Porast netolerancije posljedica ekonomske krize

20.04.2009. / 16:10

ŽENEVA, Generalni sekretar UN Ban Ki Mun upozorio je danas na porast netolerancije kao posljedicu ekonomske krize i ocijenio da je “vrijeme da rasizam bude iskorijenjen”.

Otvarajući u Ženevi prvu konferenciju UN o rasizmu za posljednjih osam godina, on je rekao da se mora rješavati pitanje rasizma, koje uključuje antisemitizam i islamofobiju.

“Bojim se da ekonomska kriza, ukoliko se ne bude adekvatno rješavala, može prerasti u pravu političku krizu uz socijalne nemire, oslabljene vlade i nezadovoljnu i ljutitu javnost koja je izgubila vjeru u svoje lidere i u svoju vlastitu budućnost”, rekao je Ban Ki Mun.

On je upozorio da bi u takvim okolnostima posljedice koje mogu da imaju određene zajednice, a koje su već žrtve predrasuda ili isključenja, mogle biti zastrašujuće.

Generalni sekretar UN izrazio je žaljenje zbog izostanka SAD i drugih osam zemalja Zapada na konferenciji koje su se povukle, strahujući da će muslimanske zemlje dominirati konferencijom sa pozivima da se osudi Izrael i da se uvede globalna zabrana kritike islama.

“Sada je vrijeme da potvrdimo našu vjeru u fundamentalna ljudska prava i dostojanstvo i vrijednost svih nas”, rekao je Ban Ki Mun pred hiljadama ministara, diplomata i visokih zvaničnika u sjedištu UN u Ženevi.

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame, prvog tamnoputog predsjednika SAD, saopštila je u subotu da će bojkovati konferenciju, osvrćući se na deklaraciju iz 2001. godine sa prvog skupa protiv rasizma u Durbanu u Južnoafričkoj Republici.

Deklaracija je usaglašena nakon što su SAD i Izrael napustili skup zbog pokušaja da se cionizam poistovjeti sa rasizmom. Cionizam je pokret za uspostavljanje jevrejske države na Svetoj zemlji.

Organizatori su sada pokušali da riješe te nesuglasice, ali problemi su ostali isti.

Australija, Kanada, Njemačka, Izrael, Italija, Holandija, Novi Zeland i Poljska odbili su učešće, dok je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad najavio dolazak i planira večeras da se obrati učesnicima.

Glavne tačke spoticanja u nacrtu konačne deklaracije za ovaj samit tiču se kritika Izraela i pokušaja muslimanskih zemalja da zabrane svaku kritiku islama, šerijatskog zakona, proroka Muhameda i drugih načela njihove vjere.

Govoreći na samitu Organizacije američkih država u Trinidadu američki predsjednik Barak Obama rekao je da bi želio da učestvuje u korisnoj konferenciji koja pokušava da riješi pitanja rasizma i diskriminacije u svijetu, ali da “jezik” u nacrtu deklaracije UN sadrži iste elemente sa konferencije u Durbanu, a to su izražavanje antagonizma prema Izraelu na način koji je često potpuno dvoličan i kontraproduktivan.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun istakao je da nijedno društvo, bogato ili siromašno, veliko ili malo, nije imuno na opasnosti rasizma, koji ne on nazvao “čisto negiranje ljudskih prava”.

Govoreći o netoleranciji u različitim oblicima on je rekao da je “rasizam možda institucionalizovan, na šta će nas holokaust uvijek podsjećati”, ali da se, takođe, može manifestovati kroz suptilnije forme kao što su “mržnja određene nacije ili klase poput antisemitizma ili forme novijeg datuma – islamofobije”.

Mnoge muslimanske zemlje žele da ograniče slobodu govora kako bi spriječile uvrede islamu, koje su prema njima učestale nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Ban je izbjegao pitanje globalne zabrane “religijske klevete”, što traže muslimanske zemlje, ali je pozvao na akciju protiv “novih politika ksenofobije” koje su u porastu i koje se mogu dramatično pogoršati kao rezultat novih tehnologija koje šire mržnju.