Podjela RŽR Ljubija bi zakomplikovala prodaju
05.01.2017. / 13:07
BANJALUKA, Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, rekao je juče da je Vlada RS zauzela stav da statusna promjena Rudnika željezne rude (RŽR) Ljubija, koja podrazumijeva podjelu uz osnivanje novog preduzeća, neće biti razmatrana ni na ponovo zakazanoj sjednici Skupštine akcionara za 11. januar ove godine. 
Naime, na dnevnom redu te ponovljene sjednice trebalo je da se nađe odluka o nacrtu ugovora o odvajanju od Akcionarskog društva RŽR Ljubija uz osnivanje Akcionarskog društva “Novi rudnici Ljubija” Prijedor.
Tom odlukom je bilo predviđeno da se, između ostalog, ogromna većina zemljišta RŽR-a prenese na novo preduzeće “Novi rudnici Ljubija”.
Kako su “Nezavisne” ranije objavile, to novo preduzeće, koje je po ovom prijedlogu trebalo da bude izdvojeno iz RŽR-a, trebalo bi da se bavi s više djelatnosti. Između ostalog, to su proizvodnja šampinjona, eksploatacija gline, uzgoj brzorastućeg drveta i proizvodnja drvne biomase, ali i jezerski uzgoj slatkovodne ribe, turizam i ostalo.
Proizlazi to iz elaborata o ekonomskoj opravdanosti podjele RŽR-a na dva preduzeća, koji je u posjedu “Nezavisnih”, a u kojem je navedeno da je zemljište RŽR-a zaključno sa 30. junom prošle godine iskazano u površini od 24.397.897 metara kvadratnih, knjigovodstvene vrijednosti 22.182.645 maraka, a koje bi trebalo da bude podijeljeno nakon odvajanja uz osnivanje novog preduzeća.
“Nakon statusne promjene podjela uz osnivanje, Akcionarskom društvu RŽR Ljubija pripašće zemljište površine 5.482.033 metra kvadratna, čija je knjigovodstvena vrijednost iskazana u iznosu od 8.358.626 KM”, navodi se u ovom elaboratu.
Sa druge strane, navodi se da će nakon statusne promjene podjela uz osnivanje novoosnovanom preduzeću “Novi rudnici Ljubija” pripasti zemljište površine 18.915.862 metra kvadratna, a čija je knjigovodstvena vrijednost iskazana u iznosu od 13.824.018 maraka, od čega najveći dio pod kopom i odlagalištima.
To praktično znači da bi RŽR, koji se nalazi u procesu privatizaciju i gdje su za kupovinu akcija državnog kapitala zainteresovane dvije kompanije “ArcelorMittal” i “Israeli Investment Group”, usvajanjem ove odluke ostao bez oko 77 odsto zemljišta.
“Pitanje statusne promjene RŽR-a je izuzetno važno i ne smije se dozvoliti da neko ‘ležeći potrbuške’ daje ideje o reorganizaciji RŽR-a, bez adekvatne procjene eventualnih posljedica koje bi ta statusna promjena mogla da donese”, naglasio je Đokić.
On je napomenuo da postupak privatizacije paketa državnih akcija od 65 odsto u RŽR-u po osnovu dvije zaprimljene ponude nije okončan, te bi eventualna statusna promjena mogla zakomplikovati sam završetak ovog postupka.
“Potrebno je izvršiti prodaju državnog kapitala u RŽR-u, čime bi, uvjeren sam, podstakli konkurentsku aktivnost i razvili daleko kvalitetniju proizvodnju mineralnih sirovina na području prijedorskog rudarskog basena”, kazao je Đokić.
Dodao je da je apsolutni interes RS da se prirodnim resursima upravlja na najbolji način i krajnje racionalno, za šta se, kako je rekao, ovo ministarstvo u okviru svoje nadležnosti i kroz svoj dosadašnji rad maksimalno zalaže.
Podsjećamo da su za kupovinu većinskog paketa akcija državnog kapitala RŽR-a zainteresovani “Israeli Investment Group” i “ArcelorMittal”. Prema napisima u medijima koji su se prethodnih dana pojavili, obje kompanije su popravile svoje ranije ponude. Nezavisne novine
Tagovi: arcelormittalIsraeli Investment Groupkupovinapodjelarzr ljubijavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
