Capital.ba

Privatizacija početak kraja „E-RAOP-a“ (VIDEO)

05.12.2022. / 13:20

ISTOČNO SARAJEVO – Istorija „Energoinvesta – Rasklopne Opreme” iz Istočnog Sarajeva počela je 1954. godine kada je krenula proizvodnja elektro-opreme srednjeg i visokog napona.

Kako je uništen Energoinvest RAOP

Foto: Capital.ba

Sedamdesete godine prošlog vijeka bile su zlatni period za ovo preduzeće.

Poslujući u sastavu „Energoinvesta“, oko 80 odsto godišnje proizvodnje se izvozilo u viš

e od 60 zemalja svijeta, na svim kontinentima.

„E-RAOP“ je imao zaokružen proizvodni program, kao i stručne kadrove.

U pogonima su se proizvodili prekidači, mjerni transformatori, odvodnici prenapona, elektrotehnički porcelan i zaštitne komponente.

U najboljim danima ovaj nekadašnji gigant zapošljavao je skoro 3.000 radnika i imao je godišnji promet od oko 100 miliona dolara.

Međutim, rat u zemlji ostavlja velike posljedice i donosi brojne probleme ovom kolektivu.

Preduzeće zaostaje u tehnološkom razvoju, pojedina tržišta su blokirana ili izgubljena, pojavljuju se tehnološki viškovi.

Mnogi su ponadali kako će privatizacija nešto promijeniti, ali ispostavilo se da je nada bila uzaludna.

Kao i u većini slučajeva, ispostavilo se da je taj proces zapravo početak kraja.

Naime, Srpska 2006. godine za samo 500.000 maraka prodaje 64,2 odsto kapitala firmi „Jugotrejd“ iz Beograda.

Kupac se ugovorom obavezao na milionsko investiciono ulaganje i novo zapošljavanje radnika.

Kako je uništen Energoinvest RAOP

Foto: Capital.ba

Ništa od toga nije ispunio i imovina mu je oduzeta.

Kako je vodio „E-RAOP“ najbolje oslikava finansijski izvještaj iz 2008. godine kada je prijavljen poslovni gubitak od 6,7 miliona KM.

Početkom januara 2013. godine sva pokretna i nepokretna imovina „E-RAOP-a“ zaplijenjena je od strane Poreske uprave RS koja je nad imovinom imala založno pravo.

Naime, „E-RAOP“ je godinu ranije založio imovinu da bi ispunio dogovor sa Vladom Srpske o finansiranju pokretanja proizvodnje u tom preduzeću.

Imovina je prodata u izvršnom postupku 2013. godine kada su je kupili ruski investitori koji su za te potrebe u Banjaluci registrovali preduzeće „Elektroinženjering“.

Ta firma je data na upravljanje braći Milanu i Mariu Keseroviću koji su je kasnije otkupili.

Mario je bio zet tadašnjeg ministra industrije, energetike i rudarstva Željka Kovačevića, a njegov brat Milan je kasnije postao zet bivšeg ministra finansija RS Zorana Tegeltije.

Preko „Elektroinženjeringa“ je u potpunosti devastirana sva imovina „E–RAOP-a“.

Rus Dmitri Kuznecov, jedan od osnivača ovog preduzeća, u svojoj ispovijesti CAPITAL-u ispričao je da je rasprodajom i na druge načine iz preduzeća „Energoinvest RAOP“ izvučeno više od 280 miliona maraka koje su između sebe podijelili ljudi u Republici Srpskoj i ruski investitori.

On je tvrdio da istragu o svemu tome vodi Federalna služba bezbjednosti (FSB) Ruske Federacije.

„E–RAOP“ je 2014. godine otišao u stečaj. Nakon osam godina, okončan je u julu ove godine zbog nedostatka stečajne mase.

Povjerioci su ostali bez 13 miliona maraka potraživanja.

Skoro sedam decenija od osnivanja „Energoinvest“ je rasklopljen i sahranjen. Kao i na zemljištu drugih, nekada uspješnih fabrika i na ovoj atraktivnoj lokaciji očekuje se da nikne poslovno-stambeni kompleks.

YouTube player

CAPITAL: Dejan Tovilović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!