Primjena Cefta i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU uticali na povećanje deficita

14.10.2008. / 16:34

SARAJEVO, Primjena sporazuma Cefta i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU određenim dijelom uticali su na povećanje spoljnotrgovinskog deficita BiH, ali daleko veći uticaj na trenutno stanje ima kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu, kao i stepen razvijenosti industrijske proizvodnje u BiH, potvrdio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopšteno je da je Zirojević danas u Sarajevu tokom radnog sastanka posvećenog analizi spoljnotrgovinskog deficita BiH i realizaciji Akcionog plana za implementaciju mjera iz CEFTA sporazuma istakao da je BiH u prvih šest mjeseci ove godine uvezla robe u vrijednosti 7.977.709.000 KM, što je za 23,82 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Zirojević je u uvodnom izlaganju naglasio da je izvoz za prvih šest mjeseci ove godine iznosio 3.349.467.000 KM, što odgovara porastu za 29,35 odsto, te da je spoljnotrgovinski deficit dostigao iznos od 4.628.440.000 KM, i da je pokrivenost uvoza izvozom bila 42 odsto.

Govoreći o efektima primjene Akcionog plana za implementaciju mjera Cefte, Zirojević je pozvao učesnike sastanka, predstavnike Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara BiH, entitetskih resornih ministarstava, entitetskih privrednih komora, kao i predstavnike agencija, kancelarija i drugih nadležnih institucija na nivou BiH, da predoče vlastita saznanja o tome da li su identifikovene mjere dovoljne za potpunu implementaciju Akcionog plana, odnosno za efikasan sistemski pristup smanjenju deficita.

Tokom rasprave konstatovano je da država mora snažnije intervenisati u sektoru poljoprivredne proizvodnje, koja bi, prema nekim razmišljanjima, trebalo da dobije i specijalizovani status, te da treba jačati saobraćajne komunikacije, podići proizvodnju i konkurentnost domaćih proizvoda s ciljem većeg izvoza.

Posebno je naglašeno da je Cefta doprinijela ekonomskom razvoju BiH mjereno rastom bruto društvenog proizvoda po stopi od 0,27 odsto.

Na sastanku je zaključeno da analiza robne razmjene u prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da se najveći udio u trgovinskom deficitu odnosi na uvoz mineralnih goriva, vozila, mašina i opreme što predstavlja oko 50 odsto ukupnog deficita, kao i da se povećanje deficita u najvećoj mjeri odnosi na povećanje cijena na svjetskom tržištu, te da će implementacija Akcionog plana voditi ka daljem jačanju institucionalnih kapaciteta, kako na nivou BiH tako i na nižim nivoima vlasti.

Učesnici sastanka prihvatili su i zaključke da su potrebna veća izdvajanja za subvencije za poljoprivredu iz entitetskih budžeta, kao i bolja raspodjela sredstava iz budžeta u smislu podrške tržišno orijentisanim poljoprivrednim proizvođačima.