Capital.ba

Pšenica još na njivama, kiša uništava zrno

11.07.2018. / 11:00

BANJALUKA – Kišno vrijeme odgodilo je žetvu pšenice, a time i produžilo agoniju proizvođača kojima su velike količine padavina već pričinile štetu na kvalitetu zrna.

Veći dio usjeva, prema riječima proizvođača, još je na njivi i čeka žetvu, ali vrijeme im ne ide na ruku i odgađa taj proces, a vlaga dodatno šteti kvalitetu.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Semberija”, rekao je da još dosta pšenice čeka žetvu, ali da od nje neće biti ništa, jer je korov savladao, te da odavno nije bila lošija godina, a otkup pšenice nikad lošije organizovan.

“Niko nije izašao sa konkretnim otkupnim cijenama, svi gledaju svoju računicu. Samo gledaju kako će nas ‘zavrnuti’. Nema još otkupa, samo poneko vozilo prođe. Kako su krenuli, ponudiće nam po 20 KM za 100 kg pšenice. Čim dozvolimo da mlinari određuju cijenu seljacima, teško nama”, kaže Maletić za “Nezavisne”.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da kiša konstantno odgađa žetvu.

“Ovo je katastrofa. Prinosi su oko pet tona po hektaru, ali je kvalitet katastrofa. Kiša će nas još usporiti, a svakako će uticati na već narušen kvalitet zrna”, kaže Bićo.

Ističe da sa konkretnom otkupnom cijenom još niko ne izlazi.

“Godina je loša, a i cijene goriva su enormno porasle i to baš u vrijeme žetve. Sve to trebalo bi da poskupi proizvod, ali naša država funkcioniše tako da se sve pokrije uvozom, jer mi svakako ne možemo pokriti tržiše. Inače, domaća proizvodnja bi trebalo da je dosta skuplja nego lani, ali ništa još ne znamo”, kaže Bićo.

Zoran Popović, proizvođač iz Brezovljana, kod Srpca, kaže da je na ovom dijelu 70 odsto zasada pšenice još na njivi i kiša im ne da završe žetvu.

“Nadamo se samo povećanju otkupne cijene pšenice, jer ako uzmemo u obzir koliko je kilogram pšenice, koliko je hljeb, ništa nema logike”, kaže Popović.

I Boško Radić, proizvođač iz Semberije, kaže da je većina usjeva nepožnjevena zbog kiše te da je kvalitet narušen, a nudi im se okup pšenice ispod svih tržišnih cijena. “Trebalo bi onda da bude niža cijena i hljeba i brašna nego u Srbiji, jer je naša pšenica mnogo jeftinija nego tamo”, kaže Radić.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, rekao je da će cjelokupna situacija vjerovatno djelimično uticati i na poskupljenje krajnjih proizvoda, ali još se ne može donijeti konačna odluka šta je za mlinare prihvatljiva otkupna cijena pšenice i neće se znati dok se žetva ne završi.

“S obzirom na to da je loša godina i kiša je napravila loš kvalitet, moguće su sve opcije, i da kvalitetna pšenica poskupi, a da ova narušenog kvaliteta pojeftini, ali još je rano dok ne bude okončana žetva i dok izvještaji na berzi ne budu objavljeni, ne možemo ništa pouzdano pričati“, kaže Kos za “Nezavisne”.

Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS, rekao je da se negativni efekti zbog padavina javljaju u vidu klijanja zrna.

“Kod nas je još usjev pod kontrolom, a ostale su nam dvije trećine površina. Najvažnije je da kod nas usjev nije polegao nakon tolikih padavina i situacija je zadovoljavajuća. Jeste nešto niži hektolitar, odnosno zapreminska masa za 10-15 odsto, što je bitno u smislu da nema prinosa, ali je to još u dozvoljenim granicama. Donja granica za ovu osobinu je do nekih 72 kg i ispod toga pšenica ide u stočnu hranu i ne može se koristiti za ljudsku ishranu ni za sjeme”, kaže Mandić.

Dodaje da je problem tamo gdje je usjev polegao i gdje je došlo do klijanja.

“Tamo gdje je, recimo, 20 odsto zrno proklijalo i omekšalo zbog velike količine vode, takvo zrno nije za skladištenje, za duže čuvanje, odnosno ono mora ići što prije u preradu. Ne može se iskoristiti za brašno “, kaže Mandić.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kažu da su upoznati sa situacijom na terenu te da su prinosi pšenice ove godine dobri, ali da je kvalitet nešto lošiji i da Vlada RS nema ingerencija nad formiranjem otkupnih cijena.

“U RS pšenicom je zasijano 47.000 hektara. Prinosi su u prosjeku veći od višegodišnjeg prosjeka. Kvalitet nije zadovoljavajući, hektolitarska težina je niska, a vlaga visoka, što negativno utiče na kvalitet”, kažu iz Ministarstva.

Vlada uz ratare

Vlada RS u posljednjih pet godina isplatila je više od 500 miliona KM poljoprivrednicima i uvijek je uz njih kada su poplave, suše i ostale vremenske nepogode ili bolesti životinja, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, reagujući na izjavu predsjednika SDS-a Vukote Govedarice da poljoprivredna politika Vlade RS nikada nije bila neorganizovanija.

Ističu da Govedarica obmanjuje narod poredeći podatke o cijenama nafte i pšenice od prije 15 godina, pokazujući da ne razumije osnove tržišne ekonomije, jer su i nafta i pšenica roba čije se cijene određuju na svjetskom tržištu.

Govedarica je rekao da bi Vlada RS trebalo bolje da pogleda na ratare, jer cijene pšenice nikada nisu bile niže, a standardi otkupa nikada nisu bili lošiji.

“Cijena otkupa pšenice kretala se između 23 i 27 feninga po kilogramu, što nije dovoljno da ratari pokriju troškove koje su imali u procesu proizvodnje, s obzirom na rast cijene nafte, prouzrokovan usvajanjem akciza”, istakao je Govedarica.

Dodao je da je, pored pet feninga koje Vlada izdvaja za otkup pšenice, potrebno još pet feninga kako bi amortizovali ratarsku proizvodnju. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!