Poslovna Amerika ne želi prekid odnosa sa Rusijom

30.08.2008. / 8:40

MOSKVA, Američka administracija ne žuri da dosljedno sprovede pretnje o uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji, jer poslovni ljudi u SAD ne žele prekid odnosa sa partnerima u najprostranijoj zemlji svijeta, javljaju juče moskovska elektronska glasila.
 Vašington, naime, još nije odlučio vrijedi li uopšte uvoditi sankcije Rusiji, koja se usudila da na svoj način razriješi višegodišnji konflikt na Kavkazu, prenosi informativni portal Polit.ru.
  Glasilo navodi riječi predstavnice Bijele kuće Dejne Perino koja  je izjavila, odgovarajući na pitanje o  uvođenju sankcija Rusiji, “da je još rano govoriti kakav će biti učinak mogućih kazni za Moskvu”.
 Američki izvoznici, zainteresovani za dalji razvoj trgovine sa Rusijom, već su zatražili od administracije Džordža Buša da bude oprezniji u odnosima sa Moskvom i ozbiljno razmisli prije nego što preduzme bilo kakve korake, izjavio je predsjednik Nacionalnog savjeta za međunarodnu trgovinu Bil Rajnh.
 Nacionalni savjet za međunarodnu trgovinu objedinjuje više od 300 američkih kompanija, među kojima su i giganti poput “Boinga”, “Dženeral Elektrika” i “Majkrsofta”.  
 Izjava Rajnha je usljedila odmah nakon što je ruski premijer Vladimir Putin izjavio u intertrvjuu televizijskom kanalu Si En En da će Rusija smanjiti kvote za uvoz živinskog i svinjskog mesa iz SAD.
 Sa liste izvoznika biće isključeno 19 američkih firmi, rekao je Putin obrazlažući takvu odluku činjenicom  da su ovi eksporteri ingnorisali primjedbe ruskih sanitarnih službi – po pitanju zdravstvene ispravnosti živinskog mesa – datih još 2007. godine.
 Slična upozorenja ruskih sanitarnih organa je dobilo još   još 29 američkih firmi, kojima takođe prijeti zatvaranje ruskog tržišta.
 Iako se uvoz američkog živinskog mesa ograničava u jeku zaoštravanja odnosa Rusije i Zapada, zbog priznanja otcjepljenih gruzijskih autonomija, Putin je demantovao da to ima bilo kakve veze sa političkom krizom.
 Američki izvoznici za sada kontrolišu 72 odsto izvoza živinskog mesa u Rusiju (sa isporukama vrijednim preko tri milijarde evra), EU 14 odsto Brazil 13 odsto. Rusko tržište pilećeg mesa se procjenjuje na 3,2 miliona tona, s tim što 1,9 miliona tona obezbeđuje domaća proizvodnja.
 Ruski ministar poljoprivrede Aleksej Gordejev je u četvrtak izjavio da bi kvote za uvoz živinskog i svinjskog mesa mogle da se smanje “za stotine hiljada tona” dodajući da je došlo vrijeme za promjenu tog režima i smanjenje uvoza, koji je posljednjih godina u porastu.
 Rusija je faktički trebalo da obustavi uvoz američkog živinskog mesa krajem 2008. godine odlukom direktora Službe za nadzor prehrambenih proizvoda Genadija Onisčenka, kojom se zabranjuje produžavanje roka upotrebe piletine prerađene  preparatima sa hlorom.
 Svi američki proizvođači, naime, prerađuju živinsko meso po tehnologiji koja je u suprotnosti sa tom odlukom, tako da je trebalo da se sve već isporučene partije povuku iz ruskih trgovina do januara 2009. godine.
 Poslje izjave Putina američki izvoznici živinskog mesa će napustiti rusko tržište i prije nego što je to planirano.
  Da se američki investitori nisu uplašili zbog sukoba na Kavkazu svedoči i juče zaključen sporazum “PepsiCo” i “Pepsi Botling Grup” o preuzimanju 75,53 odsto akcija ruske kompanije “Lebeđanski”, vrijednog 1,4 milijardi dolara uz mogućnost dodatne kupovine akcija ovog preduzeća.
 Američki biznis nije tako odlučan kao administracija Džordža Buša, a eksperti upozoravaju na posledice mogućih prenagljenih koraka prema Rusiji, navodi agencija “Finmarket.”
 Uzajmne investicije Rusije i SAD, u vrijednosti od 16 milijardi doalra, su po obimu skoro izjednačene, izjavio je Putin u junu  na sastanku sa američkim ministrom finansija Henrijem Polsonom.
 SAD su u cjelini gledano, kako izveštava “Finmarket”, jedan od većih trgovinskih partnera Rusije, a dvostrana robna razmena je u prvih pet mjeseci ove godine uvećana oko  60 odsto, na bezmalo deset milijardi dolara.