funkcioniše i radi, a ta promjena strukture sigurno se neće odraziti na promjenu menadžmenta i Nadzornog odbora banke. Skupština akcionara je zadovoljna rezultatima koje Nadzorni odbor i Uprava banke postižu, tako da neće biti značajnijih promjena.
Nova banka je vjerovatno u proteklih nekoliko godina bila banka koja je imala naveću ekspanziju u širenju poslovnica. Da li će se i taj trend nastaviti?
RADOVIĆ: Mi smo prebacili ciljeve koje smo imali i u narednom periodu ekspanzija neće biti velika kao u prethodnom periodu. Imamo u planu otvaranje dvije poslovnice u Sarajevu, federalnom dijelu, još po jedne u Banjaluci i Mrkonjić Gradu. Ono što nam ostaje kao fokus u narednom periodu je širenje u Bihaću i Cazinu, pošto već imamo Sanski Most i Ključ. Međutim, o tome ćemo više razmišljati u 2016. godini. Banka je došla na nivo od 65 poslovnica, što je izuzetno dobro, ako se ima u vidu da Nova banka ima mrežu od 120 bankomata i 3.000 POS terminala.
Da li klijenti Nove banke mogu očekivati neke novine u 2015. godini?
RADOVIĆ: Završavamo projekat mobilnog bankarstva, koji ćemo ubrzo ponuditi našim klijentima, i završavamo projekat lojalti program s trgovcima, gdje bi svi naši klijenti imali popuste kod određenih trgovaca. Trenutno završavamo pilot-projekat sa “Sport Visionom”, gdje naši klijenti mogu da ostvare popust i do 20 odsto.
Misija MMF-a, koja je boravila u BiH, iznijela je preporuke vlastima da se povećaju obavezne rezerve banaka i radi na uvođenju “Bazela 2”. Da li mislite da se to može odraziti na bankarski sektor u BiH?
RADOVIĆ: Preporuke MMF-a za uvođenje “Bazela 2” sigurno su dobre, ali moram reći da Agencija za bankarstvo RS na tome već uveliko radi i vjerujemo da će se taj proces do kraja godine završiti. Što se tiče nivoa obaveznih rezervi, to je stvar procjene Centralne banke BiH i Fiskalnog vijeća BiH. Svakako da bi povećanjem obaveznih rezervi bila smanjena količina novca u opticaju, jer novac koji banke izdvajaju za rezerve nije mobilan, ali je garancija stabilnosti bankarskog sistema. Ako je procjena da bi trebalo napraviti veći sigurnosni “bafer”, mi nismo protiv toga.
 Da li je potrebno učiniti nešto da bankarski sektor u BiH bude još bolji?
RADOVIĆ: Mislim da je bankarsko tržište BiH korektno uređeno i da funkcioniše po svim pravilima. Prije mislim da, što se tiče bankarskog sistema, treba više razmišljati o dovođenju investitora koji će preko banaka vršiti plasman svojih sredstava i mislim da se na tome treba raditi, jer kvalitet banke zavisi od kvaliteta portfelja. Jer, ako mi dovedemo kvalitetne investitore koji će donijeti svoj novac i zadužiti se za kvalitetne projekte, povećaće se kreditna aktivnost banaka, a s druge strane povećaće se zaposlenost i prihodi u budžet.
NPL Nove banke duplo niži od prosjeka u BiH
Mnogi stručnjaci se slažu da je udio loših kredita u portfelju banke (NPL) najvažniji pokazatelj kvaliteta aktive i zdravlja banke. Kakvo je stanje NPL-a u Novoj banci Banjaluka?
RADOVIĆ: Svakako da je najvažniji pokazatelj NPL, odnosno udio loših kredita. On je u Novoj banci pao na 6,9 odsto. Koliko je to dobar pokazatelj, govori da je NPL na nivou BiH oko 15 odsto, što znači da smo mi daleko ispod tog prosjeka. Napominjem da je NPL u Srbiji veći od 20 odsto, u Crnoj Gori oko 18 odsto, u Makedoniji je takođe veći od 20 odsto, što ukazuje da je posmatrano na okruženje nivo NPL-a izuzetno dobar. Nezavisne novine

 

 

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!