Capital.ba

Prevareni žiranti – socijalna kategorija

04.03.2011. / 13:08

SARAJEVO, U BiH ima 60 000 prevarenih žiranata, a u udruženju tvrde da ih ima nekoliko desetina hiljada više koji nisu nikome prijavili da su otplatili ili otplaćuju tuđe kredite.

Banke nemaju sluha za prevarene žirante čak i kada je evidentno da su lažirani potpisi žiranata i po nekoliko puta. Za sada nema pomaka ni u sudskim slučajevima. Čak i mali dio žiranata, dovedenih na rub egzistencije zbog tuđih kredita, koji su uspjeli skupiti novac za advokate, još nisu dočekali presude u svoju korist, javlja Radio “Slobodna Evropa”.

U mnogim slučajevima riječ je o organizovanoj pljački građana u kojoj su zaposleni u bankama prihvatali ukradene ili falsifikovane podatke i davali i po desetinu kredita osobama koje nisu bile kreditno sposobne. To potvrđuje slučaj Jasminke Pribišić, koja je bila žirant osobi za koju je poslije saznala da su ona i kćerka podigle 52 kreditna zaduženja. Do sada nije zabilježen nijedan slučaj da su banke krivično gonile svoje zaposlene, uz pomoć kojih su ljudi sa prosječnom platom u BiH uspjeli podići i do 50 kredita.

Drugi slučaj je prevara mikrokreditnih organizacija, koje su na osnovu ličnih karti, uglavnom penzionera, dozvoljavale da po nekoliko različitih ljudi dižu kredite, a bez provjere da li su dokumenti lažirani. Na osnovu dokumenata 80-ogodišnje starice iz Kaknja, koja se potpisuje otiskom prsta, pet različitih ljudi diglo je kredite u visini 200.000 KM. Starica više ne prima ni fening od penzije, a za ljude koji su se okoristili nikad nije ni čula.

Penzioner Ramiza Mezet, pristala je da bude žirant komšinici, ali se ispostavilo da je komšinica njene dokumente proslijedila i drugima. Ramizi se danas odbija pola minimalne penzije koju prima, a komšinica joj prijeti smrću ako nekom kaže za to.

Penzioner Mirsad Bunić želio je da bude žirant prijatelju, ali zbog male penzije to nije mogao. Međutim, njegov prijatelj je ipak uzeo podatke i uspio podići kredit u banci, a da Bunić nije ni znao za to.

Svi ovi ljudi obraćali su se raznim institucijama, ali ni u jednoj nisu naišli na razumijevanje. Sve su to razlozi zbog kojih je 18 unesrećenih žiranata diglo ruku na sebe i izvršilo samoubistvo, a banke su donijele odluku da u tom slučaju porodica žiranta nasljeđuje dug, dok se dužnici šepure sa nelegalno stečenom imovinom.

Predsjednik Udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović rekla je da BiH hitno mora biti promijenjeno zakonodavstvo, ali i donesene mjere kojim bi bila izvršena revizija nezakonitih kredita podignutih prevarom ljudi. Prema njenim riječima, neophodno je obrnuti slijed događaja i potraživanja – da se novac traži od dužnika, a nikako od žiranta.

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Prevareni žiranti – socijalna kategorija

    1. G3

      Da li neko zna adresu i telefonski broj, e-mail ili web site ovog Udruženja odnosno Predsjednika udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović, jer bih želio da stupim u kontakt, radi nekih mojih problema.Molim da mi ako ko zna postavljeno pitanje da odgovor na e-mail:
      [email protected]

    2. daki m

      kakve veze ima prosledjivanje dokumenata drugima, i kako se na taj nacin neko moze obavezati da vraca za drugog kredit, ovo je malo misticno . . .
      valjda postoje ugovori o jemstvu i ostala dokumentacija koja se mora potpisati da bi neko prihvatio obavezu vracanja tudjeg duga. . ???