Papandreu: Potvrđena najgora strahovanja

26.02.2010. / 12:46

ATINA, Grčki premijer Jorgos Papandreu rekao je danas u obraćanju parlamentu neposredno nakon posjete ekonomskih inspektora iz EU da su potvrđena najteža strahovanja u stanje grčke ekonomije.

Zbog finansijskih poteškoća Grčke evro zona je zapala u najtežu krizu od kadao je nastala prije 11 godina.

EU takođe vrši pritisak na Grčku da izvrši radikalne mjere kako bi smanjila deficit u budžetu i time spriječi nanošenje štete zajedničkoj valuti, evru.

“Sve što je otkriveno nakon izbora dokazalo je da je `Nova demokratija` (prethodna, konzervativna vlada) bježala od odgovornosti. Istorija je potvrdila naša najteža strahovanja. Šteta se ne može proračunati. Nije u pitanju samo finansijska ili finansijska kriza već škodi poziciji države. Naša dužnost danas je da zaboravimo političke troškove i da mislimo samo na opstanak države,” rekao je Papandreu.

Zvaničnici grčke vlade navode da su inspektori EU, koji borave u Atini uz stručnjake Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dali sumorne procjene o stanju ekonomije.

Oni smatraju da Atina neće ispuniti zadate ciljeve za smanjenje deficita bez mjera za smanjenje javne potrošnje slične onima koje su već izazvale izlazak stanovnika Grčke na ulične proteste.

Investitori, koji moraju da donesu odluku da li će otkupiti još grčkog duga kada Atina u sljedećih nekoliko sedmica izda nove desetogodišnje akcije, veoma su nestrpljivi i ekonomske agencije upozoravaju da ukoliko Grčka ne uspije da ispuni svoje ciljeve date za smanjenje deficita to će samo dalje narušiti kreditni rejting te države.

Papandreu je istakao da sada postoji samo jedna dilema a to je “da li će pustiti da zemlja bankrotira ili će reagovati, pustiti spekulante da ih zadave ili će svoju sudbinu uzeti u sopstvene ruke?”

Prema njegovim riječima, već danas se mora odgovoriti na opasnosti jer će sutra biti prekasno i posljedice će biti mnogo kobnije.

Grčki premijer insistira na tome da Atina neće tražiti pomoć izvana.

“Tražimo od EU solidarnost i oni od nas traže da ispunimo svoje obaveze. Zahtijevaćemo solidarnost evropske zajednice i vjerujemo da ćemo je i dobiti. Nijedna druga zemlja neće platiti naše dugove. Pitanje je časti i ponosa naše zemlje da u sopstvenu kuću unesemo red”, zaključio je Papandreu.

Grčka je najavila da će sa sadašnjih 12,7 odsto deficita u budžetu do 2012. godine smanjiti na tri odsto, koliko je dozvoljeno u EU.

EU je najavila političku podršku Grčkoj i konkretniju finansijsku pomoć u budućnosti, ali uz striktne rokove i nadzor.

Atina do 15. marta mora da iznese nove mjere štednje kada treba da podnese prvi mjesečni izvještaj Evropskoj komisiji o stanju javnih finansija.