Plan parcelacije za autoput Banjaluka – Prijedor kasni dvije godine
16.12.2020. / 14:43
BANJALUKA – Otkup zemlje za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor trebalo je da počne prije dvije godine i da završi prije tri dana. Međutim, iz Vlade Republike Srpske tek najavljuju da će plan parcelacije, koji je preduslov da se počne sa otkupom, biti na idućoj sjednici Narodne skupštine.
(Foto: autoputevirs.com)
Ministar saobraćaja i veza RS Đorđe Popović rekao je danas u Narodnoj skupštini RS da će pred poslanicima uskoro biti plan parcelacije za autoput Banjaluka – Prijedor.
„U prethodnom periodu održan je još jedan javni uvid i javna rasprava i tražena su najbolja rješenja kako bi kroz povratnička naselja bila izabrana trasa koja bi iziskivala najmanji broj rušenja stambenih i drugih objekata. Ono što je činjenica je da je već na ovoj sjednici trebao da bude plan parcelacije i da će on biti najvjerovatnije na narednoj sjednici“, rekao je Popović.
Eksproprijacija nepokretnosti na dionici autoputa, što je obaveza Republike Srpske, nije započela jer nema plana parcelacije. Tek kad Skupština RS usvoji plan parcelacije, mora se uraditi neophodna tehnička dokumentacija, a tek onda kreće eksproprijacija nepokretnosti.
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje autoputa treba da košta Budžet RS oko 21,5 miliona evra.
Kada je potpisan ugovor o koncesiji, u decembru 2018. godine, u Vladi su istakli da je rok za otkup zemlje dvije godine. Taj rok istekao je prije tri dana.
Podsjećamo, kineska kompanija „SDHS-CSI BH“, koja je dobila koncesiju za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, po treći put nije ispoštovala zadane rokove za izradu projekata, a Vlada Republike Srpske opet im je dala dodatno vrijeme, sve pravdajući virusom korona.
Vlada RS dala je kineskoj firmi „SDHS-CSI BH“ diskreciono pravo produžetka roka iz ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, objavio je ranije portal CAPITAL.
Rok da Kinezi završe idejni projekat, da pribave lokacijske uslove, završe procjenu uticaja na životnu sredinu i izrade studiju izvodljivosti, kao i da definišu određene priloge Ugovora o koncesiji, istekao je 13. decembra prošle godine. Od tada im Vlada izlazi u susret i produžava rokove.
Za autoput Banjaluka – Prijedor predviđeno je da Republika Srpska 30 godina plaća godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra.
Kinezi, s druge strane, treba da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od iznosa prikupljene putarine.
Planirano je da autoput Banjaluka – Prijedor bude dug 42 kilometra, a za uloženih 297 miliona evra, Kinezima na kraju Republika Srpska treba da plati 975 miliona evra.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Tagovi: autoput banjaluka prijedor
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Cemu autoput do Prijedora, kakva je to isplativost i gdje se taj put zavrsava ili ce biti slijepo crijevo? Brza cesta sa 3 i, na odredjenim pravcima, 4 trake bila bi logicniji i brze izvodiv projekat.
Pa Kinezi ce dobro zaraditi na BiH, a sta ce ostati nama, ko ce brinuti o Tim putevima? Sta je sa mostovima, koji vise od 20 godina nisu popravljeni, a voze kamioni i busovi sa ljudima preko njih????
Potrebno je raskinuti nepovoljni ugovor dok se još može a pošto Kinezi nisu ispoštovali svoje obaveze u roku.
Zar zbog nečijeg neznanja i nesposobnosti ili možda lične koristi treba svi mi da platimo milijardu u narednih 30 godina? Kao što smo platli milione za naplatne kućice u Glamočanima, kojih sada više ni nema. Ko će odgovarati za bacanje naših para?